

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Logističke kompanije nedavno su upozorene na moguću pretnju eksplozivnim napravama u paketima, što je pokrenulo dodatne istrage o nesreći teretnog aviona DHL-a u Litvaniji. Evo šta znamo do sada
Najmanje jedna osoba je poginula, a više njih je povređeno, nakon što se u ponedeljak srušio avion u blizini aerodroma u litvanskoj prestonici Vilnjus.
1.Šta znamo o letu?
Avion je u ponedeljak (25. novembar) rano ujutro poleteo iz Lajpciga po nalogu logističke kompanije DHL. Prema informacijama DHL-a, radilo se o avionu španske aviokompanije Svift er, najverovatnije Boingu 737. U njemu su se nalazile četiri osobe, piše DW.
DHL navodi da je avion bio na putu ka aerodromu u Vilnjusu. Oko kilometar pre cilja pokušao je prisilno da sleti, ali nije dosegao pistu, objasnio je litvanski šef policije Arunas Paulauskas.
Prema litavskoj radioteleviziji, komunikacija između pilota i kontrolnog tornja nije ukazivala na vanredne situacije ili nepravilnosti tokom sletanja. Prema jednom stručnjaku, radilo se o „rutinskoj komunikaciji i običnom sletanju“.
2. Šta je poznato o nesreći?
Spasilačke službe obaveštene su u 5.31. Mesto nesreće nalazi se u četvrti Vilnjusa po imenu Liepkalnis.
Jedan španski državljanin je poginuo, dok su ostali putnici – još jedan Španac, Nemac i Litvanac – povređeni.
Situacija na mestu nesreće bila je u početku nejasna. Brojne hitne službe izašle su na teren, a novinar litvanskog radija izvestio je da su delovi aviona razbacani svuda unaokolo. Avion je potpuno uništen, rekla je portparolka hitne službe agenciji Elta.
Neki delovi aviona pogodili su i stambenu zgradu u kojoj žive tri porodice. Prema hitnim službama, svih 12 stanovnika je na sigurnom. Na snimcima se video dim kako se diže između drveća uz stambenu zgradu. Požar je bio pod kontrolom oko 7.30, izvestile su hitne službe.
3. Šta je uzrok pada?
Uzrok nesreće za sada je potpuno nejasan. Navodno je prevozio pakete, ali nema dokaza o sumnjivom teretu. „Nemamo informacije koje bi ukazivale na nešto neuobičajeno ili sumnjivo“, rekla je DHL-ova direktorka za prodaju i marketing u Litvaniji Ausra Rutkauskijene.
Prema šefu litvanske policije Paulauskasu, pad je „vrlo verovatno rezultat tehničke ili ljudske greške“. On, međutim, nije isključio ni druge uzroke, poput terorističkog napada.
Litvanski ministar odbrane Laurjnas Kaščiunas rekao je da za sada nema dokaza koji bi ukazivali na sabotažu ili teroristički napad. Istraga bi mogla da potraje oko nedelju dana. Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da nema naznaka da je bomba uzrokovala pad.
Nemački istražitelji učestvuju u istrazi uzroka nesreće. Savezni ured za istraživanje avionskih nesreća (BFU) pomaže u istragama na licu mesta u Litvaniji, izjavio je portparol nemačkog Ministarstva saobraćaja.
4. Zašto postoje nagađanja o napadu?
Krajem avgusta saznalo se da su nemačke službe bezbednosti upozorile na „nekonvencionalne zapaljive naprave“ koje su nepoznate osobe slale preko logističkih kompanija. Savezni ured za zaštitu Ustava i Savezni kriminalistički ured tada su izdali odgovarajuća upozorenja avionskim i logističkim firmama.
U julu je jedan paket koji je bio poslat iz Baltika u DHL-ov logistički centar u Lajpcigu u sebi imao zapaljivu napravu i izazvao je požar.
Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok naglasila je da vlasti u Nemačkoj i Litvaniji trenutno istražuju sve mogućnosti. „To pokazuje u kakvim vremenima živimo“, ocenila je Berbok i dodala da se Evropa „nedavno suočila višestrukim hibridnim napadima na pojedince i infrastrukturu“.
Nemačka ministarka nije pritom direktno optužila pojedince ili države za ovu nesreću, ali je dodala: „Ruski predsednik nam neće učiniti uslugu i uzeti u obzir da je Božić pred vratima ili da se bliže izbori u Nemačkoj.“


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve