
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Foto: Tanjug, AP Photo/Risto Bozović
Nakon što je premijer Milojko Spajić predstavio „Barometar 26“, na dijalog o istoj temi njega je pozvao predsednik države Jakov Milatović sa kojim je na „ratnoj nozi“ otkad je napustio vladajući Pokret Evropa sad
Cilj da Crna Gora uđe u EU do 2026. je ambiciozan, ali ostvariv. Predsednik države Jakov Milatović pozvao je sve političke i društvene aktere da daju svoj puni doprinos i okupe se oko građanskog i evropskog centra.
Istakao je da je to „ideja koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, zbog čega je najavio da će nakon povratka iz zvanične posete Briselu, gde je boravio ove sedmice, pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. Spajića raduju Milatovićevi „konstruktivni signali“ i tvrdi da je spreman za saradnju sa svim institucijama, pa i sa predsednikom koji, kako je rekao, „nema nikakve veze sa evropskim integracijama“.
Na pitanje da prokomentariše tvrdnje da su zapadni partneri inicirali dijalog između njega i Milatovića zbog slabljenja centrističkog bloka u Crnoj Gori, Spajić je rekao da sa stranim partnerima nije razgovarao o tome: „Možda je Milatović, pa njega pitajte.“, piše DW.
Spajić i Milatović preuzeli su prošle godine ključne funkcije u državi, ali su početkom ove godine prekinuli saradnju nakon što je Milatović napustio PES. Od tada su u sukobu izjavama, ali i na političkom polju, što se vidi na lokalnim izborima u Crnoj Gori.
„Odnos između Spajića i Milatovića previše je urušen na ličnoj ravni da bi bio funkcionalan“, kaže politička analitičarka Nikoleta Đukanović za DW.
„Očigledno je da ambasade zapadnih država imaju dovoljno uticaja da uspostave dijalog među njima, ali je očigledniji uticaj drugih država na članove Vlade, pa posredno i na premijera, što dodatno komplikuje njihov odnos“, dodala je Đukanović, aludirajući na uticaj Srbije na članove Vlade iz redova bivšeg Demokratskog fronta.
Upitna sudbina Spajićevog poziva na zajedništvo?
Pre nego što je Milatović najavio da će pozvati Spajića na razgovor, premijer je predstavio „Barometar 26″ – platformu kojom bi se ključni politički akteri obavezali da im evropska budućnost Crne Gore bude „prioritet nad prioritetima“.
U dokumentu koji je usvojila Vlada navedeni su četiri „osnovna principa“, a potpisnici se obavezuju da promovišu „političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa“, da se „polarizujuća pitanja“, kao što su identitetske teme, rešavaju kroz radne grupe, te da promovišu regionalnu saradnju.
Spajić je o „Barometru 26″ razgovarao s delom vladajuće većine – Pokretom Evropa sad, Demokratskom Crnom Gorom, Socijalističkom narodnom partijom, Albanskim forumom i Albanskom alijansom.
Predsednik Milatović je rekao da pozdravlja dokument ako podrazumeva „promenu dosadašnjeg ponašanja određenih konstituenata vlasti“, ali je dodao da bi platformu prvo Vlada trebalo da potpiše sama sa sobom jer je „izvršna vlast najodgovornija za negativne trendove“ kao što su „netransparentnost pri donošenju zakonskih rešenja, narušavanje odnosa sa Hrvatskom“.
Iz Vlade nije saopšteno da li će i kada platforma biti ponuđena partijama na potpis.
Šta kaže DPS?
Najjača opoziciona partija DPS nije prisustvovala konsultacijama, ocenjujući da deo parlamentarne većine čine subjekti koji su „suštinski protiv evropskih vrednosti“, a sa pozicija vlasti rade protiv članstva.
Platformu vide i kao pokušaj stabilizacije „delegitimisane Vlade Spajića“, kao i još jedan manevar kojim bi se šef parlamenta i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić predstavio kao evropski činilac na političkoj sceni Crne Gore.
S druge strane, urednica nedeljnika Monitor Milena Perović ističe da je krajnje vreme da se političke klase u Crnoj Gori, bez obzira na razlike, okupe oko cilja koji podržava oko 80% građana. „Ako je većina u parlamentu ‘evropska’, ne vidim zašto se ne bi okupili oko bilo kog dokumenta koji poziva na evropsku budućnost, bez obzira na to što ga manjina krši. Tako bi se pokazalo da su političke klase spremne da podrede javni interes uskopartijskom“, naglašava Perović.
„Barometar 26″ – platforma za jednokratnu upotrebu ili ozbiljan dokument?
Politička analitičarka Nikoleta Đukanović vidi platformu kao „dobro našminkan dokument“ koji nema potencijal da reši ključna pitanja u procesu pristupanja EU. To, kako kaže, mogu učiniti samo odgovorni političari i demokratske političke partije kojih u Crnoj Gori, „nažalost, nema“.
Ovakvim „moratorijumima“, dodaje Đukanović, partije kratkoročno mogu staviti po strani njima prioritetna, npr. identitetska pitanja ali „jedan dokument, poput Barometra, ne može rešiti njihove nesuglasice, a još manje evropeizovati partije i učiniti ih kredibilnim nosiocima evropskog procesa“ , zaključuje Đukanović.
Spajićeva Vlada se nada da bi do kraja godine mogla zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, to ostaje neizvesno zbog stava Hrvatske koja je uputila seriju zahteva Crnoj Gori u non-pejperu poslatom ove sedmice. Evropski put Crne Gore tako ostaje trnovit, a „Barometar 26″ još jedna u nizu platformi namenjenih pretežno domaćoj političkoj upotrebi.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve