

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Nemački kancelar Olaf Šolc izgubio je glasanje o poverenju u Bundestagu. Tako se otvara put za prevremene izbore
Nemački kancelar Olaf Šolc je, prema planu, izgubio glasanje o poverenju u Bundestagu.
Poverenje mu je izreklo samo 207 poslanika, 394 bilo je protiv, a 116 se uzdržalo.
Šolc je govorom u Bundestagu praktično otpočeo kampanju za prevremene izbore koji bi trebalo da se odigraju 23. februara. Pokušao je da nastupi kao zaštitnik malih ljudi i “socijaldemokratskije” nego ikada pre.
Potom je otišao do predsednika Frank-Valtera Štajnmajera kako bi zatražio da predsednik raspusti parlament i tako i zvanično utre put novim izborima.
Biće to tek četvrti prevremeni izbori u posleratnoj istoroji Nemačke.
Merc favorit
Do izbora dolazi nakon raskola u vladajućoj koaliciji koju su napustili Liberali.
Iako kampanja tek predstoji, bilo bi čudo da ijedna od do sada vladajućih partija – Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala – išta profitira. Radilo se o najmanje omiljenoj vladi otkako postoje merenja.
Favorit će biti Demohrišćani i njihov kandidat za kancelara Fridrih Merc. No sa kim bi on mogao u narednu koaliciju, to je još uvek pitanje od milion dolara.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve