

Rat u Ukrajini
Ukrajinski roboti-ubice seju strah među ruskim trupama
Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka




Navodni vođa ukrajinskih diverzanata koji su uništili gasovod Severni tok biće isporučen iz Italije u Nemačku gde ga čeka suđenje
Serhij K. (49) ipak će u Nemačkoj morati da odgovara za diverziju na Severnom toku koja je pre tri godine odjeknula svetom. K. je u pritvoru u Italiji, gde je sada Vrhovni kasacioni sud odobrio izručenje Nemačkoj posle više sedmica natezanja.
Taj Ukrajinac smatra se mozgom operacije u kojoj su, kako smatraju nemački istražitelji, ukrajinski komandosi digli u vazduh oba kraka moćnog gasovoda koji je do tada nemačku privredu snabdevao jeftinim ruskim gasom.
K. i ortaci se sumnjiče za izazivanje eksplozije i protivustavnu sabotažu. Verovatno će odgovarati pred sudom u Hamburgu.
Ukrajinac je dolijao ovog avgusta dok je bio na porodičnom letovanju u Italiji. Očito nije računao sa hapšenjem, iako je postojala evropska poternica. Jer, prethodno je K. bez problema putovao u više evropskih zemalja.
On negira krivicu, bio je jedno vreme i u štrajku glađu zbog navodno loših uslova u zatvoru. Njegov advokat u Italiji Nikola Kanestrini kaže da veruje u oslobađajuću presudu u Nemačkoj.
Doduše, iako negira umešanost svog štićenika, Kanestrini je još rekao: „Ko god da je to izveo – ako je to bila operacija u znak ukrajinskog otpora, kako osobe mogu biti krivično gonjene?“
U Nemačkoj ne misle tako. Dugo je u toj zemlji špekulisano da su Rusi sami digli u vazduh svoj gasovod, jer prethodno su već, po početku totalne invazije na Ukrajinu, sami obustavili dotok gasa Nemačkoj.
Onda je nedeljnik Špigel objavio spektakularnu reportažu sa saznanjima iz istrage da se za sve sumnjiči ukrajinska diverzantska grupa koja je delala sa roniocima i eksplozivom u blizini danskog ostrva Bornholm u Baltičkom moru.
Gasovod i dalje zvrji oštećen, a smatra se da su u njemu i dalje milioni kubika gasa. Vlasnik, kompanija Nord Stream iza koje je mahom ruski Gazprom, odvojila je navodno 633 miliona evra za opravku, ali tu su barem tri pitanja.
Prvo, u kakvom je zapravo stanju gasovod u koji je godinama ulazila morska voda i može li se tek tako popraviti. Drugo, sankcije EU protiv Rusije obuhvataju i održavanja gasovoda. I treće, politički je teško zamislivo da se iko u Berlinu sada zauzme za popravku, a kamoli ponovno dopremanje ruskog gasa.
Sa druge strane, izostanak povoljnih ruskih energenata – koji je Nemačka nadoknadila na drugim mestima – mnogo je koštao najveću ekonomiju Evropske unije koja je godinama u recesiji. Cene energenata su eksplodirale, što i građani osećaju u novčanicima.
Nemački istražitelji drže da je K. vodio tim od ukupno sedam ljudi, među njima su četvorica bili ronioci. Oni su, smatra se, za diverziju iznajmili jedrilicu „Andromeda“ na ostrvu Rigenu, ali su pravili pauzu u Poljskoj. Onde su ih čak kontrolisali poljski graničari, ali nisu videli ništa sumnjivo.
A mogli su, smatraju nemački istražitelji, da vide brdo eksploziva. Još jedan Ukrajinac je jedno vreme bio u istražnom zatvoru u Poljskoj, ali je ta država odbila da ga isporuči Nemačkoj. Tamošnji sud je naveo da su dokazi tanki i da je eksplozija bila u međunarodnim vodama pa se mora voditi kao vojna akcija, a ne klasično krivično delo. Sada je taj Ukrajinac na slobodi.
Nemačka je ionako godinama protiv sebe imala pre svega Poljsku i baltičke države, kada je u pitanju Severni tok, a pogotovo Severni tok 2, dodatni gasovod koji nije nikada krenuo u rad.


Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka


Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama


Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema


Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine


Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve