img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

SAD vs. Kina: Stroža ograničenja na kineski uvoz

15. maj 2024, 15:27 Uve Hesler (DW)
Američki predsednik Džo Bajden Foto: AP/Andrew Harnik
Copied

Bajdenova administracija je najavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz što će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije. Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine

U potezu koji će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije, Bajdenova administracija je ovog utorka 14. maja objavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz vredan 18 milijardi dolara, piše Dojče vele.

Nakon skoro četiri godine proveravanja, Vašington će povećati carine u ciljanim sektorima, pri čemu će kineska električna vozila snositi najveći teret tih povećanja carina. Ukupna tarifa za ta vozila biće povećana na 102,5 odsto sa sadašnjih 27,5 procenata.

Nove mere usmerene su i na druge tehnologije, uključujući i baterije, solarne ćelije, čelik i aluminijum. Namet će porasti sa 7,5 na 25 odsto na litijumske baterije, sa nula na 25 procenata na kritične minerale, sa 25 na 50 odsto na solarne ćelije i sa 25 na 50 odsto na poluprovodnike.

Bajden je ranije najavio tarife i na čelik i aluminijum, koje će porasti na 25 odsto za neke proizvode koji sada imaju stopu od 7,5 procenata ili za njih uopšte nema carine.

Akcija ima za cilj da podstakne Kinu da „eliminiše svoje nepoštene trgovinske prakse u vezi s transferom tehnologije, intelektualnom svojinom i inovacijama“, navodi se u saopštenju Bele kuće.

Carinska stopa na vozila ima za cilj da zaštiti Sjedinjene Države od potencijalne poplave kineskih automobila koja bi mogla da poremeti politički osetljivu automobilsku industriju.

Bajdenov tim je, kako kažu, pažljivo odredio mere, balansirajući između potrebe za protekcionizmom i održivog ekonomskog rasta.

Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine.

Koliko će mere biti efikasne?

Kineska električna vozila su postojećim carinama praktično već bila isključena sa američkog tržišta još pre nekoliko godina, dok kineske solarne kompanije uglavnom izvoze u SAD preko trećih zemalja, izbegavajući tako slična ograničenja.

Bajdenova administracija „fokusirana je na sektore od dugotrajne brige“, kako je to rekla Greta Peš iz advokatske kancelarije „Vajli Rejn LLP“ koja je do januara bila glavna pravnica u Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD.

Vašington ima za cilj da zaštiti ključne američke privredne grane poput onih koje proizvode električnih vozila, baterije i solarne ćelije od potencijalne poplave kineskih uvoznih proizvoda, što bi moglo da poremeti osetljive industrije i potkopa ekonomske interese SAD.

Kina poriče nepoštenu trgovinsku praksu

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova promptno je odgovorilo, već u utorak, saopštivši da se Peking „protivi jednostranom povećanju carina“ i navevši da je to „u suprotnosti sa pravilima Svetske trgovinske organizacije (STO)“.

Kineski ministar trgovine Vang Ventao još u aprilu je izneo tvrdnju da so brzog rasta kompanija za proizvodnju električnih automobila u toj zemlji nije došlo zbog subvencija, već zbog „stalnih inovacija“. Američki i navodi EU o narušavanju tržišta kroz državne subvencije i višak kapaciteta su bez osnova, rekao je Vang, a kinesku prednost na polju električnih vozila pripisao je „dobro uspostavljenim sistemom lanca snabdevanja i tržišnoj konkurenciji“.

Vang je to rekao 7. aprila, tokom okruglog stola u Parizu s predstavnicima više od deset kineskih kompanija, uključujući proizvođače električnih vozila Geely i BYD, kao i proizvođača baterija za električna vozila CATL. Ta diskusija se, između ostalog, bavila i istragom Evropske unije o subvencijama za kineska električna vozila odnosno uvozom tih vozila u EU.

Šta radi Evropska unija?

Evropska unija je, nakon značajnog povećanja uvoza, u oktobru pokrenula istragu da bi utvrdila da li bi trebalo da uvede carine na uvoz električnih vozila iz Kine, „kako bi nadoknadila državne subvencije i izjednačila uslove za igru“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u septembru da je „globalno tržište preplavljeno jeftinijim električnim vozilima“ i da se cene „veštački održavaju niskim“ zbog „ogromnih državnih subvencija“.

Koristeći svoj najnoviji alat za konkurentnost, Uredbu o stranim subvencijama (FSR), Evropska unija je po pitanju kineskih električnih automobila u istrazi utvrdila „značajno odstupanje od tradicionalnih mera zaštite trgovine“. Istraga se fokusira na utvrđivanje da li su kineski proizvođači dobili domaće subvencije i da li takve subvencije štete proizvođačima automobila u EU.

Ako se potvrdi da to postoji i da ima takav efekat, Komisija će uvesti veće uvozne carine na kineska električna vozila (trenutno su između 10 i 20 odsto) da bi ublažila štetne efekte na industriju EU.

Najviši rukovodioci nemačkih proizvođača automobila BMW i Folksvagen upozorili su da se ne nameću uvozne carine EU na kineska električna vozila, rekavši da bi takav potez naneo štetu proizvođačima koji automobile proizvode u Kini, naštetio planovima EU za zelenu tranziciju i rizikovao odmazdu Pekinga.

„Mogli biste vrlo brzo sami sebi da pucate u nogu“, rekao je generalni direktor BMW-a Oliver Cipse ranije ovog meseca. „Mislimo da našoj industriji nije potrebna zaštita.“

Nemački proizvođači automobila, uključujući i Mercedes-Benc, u velikoj meri se oslanjaju na prihode sa kineskog tržišta.

Trampov povratak i odnosi između SAD i Kine

Najnovija američka povećanja carina na kineski uvoz dolaze u vreme predsedničke kampanje, u trenutku kada Bajden pokušava da napravi razliku u svom pristupu od pristupa njegovog prethodnika Donalda Trampa.

Tramp se zalaže za veći broj povećanja taksi, što sadašnja administracija ocenjuje kao previše. Tokom predizbornog skupa u Nju Džersiju u subotu 11. maja, kandidat Republikanaca zalagao se za još oštrije carine na kinesku robu:

„Bajden kaže da će uvesti 100 odsto carinu na sva kineska električna vozila. Zar to nije lepo? Bajden je to trebalo da uradi još pre četiri godine“, rekao je Tramp.

On je takođe upozorio da će kineske kompanije pokušati da prave automobile u Meksiku, kako bi izbegle carine tako što će ih isporučiti u SAD prema sporazumu „SAD-Meksiko-Kanada“.

Tramp je rekao da će uvesti carinu od 200 odsto na kineske automobile proizvedene u Meksiku, a obećao je i povećanje carina od 60 odsto na svu kinesku robu.

Tagovi:

Ekonomija Ograničenja na uvoz SAD Kina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Kriminal

24.mart 2026. Danijel Donat/Vivijane Mengez/Markus Pol (DW)

Mafijaši Generacije Z: Brutalni, bez straha i na društvenim mrežama

Nova grupe organizovanog kriminala u Turskoj, pripadnici Generacije Z, na lošem su glasu kao posebno brutalne, i sve su aktivnije i u Nemačkoj. Svojim nedelima hvale se i na društvenim mrežama

Bezbednost

24.mart 2026. M. L. J.

U službi Donalda Trampa: MMA borac, „Maga ratnik“, senator i ministar Markvejn Malin

Bivši rvač i MMA borac Markvejn Malin voditi američko zloglasno Ministarstvo za unutrašnju bezbednost, koje sprovodi imigracione zakone po zemlji. On je osnivač škole za džiju-džicu i MMA "Oklahoma Fight Club"

Predsednik SAD Donald Tramp

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. K. S.

Tramp: Postignut dogovor, Iran neće imati nuklearno naoružanje – Teheran demantuje

Američki predsednik Donald Tramp objavio je da su se Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili oko 15 glavnih tačaka sporazuma o prekidu rata. Teheran demantuje da je bilo bilo kakvih pregovora

Analiza

23.mart 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Nastavak liberalne demokratije, ili priklanjanje Orbanovom antiliberalizmu

Hoće li Slovenija posle izbora više ličiti na malu, liberalnu, progresivnu planinsku zemlju ili će odgovarati neoliberalizmu mađarskog tipa?

Tramp, Infantino

Fudbal

23.mart 2026. Džonatan Harding (DW)

Rat protiv Irana, progon migranata, pretnje Evropi: Dobrodošli na Svetsko prvenstvo u fudbalu

Globalni sport se redovno suočava sa etičkim pitanjima, kao što pokazuju poslednja dva Svetska prvenstva u fudbalu u Rusiji i Kataru, ali da li rat Sjedinjenih Država sa Iranom stvara novu dimenziju razmišljanja za sve učesnike turnira?

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure