img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

SAD vs. Kina: Stroža ograničenja na kineski uvoz

15. maj 2024, 15:27 Uve Hesler (DW)
Američki predsednik Džo Bajden Foto: AP/Andrew Harnik
Copied

Bajdenova administracija je najavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz što će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije. Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine

U potezu koji će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije, Bajdenova administracija je ovog utorka 14. maja objavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz vredan 18 milijardi dolara, piše Dojče vele.

Nakon skoro četiri godine proveravanja, Vašington će povećati carine u ciljanim sektorima, pri čemu će kineska električna vozila snositi najveći teret tih povećanja carina. Ukupna tarifa za ta vozila biće povećana na 102,5 odsto sa sadašnjih 27,5 procenata.

Nove mere usmerene su i na druge tehnologije, uključujući i baterije, solarne ćelije, čelik i aluminijum. Namet će porasti sa 7,5 na 25 odsto na litijumske baterije, sa nula na 25 procenata na kritične minerale, sa 25 na 50 odsto na solarne ćelije i sa 25 na 50 odsto na poluprovodnike.

Bajden je ranije najavio tarife i na čelik i aluminijum, koje će porasti na 25 odsto za neke proizvode koji sada imaju stopu od 7,5 procenata ili za njih uopšte nema carine.

Akcija ima za cilj da podstakne Kinu da „eliminiše svoje nepoštene trgovinske prakse u vezi s transferom tehnologije, intelektualnom svojinom i inovacijama“, navodi se u saopštenju Bele kuće.

Carinska stopa na vozila ima za cilj da zaštiti Sjedinjene Države od potencijalne poplave kineskih automobila koja bi mogla da poremeti politički osetljivu automobilsku industriju.

Bajdenov tim je, kako kažu, pažljivo odredio mere, balansirajući između potrebe za protekcionizmom i održivog ekonomskog rasta.

Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine.

Koliko će mere biti efikasne?

Kineska električna vozila su postojećim carinama praktično već bila isključena sa američkog tržišta još pre nekoliko godina, dok kineske solarne kompanije uglavnom izvoze u SAD preko trećih zemalja, izbegavajući tako slična ograničenja.

Bajdenova administracija „fokusirana je na sektore od dugotrajne brige“, kako je to rekla Greta Peš iz advokatske kancelarije „Vajli Rejn LLP“ koja je do januara bila glavna pravnica u Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD.

Vašington ima za cilj da zaštiti ključne američke privredne grane poput onih koje proizvode električnih vozila, baterije i solarne ćelije od potencijalne poplave kineskih uvoznih proizvoda, što bi moglo da poremeti osetljive industrije i potkopa ekonomske interese SAD.

Kina poriče nepoštenu trgovinsku praksu

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova promptno je odgovorilo, već u utorak, saopštivši da se Peking „protivi jednostranom povećanju carina“ i navevši da je to „u suprotnosti sa pravilima Svetske trgovinske organizacije (STO)“.

Kineski ministar trgovine Vang Ventao još u aprilu je izneo tvrdnju da so brzog rasta kompanija za proizvodnju električnih automobila u toj zemlji nije došlo zbog subvencija, već zbog „stalnih inovacija“. Američki i navodi EU o narušavanju tržišta kroz državne subvencije i višak kapaciteta su bez osnova, rekao je Vang, a kinesku prednost na polju električnih vozila pripisao je „dobro uspostavljenim sistemom lanca snabdevanja i tržišnoj konkurenciji“.

Vang je to rekao 7. aprila, tokom okruglog stola u Parizu s predstavnicima više od deset kineskih kompanija, uključujući proizvođače električnih vozila Geely i BYD, kao i proizvođača baterija za električna vozila CATL. Ta diskusija se, između ostalog, bavila i istragom Evropske unije o subvencijama za kineska električna vozila odnosno uvozom tih vozila u EU.

Šta radi Evropska unija?

Evropska unija je, nakon značajnog povećanja uvoza, u oktobru pokrenula istragu da bi utvrdila da li bi trebalo da uvede carine na uvoz električnih vozila iz Kine, „kako bi nadoknadila državne subvencije i izjednačila uslove za igru“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u septembru da je „globalno tržište preplavljeno jeftinijim električnim vozilima“ i da se cene „veštački održavaju niskim“ zbog „ogromnih državnih subvencija“.

Koristeći svoj najnoviji alat za konkurentnost, Uredbu o stranim subvencijama (FSR), Evropska unija je po pitanju kineskih električnih automobila u istrazi utvrdila „značajno odstupanje od tradicionalnih mera zaštite trgovine“. Istraga se fokusira na utvrđivanje da li su kineski proizvođači dobili domaće subvencije i da li takve subvencije štete proizvođačima automobila u EU.

Ako se potvrdi da to postoji i da ima takav efekat, Komisija će uvesti veće uvozne carine na kineska električna vozila (trenutno su između 10 i 20 odsto) da bi ublažila štetne efekte na industriju EU.

Najviši rukovodioci nemačkih proizvođača automobila BMW i Folksvagen upozorili su da se ne nameću uvozne carine EU na kineska električna vozila, rekavši da bi takav potez naneo štetu proizvođačima koji automobile proizvode u Kini, naštetio planovima EU za zelenu tranziciju i rizikovao odmazdu Pekinga.

„Mogli biste vrlo brzo sami sebi da pucate u nogu“, rekao je generalni direktor BMW-a Oliver Cipse ranije ovog meseca. „Mislimo da našoj industriji nije potrebna zaštita.“

Nemački proizvođači automobila, uključujući i Mercedes-Benc, u velikoj meri se oslanjaju na prihode sa kineskog tržišta.

Trampov povratak i odnosi između SAD i Kine

Najnovija američka povećanja carina na kineski uvoz dolaze u vreme predsedničke kampanje, u trenutku kada Bajden pokušava da napravi razliku u svom pristupu od pristupa njegovog prethodnika Donalda Trampa.

Tramp se zalaže za veći broj povećanja taksi, što sadašnja administracija ocenjuje kao previše. Tokom predizbornog skupa u Nju Džersiju u subotu 11. maja, kandidat Republikanaca zalagao se za još oštrije carine na kinesku robu:

„Bajden kaže da će uvesti 100 odsto carinu na sva kineska električna vozila. Zar to nije lepo? Bajden je to trebalo da uradi još pre četiri godine“, rekao je Tramp.

On je takođe upozorio da će kineske kompanije pokušati da prave automobile u Meksiku, kako bi izbegle carine tako što će ih isporučiti u SAD prema sporazumu „SAD-Meksiko-Kanada“.

Tramp je rekao da će uvesti carinu od 200 odsto na kineske automobile proizvedene u Meksiku, a obećao je i povećanje carina od 60 odsto na svu kinesku robu.

Tagovi:

Ekonomija Kina Ograničenja na uvoz SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure