

Dronovi
Šta dvojica Srba znaju o pokušaju udara na ukrajinske avione u Nemačkoj
Kako se o navodnom ruskom pokušaju udara na ukrajinske avione u Lajpcigu našla Srbija


Iz budžeta Republike Srpske izdvojeni milioni kako bi se u republikanskim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama lobiralo za nezavisnost od Bosne i Hercegovine, objavljeno na portalu Radio Slobodna Evropa
Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Vašingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine, pokazuje baza američkog Ministarstva pravde koju je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Poslednji takav ugovor potpisan je sa kompanijom „Dikens end Medson”, bivšeg izraelskog vojnog obaveštajca Arija Ben-Menašea.
RS u Sjedinjenim Američkim Državama lobira za ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Kristiana Šmita već nekoliko godina.
Sve lobističke i advokatske kuće, sa kojima je ostavrena sardanja, povezane su s republikanskim političkim krugovima.


Za ove kampanje je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara pokazuje javno dostupna FARA baza (Foreign Agents Registration Act) američkog ministarstva pravde.
RSE navodi da je stvarna vrednost ugovra veća jer su neki anonimizirani.
Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Šmit je podneo ostavku u maju ove godine.
Namenjeno je još 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona evra) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu. Ovu odluku izglasala je Narodna skupština RS, u kojoj sedi najviše poslanika iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Ari Ben-Menaše odbio je da odgovori na pitanja RSE da li je nezavisnost Republike Srpske cilj njihovog angažmana i na koji način planiraju da zagovaraju takvu politiku. Na pitanja RSE nisu odgovorili ni iz Vlade Republike Srpske, ni iz Ministarstva spoljnih poslova BiH.
Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima u BiH nemaju pravo na odcjepljenje, iako su vlasti RS takvu mogućnost najavljivale u prošlosti.
Jedanaest parlamentaraca iz Federacije BiH podnelo je u februaru 2026. krivičnu prijavu protiv zvaničnog potpisnika ugovora s firmom „Dikens end Medson” Mladena Filipovića, šefa Predstavništva RS u Austriji preko kojeg je plaćen ugovor. Razlog za podnošenje krivične prijave je „napad na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne celine BiH”.
Tužilaštvo BiH je, međutim, prijavu odbacilo. Kao razlog navode da takvo krivično delo podrazumeva „upotrebu sile, prietnje ili druge protivpravne radnje usmerene na nasilnu promenu ustavnog poretka ili teritorijalnog integriteta države”.
U dostupnim FARA registracijama ne postoje aktivni ugovori za Veće ministara, Predsedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH, niti za entitetsku Vladu Federacije BiH ili nekog pojedinca.
Bosansko-američki politikolog Jasmin Mujanović kaže za RSE da entitet RS ima jednostavniji institucionalni okvir s kojim političke stranke, koje su na vlasti duže od 20 godina, mogu lakše aktivirati lobističke snage.
On kaže da „ako bi među snagama u Sarajevu koje se nazivaju državničkim postojala volja, ima niz modela kako bi se moglo lobirati u ime BiH”, ali smatra da takva volja trenutno ne postoji.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Kako se o navodnom ruskom pokušaju udara na ukrajinske avione u Lajpcigu našla Srbija


Nemačka vlada optužila je Rusiju da stoji iza neuspelog napada dronom na aerodrom u Lajpcigu, gde je početkom avgusta pronađena letelica opremljena eksplozivom i mehanizmom za aktiviranje.


Ozbiljan incident potresa ukrajinsku vojsku nakon što je operacija ukrajinske Službe bezbednosti (SBU) u Kijevu prerasla u oružani sukob sa pripadnicima vojne obaveštajne službe (GUR). Ukrajinske vlasti sada pokušavaju da utvrde kako je došlo do pucnjave


“Mir koji tražimo nije prazna retorika koju tako često ponavljaju političari koji krasnorečivo govore o njemu, a malo čine da ga ostvare. Naš Gospod je rekao: ‘Blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božiji nazvati.’ Objavljujemo ove reči ne samo kao citat iz Biblije, već kao način života. To je poziv da se postigne pravda u zemlji u kojoj pravda nije postojala od 1948. godine”


Keln potresa afera oko 471 osobe sa Zapadnog Balkana koje su se našle na spisku za mogući povratak iz Nemačke. Kritičari tvrde da su gradske službe usporavale deportacije, dok iz Kelna poručuju da provera nije pokazala da su one sistematski sprečavane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve