img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Rat u Ukrajini: Da li će dronovi s optičkim vlaknima promeniti ishod sukoba?

29. avgust 2025, 12:23 Maks Cander / DW
Foto: Max Zander/DW
Dronovi s optičkim vlaknima
Copied

Nakon što su ih Rusi prvi put upotrebili pre godinu dana, dronovi s optičkim vlaknima sada su u rukama ukrajinskih brigada. Piloti iz „Azova“ i „Hartije“ otkrivaju kako funkcionišu i u kojim situacijama daju taktičku prednost

Dronovi s optičkim vlaknima – to je poslednja inovacija u trci u naoružanju između Ukrajine i Rusije. Pomoću optičkog kabla povezani su s onim ko upravlja. Prvi put su ih koristili Rusi pre godinu dana u Kurskoj oblasti, a sada tu tehnologiju koriste i „Azov“ i druge ukrajinske brigade. Ona ima čitav niz prednosti u poređenju s bežično upravljanim dronovima, prenosi Dojče vele.

„Kada bežično upravljan dron leti iznad brda ili pokušava tamo da sleti, signal i upravljanje se gube. A ovaj dron nastavlja da prenosi snimke – bez obzira na konfiguraciju terena“, objašnjava za DW jedan od pilota iz brigade „Azov“ s kodnim imenom Laplas.

Prednosti i mane dronova s optičkim vlaknima

Kretanje bežično upravljanih dronova može da bude ometano, a njihov video-signal neprijatelj može da otkrije. Dronovi s optičkim vlaknima smatraju se bezbednijim – barem za sada. Ipak, i oni imaju slabu tačku. Optički kabl jeste teško otkriti i izuzetno je izdržljiv – poput najlonske strune za pecanje. Ali, ako se negde zakači, recimo za drvo, može da pukne i da dron izgubi vezu.

Ukrajinski pilot kaže da ti dronovi imaju još jednu manu: „Ako kabl visi ili se zaplete u granje ili travu, a nije direktno na zemlji, veoma je uočljiv na sunčevoj svetlosti, posebno u zoru ili u sumrak.“ Na taj način kabl može lako da se isprati do onoga ko upravlja dronom.

To se, kaže, već događalo: dok je jedna ukrajinska jedinica upravljala dronovima iz podruma, Rusi su otkrili sklonište i napali ga – na sreću, bez žrtava.

Piloti dronova znaju da su oni sami po sebi dragocene mete. Jedan od njih, s kodnim imenom Bold iz brigade „Hartija“, za DW kaže: „Postoje različite vrste municije – za tenkove i drugo. Postoje i različiti cilindri s kablovima – različitih dužina, u zavisnosti od ciljeva koje treba napasti. Ako cilj nije udaljen više od deset kilometara, koriste se oni manji cilindri s kablovima.“

Priprema za upotrebu dronova sa kablom traje duže i zahteva više truda od onog kojim se upravlja radio-vezom. Ali zato njihova upotreba omogućava širi uvid u bojno polje. „Kada smo počeli da koristimo dronove s optičkim vlaknima, otkrili smo da se sasvim blizu nas nalaze mitraljeska gnezda, magacini s municijom i motocikli, što nismo očekivali“, kaže za DW komandir voda brigade „Hartija“, s kodnim imenom Aristokrat.

Dronovi s optičkim vlaknima mogu da ulaze i u unutrašnjost zgrada. „Lete kroz prostorije, hodnike, između kancelarija. Može čak detaljno da se vidi i šta je nacrtano po zidovima – a to je nešto što običan dron ne može da pokaže“, objašnjava Bold.

„Naš cilj je da uništimo neprijatelja“

Osim toga, dronovi, drže neprijatelja na odstojanju. „Kada dobijemo naredbu, na primer: ’Ubij vojnika na motociklu’, mi onda uključujemo dron da eliminiše neprijatelja“, kaže komandant bataljona Ares iz brigade „Hartija“.

To je nova ruska taktika – vojnici na motociklima pokušavaju da probiju ukrajinsku liniju odbrane. Male, brzo pokretne grupe napadača zamenile su velike oklopne juriše. Da bi ih odbili Ukrajinci koriste kamikaza-dronove, ali i one teže, za bombardovanje.

„Naš cilj je da uništimo neprijatelja svim raspoloživim sredstvima. Kako bismo imali taktičku prednost moramo da budemo korak ispred neprijatelja u razvoju, da se oslanjamo na najnoviju tehnologiju, da brzo uvodimo novine i pronalazimo nova rešenja“, kaže Ares.

Dronovi s optičkim vlaknima najnovija su inovacija na frontu. A sigurno neće biti i poslednja.

Tagovi:

Dronovi Rusko ukrajinski sukob Optička vlakna
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure