img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kina i Rusija

Putin u Pekingu: Veze dveju zemalja „nisu usmerene ni protiv koga“

16. maj 2024, 18:09 DW
Foto: AP
Vladimir Putin i Si Đinping - produbljivanje prijateljstva
Copied

Putin je izrazio zahvalnost Kini na naporima da se reši situacija u Ukrajini i rekao da će obavestiti Sija o najnovijim dešavanjima. Američki Centar za strateške i internacionalne studije procenjuje da je ruski industrijski sektor postao potpuno zavisan od Kine kada je reč o mašinama i komponentama važnim za proizvodnju naoružanja

Putin je u Pekingu, drugi put u šest meseci. Kina je postala najvažniji snabdevač Rusije mikroelektronikom ključnom za ruske ratne ciljeve. Američki istraživači ocenjuju da se Moskva „možda priprema za sukob s NATO“, piše Dojče Vele.

Pri susretu u Pekingu, kineski predsednik Si Đinping pohvalio je odnos Kine i Rusije i obećao da će produbiti njihovo partnerstvo, dok je Vladimir Putin nazvao odnose stabilizujućim faktorom u svetu i rekao da veze Rusije i Kine „nisu usmerene ni protiv koga“.

Putin je izrazio zahvalnost Kini na, kako je rekao, kineskim naporima da se reši situacija u Ukrajini i rekao da će obavestiti Sija o najnovijim dešavanjima.

Nakon što je imenovao ekonomistu Andreja Belousova za novog ministra odbrane, ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je u posetu kineskom predsedniku Siju Đinpingu. Kina je, prema tvrdnjama u jednoj novoj američkoj studiji, od 2023. godine najvažniji dobavljač mikroelektronike i mašina koje služe za rusko naoružanje. Putin pokazuje da želi dalje da oblikuje rusku industriju u ratnu ekonomiju.

Još krajem 2023. godine „Nemački savet za spoljne odnose“ (DGAP) u jednoj analizi je izračunao da je zapadnoj vojnoj alijansi u najgorem scenariju preostalo samo još pet godina da zadrži svoj potencijal odvraćanja od mogućeg ruskog napada na neku zemlju NATO.

Autor te studije, Kristijan Meling, šef „Centra za bezbednost i odbranu“ u DGAP, sada je obnovio svoju analizu s fokusom na jačanje ruske vojske u ratu protiv Ukrajine.

„Putin živi još samo kroz ovaj rat“, tvrdi nemački stručnjak u intervjuu za DW. „Potreban mu je rat, jer je prizvao toliko duhova koji možda uopšte i ne mogu da prihvate mir.“

Naoružavanje

Ponovno naoružavanje NATO zato je direktno povezano sa snabdevanje oružjem onih 50 nacija koje, predvođene Sjedinjenim Državama, pružaju Ukrajini podršku.

Američki „Centar za strateške i internacionalne studije“ (CSIS) zaključio je u svojoj studiji objavljenoj u aprilu da „Putinove tekuće i sveobuhvatne vojne reforme“ u ratu protiv Ukrajine pokazuju da se „Rusija možda priprema za sukob s NATO u okviru naredne dve decenije, uključujući i konvencionalni rat velikih razmera“.

Američki CSIS sa sedištem u Vašingtonu, koji je prema, izveštajima tamošnjih medija blizak američkoj industriji naoružanja, po drugi put od početka ruske invazije na Ukrajinu istraživao je kako se ruska industrija naoružanja snabdeva robom iz inostranstva i kako izbegava zapadne sankcije. Ta studija objavljena je pod naslovom „Stanje odbrambene industrije Rusije nakon dve godine rata“.

Zaobilaženje sankcija

Da bi to učinili, istraživači su analizirali javno dostupne podatke o kretanju robe u Rusiju, posebno mikroelektroniku potrebnu za rakete i tzv. „klizne bombe“. CSIS je pratio i trgovinu tzv. CNC-mašinama, odnosno mašinama za obradu metala kojima upravljaju računari. One se koriste za izradu artiljerijskih granata i druge municije.

„Ruska odbrambena industrija pronašla je načine da dobije ono što joj je potrebno za povećanje proizvodnje oružja“, zaključuje se u analizi američkog CSIS. „Kremlj se i dalje oslanja na komponente iz inostranstva uvezene preko složene mreže posrednika. To se pokazalo ključnim za snabdevanje ruske vojske u Ukrajini“, ocenjuje se u studiji.

Najznačajniji dobavljač

Prema tim procenama, Kina je od proleća 2023. postala najvažniji dobavljač Rusije: „Gotovo svi vodeći izvoznici mikroelektronike imaju sedište u Kini i Hongkongu, a jedna firma ima sedište u Turskoj“, navodi se u studiji.

Kineski izvoz mikroelektronike u Rusiju naglo je porastao u martu 2023. U to vreme kineski predsednik Si Đinping posetio je ruskog predsednika Vladimira Putina u Moskvi.

„Ruski uvoz CNC-mašina od kineskih firmi koji se koriste za preciznu proizvodnju delova za različite sisteme naoružanja, od municije do aviona, takođe je naglo porastao u mesecima nakon sastanka Sija i Putina u martu 2023“, navodi CSIS.

Posebno pikantno

Posebno je pikantno poređenje isporučenih bespilotnih letelica: „Rusija je u direktnim isporukama dobila bespilotne letelice od kineskih trgovačkih firmi u vrednosti od najmanje 14,5 miliona američkih dolara, dok je Ukrajina dobila samo bespilotne letelice kineske proizvodnje i komponente u vrednosti od oko 200.000 američkih dolara, većinom od evropskih posrednika“, navodi se u izvešću američkog CSIS.

Pri tome neke od kompanija iz Kine i Hongkonga koje isporučuju u Rusiju posluju i sa Ukrajinom. A ako su te firme pod sankcijama EU ili SAD, onda to pravi problem, jer trgovinska ograničenja na kraju mogu da utiču i na Ukrajinu.

I na kraju, američki istraživači došli su do zaključka da je „ruski industrijski sektor postao potpuno zavisan od Kine kada je reč o mašinama i komponentama važnim za proizvodnju naoružanja“.

To potvrđuju istrage koje se sprovode u Ukrajini i gde se ruske rakete, klizne bombe i dronovi koje presretne ukrajinska protivvazdušna odbrana rastavljaju na delove.

Od prošle godine ukrajinska vojska u ruskom oružju pronalazi pre svega kinesku elektroniku, kaže za DW stručnjak za sankcije Vladislav Vlasijuk anžovan u administraciji predsednika Ukrajine.

Za razliku od vremena pre invazije na Ukrajinu, Rusija proizvodi sve više one vrste municije i oružja u kojima su zapadne visokotehnološke komponente potpuno zamenjive. Pre svega reč je o kliznim bombama i borbenim bespilotnim letelicama Šahid, koje izvorno potiču iz Irana.

Na taj način rusko ratno vazduhoplovstvo od početka 2024. godine sve uspešnije savladava ukrajinsku PVO, kojoj s druge strane za odbranu nedostaju zapadne rakete. Trenutno je to bitka jeftino izrađenih artiljerijskih granata i kliznih bombi s kineskom elektronikom, protiv zapadnih visokotehnoloških protivvazdušnih projektila, kojih Ukrajina ima suviše malo.

„Kad bi se sutra zaustavio sav uvoz mikroelektronike u Rusiju, oni ne bi mogli da proizvode oružje“, uveren je Vlasijuk.

To znači da je Rusija već sada uspešno preorijentisala svoju odbrambenu industriju za jednostavnije komponente, koje se pre svega nabavljaju iz Kine. A svojevremeno, u prvoj godini rata, Ukrajina je uočavala brojne zapadne komponente visoke tehnologije u ruskom oružju, mnoge od njih iz Evrope, a posebno iz Nemačke.

„Kada je reč o ključnim komponentama i elektronici koja je Kremlju potrebna za ratnu mašineriju, tu se prešlo s vojnih komponenti visoki performansi pravljenih po meri, na tzv. Dual-Use tehnologije koje se koriste, kako za civilne, tako i za vojne komponente“, navodi vašingtonski CSIS u svojoj analizi. Drugim rečima, prešlo se na ono što još nije bilo pod zapadnim sankcijama.

Tagovi:

Kina Rusija Si Đinping Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Ništa od Trampovog primirja: Iran ponovo ispalio rakete na Izrael

Američki predsednik Donald Tramp objavio da je dogovoren dvanaestočasovni prekid vatre između Izraela i Irana. Teheran potvrdio dogovor, kao i kabinet Benjamina Netanjahua. Međutim, Izrael je saopštio da je Iran ispalio nove projektile

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure