img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kina i Rusija

Putin u Pekingu: Veze dveju zemalja „nisu usmerene ni protiv koga“

16. мај 2024, 18:09 DW
Foto: AP
Vladimir Putin i Si Đinping - produbljivanje prijateljstva
Copied

Putin je izrazio zahvalnost Kini na naporima da se reši situacija u Ukrajini i rekao da će obavestiti Sija o najnovijim dešavanjima. Američki Centar za strateške i internacionalne studije procenjuje da je ruski industrijski sektor postao potpuno zavisan od Kine kada je reč o mašinama i komponentama važnim za proizvodnju naoružanja

Putin je u Pekingu, drugi put u šest meseci. Kina je postala najvažniji snabdevač Rusije mikroelektronikom ključnom za ruske ratne ciljeve. Američki istraživači ocenjuju da se Moskva „možda priprema za sukob s NATO“, piše Dojče Vele.

Pri susretu u Pekingu, kineski predsednik Si Đinping pohvalio je odnos Kine i Rusije i obećao da će produbiti njihovo partnerstvo, dok je Vladimir Putin nazvao odnose stabilizujućim faktorom u svetu i rekao da veze Rusije i Kine „nisu usmerene ni protiv koga“.

Putin je izrazio zahvalnost Kini na, kako je rekao, kineskim naporima da se reši situacija u Ukrajini i rekao da će obavestiti Sija o najnovijim dešavanjima.

Nakon što je imenovao ekonomistu Andreja Belousova za novog ministra odbrane, ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je u posetu kineskom predsedniku Siju Đinpingu. Kina je, prema tvrdnjama u jednoj novoj američkoj studiji, od 2023. godine najvažniji dobavljač mikroelektronike i mašina koje služe za rusko naoružanje. Putin pokazuje da želi dalje da oblikuje rusku industriju u ratnu ekonomiju.

Još krajem 2023. godine „Nemački savet za spoljne odnose“ (DGAP) u jednoj analizi je izračunao da je zapadnoj vojnoj alijansi u najgorem scenariju preostalo samo još pet godina da zadrži svoj potencijal odvraćanja od mogućeg ruskog napada na neku zemlju NATO.

Autor te studije, Kristijan Meling, šef „Centra za bezbednost i odbranu“ u DGAP, sada je obnovio svoju analizu s fokusom na jačanje ruske vojske u ratu protiv Ukrajine.

„Putin živi još samo kroz ovaj rat“, tvrdi nemački stručnjak u intervjuu za DW. „Potreban mu je rat, jer je prizvao toliko duhova koji možda uopšte i ne mogu da prihvate mir.“

Naoružavanje

Ponovno naoružavanje NATO zato je direktno povezano sa snabdevanje oružjem onih 50 nacija koje, predvođene Sjedinjenim Državama, pružaju Ukrajini podršku.

Američki „Centar za strateške i internacionalne studije“ (CSIS) zaključio je u svojoj studiji objavljenoj u aprilu da „Putinove tekuće i sveobuhvatne vojne reforme“ u ratu protiv Ukrajine pokazuju da se „Rusija možda priprema za sukob s NATO u okviru naredne dve decenije, uključujući i konvencionalni rat velikih razmera“.

Američki CSIS sa sedištem u Vašingtonu, koji je prema, izveštajima tamošnjih medija blizak američkoj industriji naoružanja, po drugi put od početka ruske invazije na Ukrajinu istraživao je kako se ruska industrija naoružanja snabdeva robom iz inostranstva i kako izbegava zapadne sankcije. Ta studija objavljena je pod naslovom „Stanje odbrambene industrije Rusije nakon dve godine rata“.

Zaobilaženje sankcija

Da bi to učinili, istraživači su analizirali javno dostupne podatke o kretanju robe u Rusiju, posebno mikroelektroniku potrebnu za rakete i tzv. „klizne bombe“. CSIS je pratio i trgovinu tzv. CNC-mašinama, odnosno mašinama za obradu metala kojima upravljaju računari. One se koriste za izradu artiljerijskih granata i druge municije.

„Ruska odbrambena industrija pronašla je načine da dobije ono što joj je potrebno za povećanje proizvodnje oružja“, zaključuje se u analizi američkog CSIS. „Kremlj se i dalje oslanja na komponente iz inostranstva uvezene preko složene mreže posrednika. To se pokazalo ključnim za snabdevanje ruske vojske u Ukrajini“, ocenjuje se u studiji.

Najznačajniji dobavljač

Prema tim procenama, Kina je od proleća 2023. postala najvažniji dobavljač Rusije: „Gotovo svi vodeći izvoznici mikroelektronike imaju sedište u Kini i Hongkongu, a jedna firma ima sedište u Turskoj“, navodi se u studiji.

Kineski izvoz mikroelektronike u Rusiju naglo je porastao u martu 2023. U to vreme kineski predsednik Si Đinping posetio je ruskog predsednika Vladimira Putina u Moskvi.

„Ruski uvoz CNC-mašina od kineskih firmi koji se koriste za preciznu proizvodnju delova za različite sisteme naoružanja, od municije do aviona, takođe je naglo porastao u mesecima nakon sastanka Sija i Putina u martu 2023“, navodi CSIS.

Posebno pikantno

Posebno je pikantno poređenje isporučenih bespilotnih letelica: „Rusija je u direktnim isporukama dobila bespilotne letelice od kineskih trgovačkih firmi u vrednosti od najmanje 14,5 miliona američkih dolara, dok je Ukrajina dobila samo bespilotne letelice kineske proizvodnje i komponente u vrednosti od oko 200.000 američkih dolara, većinom od evropskih posrednika“, navodi se u izvešću američkog CSIS.

Pri tome neke od kompanija iz Kine i Hongkonga koje isporučuju u Rusiju posluju i sa Ukrajinom. A ako su te firme pod sankcijama EU ili SAD, onda to pravi problem, jer trgovinska ograničenja na kraju mogu da utiču i na Ukrajinu.

I na kraju, američki istraživači došli su do zaključka da je „ruski industrijski sektor postao potpuno zavisan od Kine kada je reč o mašinama i komponentama važnim za proizvodnju naoružanja“.

To potvrđuju istrage koje se sprovode u Ukrajini i gde se ruske rakete, klizne bombe i dronovi koje presretne ukrajinska protivvazdušna odbrana rastavljaju na delove.

Od prošle godine ukrajinska vojska u ruskom oružju pronalazi pre svega kinesku elektroniku, kaže za DW stručnjak za sankcije Vladislav Vlasijuk anžovan u administraciji predsednika Ukrajine.

Za razliku od vremena pre invazije na Ukrajinu, Rusija proizvodi sve više one vrste municije i oružja u kojima su zapadne visokotehnološke komponente potpuno zamenjive. Pre svega reč je o kliznim bombama i borbenim bespilotnim letelicama Šahid, koje izvorno potiču iz Irana.

Na taj način rusko ratno vazduhoplovstvo od početka 2024. godine sve uspešnije savladava ukrajinsku PVO, kojoj s druge strane za odbranu nedostaju zapadne rakete. Trenutno je to bitka jeftino izrađenih artiljerijskih granata i kliznih bombi s kineskom elektronikom, protiv zapadnih visokotehnoloških protivvazdušnih projektila, kojih Ukrajina ima suviše malo.

„Kad bi se sutra zaustavio sav uvoz mikroelektronike u Rusiju, oni ne bi mogli da proizvode oružje“, uveren je Vlasijuk.

To znači da je Rusija već sada uspešno preorijentisala svoju odbrambenu industriju za jednostavnije komponente, koje se pre svega nabavljaju iz Kine. A svojevremeno, u prvoj godini rata, Ukrajina je uočavala brojne zapadne komponente visoke tehnologije u ruskom oružju, mnoge od njih iz Evrope, a posebno iz Nemačke.

„Kada je reč o ključnim komponentama i elektronici koja je Kremlju potrebna za ratnu mašineriju, tu se prešlo s vojnih komponenti visoki performansi pravljenih po meri, na tzv. Dual-Use tehnologije koje se koriste, kako za civilne, tako i za vojne komponente“, navodi vašingtonski CSIS u svojoj analizi. Drugim rečima, prešlo se na ono što još nije bilo pod zapadnim sankcijama.

Tagovi:

Kina Rusija Si Đinping Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure