

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Ruski predsednik Vladimir Putin nije demantovao tvrdnje da je Severna Koreja poslala trupe u Rusiju. Američki i južnokorejski zvaničnici upozoravaju na moguće posledice
Ruski predsednik Vladimir Putin nije porekao tvrdnje da je Severna Koreja u Rusiju poslala 3.000 vojnika, piše Glas Amerike.
Putin je poručio da je na Moskvi odluka kako će severnokorejske snage mogle biti raspoređene, uključujući i njihovo eventualno raspoređivanje na linijame fronta sa Ukrajinom.
Američki i južnokorejski zvaničnici upozorili su u sredu da postoje dokazi da je Severna Koreja poslala trupe u Rusiju, što predstavlja potencijalnu eskalaciju skoro trogodišnjeg rata sa Ukrajinom.
Upitan o satelitskim snimcima koji ukazuju na kretanje severnokorejskih trupa odgovorio da su, kako se izrazio, fotografije ozbiljna stvar.
„Ako fotografije postoje, one prikazuju nešto”, odgovorio je ruski predsednik.
Izneo je i tvrdnje da je do eskalacije rata došlo odgovornošću Zapada koji je u Ukrajinu poslao NATO oficire i instruktore kako bi pomogli Kijevu u odbrani od Rusije.
Ukrajina: Severnokorejske trupe kod Kurska
I istom danu, ukrajinska vojna obaveštajna služba saopštila je da su prve severnokorejske jedinice, obučene u Rusiji, raspoređene u oblasti Kursk, ruskoj pograničnoj oblasti u koju su ukrajinske snage izvršile proboj u avgustu.
„Prve jedinice vojske iz Demokratske narodne republike Koreje (DNRK), obučavane na istočnim ruskim poligonima, stigle su u zonu borbenih dejstava rusko-ukrajinskog rata. Konkretno, 23. oktobra 2024. zabeleženo je njihovo prisustvo u Kurska oblast“, navodi se u saopštenju ukrajinske obaveštajne agencije.
Navedeno je da se ukupno oko 12.000 severnokorejskih vojnika, uključujući 500 oficira i tri generala, nalaze u Rusiji, a obuka se odvija u pet vojnih baza.
„Zamenik ruskog ministra odbrane Junus-Bek Jevkurov odgovoran je za nadgledanje obuke severnokorejske vojske“, saopštila je obaveštajna agencija Ukrajine.
Jedan od američkih zvaničnika saopštio je da su Sjedinjene Države upoznate o ukrajinskim izveštajima o severnokorejskim trupama u Kursku – i da su angažovane u njihovom potkrepljivanju.
Ukrajina je od saveznika zatražila da odlučno odgovore na umešanost Severne Koreje u rat – uvođenjem novih sankcija i daljom izolacijom Pjongjanga.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve