img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Purger koji kaže »Bre«!

15. januar 2020, 20:09 Borko Stefanović
Copied

Izborom Milanovića, trend odbacivanja stabilokratije na Balkanu je nastavljen. Da bi se završio i postao nepovratan, neophodne su promene i u Evropi i u Srbiji

Priznajem, gledao sam dokumentarac o Vladi Divljanu, ali ovaj naslov nije samo omaž njemu, čija jedna pesma sa kraja karijere i životnog puta nosi isti naziv. To je i pokušaj objašnjenja kako Srbi vide dolazeću promenu u Hrvatskoj.

Ako izuzmemo režimske tabloide koji su, još dok su rezultati bili nezvanični, počeli kampanju protiv Milanovića, Srbima je nekako draga njegova pobeda nad Kolindom Grabar Kitarović. Kolinda Grabar Kitarović je mandat počela inauguracijom na kojoj je Vučić aplaudirao iz prvih redova, a završila kampanjom koja je obilovala gafovima. Na tom talasu, Milanović se vratio iz političke penzije u koju je otišao nakon što je izgubio parlamentarne izbore. Čovek koji je dotakao dno popularnosti, sada se ušetao na Pantovčak.

Ovaj fenomen, potpuno stran našim biračima, deluje kao povratak otpisanog. Inače, Zorana Milanovića poznajem lično. Jednom smo večerali zajedno, bio je opušten, ponosan na pretke na Sutjesci, što nam je zajedničko. Upravo na tom nasleđu antifašizma sam počeo čitati tog čoveka. Nije se toga stideo, a nije lako u Hrvatskoj to isticati. Pogotovo kad se holding-kvazi-patriote domognu svih društvenih, medijskih i finansijskih tokova. Nije lako kada ti ljudi i dalje žive u pričama o Generalu, dok cela Arena aplaudira Dijani Budisavljević. Nije lako bilo ni otići u Srb, da se obeleži pravi početak ustanka u Hrvatskoj. No, uspeo je nekako. A to nekako nije uvek bilo ni dobro, a ni lako za Srbe.

Znao je Milanović da zaigra po žici odbojnosti prema Srbima i Srbiji, znao je da bude neumeren i neukusan. Znao je, u nervozi migrantske krize i mini carinskog rata sa Srbijom, da bude neoprezan u izjavama pa da se onda povlači. No, platio je cenu i za to gubitkom izbora i odlaskom u Kanosu svoje privremene penzije. Neke lekcije je naučio, zato se i vratio i doneo kohabitaciju za koju Plenković, Vučićev vršnjak i kolega iz Evropske narodne partije, poručuje da će biti tvrda. Da li i dovoljno tvrda da ostane čvrsta kada sa Pantovčaka krene socijaldemokratska bura, to ćemo saznati na parlamentarnim izborima koji će se održati već ove godine. Bilo kako bilo, nakon predsedničkih izbora u Hrvatskoj ništa više nije isto.

Ništa neće biti isto ni kod nas „ostalih“, što tek sklapamo pravi patent za politički ispraćaj svojih autokrata. Ne mislim da sve što se desi u Hrvatskoj mora po automatizmu da se desi u Srbiji, ali je činjenica da zbog jezika, istorije, geografije, ekonomije i kulture ex-yu republike, danas države, funkcionišu po sistemu spojenih sudova. Ova činjenica i predviđanja koja iz nje slede ne dopadaju se Aleksandru Vučiću, koji je politički nadživeo mnoge svoje drugove i saradnike u okolnim zemljama. Gruevski je pobegao u Budimpeštu, Tači i Haradinaj su prošlost, Rama je na odlasku, dok se jedino nekako drži stari meštar Đukanović.

Izborom Milanovića, trend odbacivanja stabilokratije na Balkanu je nastavljen. Da bi se završio i postao nepovratan, neophodne su promene i u Evropi i u Srbiji. Evropa mora da prekine sa politikom zatvaranja vrata za proširenje i ponudi nama koji živimo u zarobljenim državama jasnu perspektivu slobode u okviru Unije. A mi treba da okončamo taj nehumani eksperiment, po kome je važno imati mirna balkanska plemena u zamenu za nedostatak slobode, pravde, dostojanstva, života, budućnosti… Da bi proces promena bio civilizovan, neophodni su slobodni mediji i institucionalni okvir zaštite ljudi od političkog progona i egzistencijalnog ucenjivanja, što je omiljeni sport Vučićevog režima. I zato je bojkot zapravo boj za taj okvir u kome promene neće biti traumatične po društvo, iscrpljeno ratom između dve glasne manjine u Srbije. Sa jedne strane su građanski ziloti koji negiraju sve što jesmo, uključujući naš identitet i naša ljudska prava, a sa druge profesionalne patriote, koje bi ta prava i identitet da postave iznad prava i identiteta svih drugih koji žive sa nama ili pored nas.

Ostaje da se vidi kakva će biti politika i odnos Zorana Milanovića prema Srbiji. Na Pantovčaku sada stoluje čovek koji zna šta je Azra i koji je verovatno visio u Kavkazu i Zvečki. Milanović je proizvod zajedničke urbane kulture čiji su koreni svuda po regionu. On nije pokušavao da bude ono što nije, nije ljubio Tompsona i cupkao uz cajke. Nije pokušavao kao Tomislav Nikolić da odjednom voli Deep Purple, ili Vučić The Residents ili Killerse. Bio je ono što jeste i zato je i pobedio. Iz ovakvih primera treba učiti i spremati se za novo poglavlje odnosa u regionu, koje će biti lišeno lažnih emocija i velikih gestova, a zasnovano na rešenjima konkretnih problema svih ljudi. To vreme dolazi. To zna Plenković, zna to i Vučić.

Autor je zamenik predsednika Stranke slobode i pravde (SSP)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Demokratski socijalizam u SAD

01.avgust 2026. Uroš Mitrović

Borba levice i desnice: Bauk kruži Amerikom – bauk njujorške „crvene revolucije“

Američki demokratski socijalisti i konzervativni republikanci vode epsku bitku za dušu nacije i shvatanje „američkog sna“. Da li su Amerikanci spremni za levičarsku pobunu koja je krenula iz Njujorka kao sušta suprotnost Trampovom desničarskom radikalizmu

Fridrih Merc

Sleng i politika

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Šta nemački žiri ima protiv „višenamenskih jaja“

Kako je izbor za omladinsku reč godine oživeo kritiku na račun vojne politike kancelara Fridriha Merca i kakve veze jaja imaju sa tim

Migranti

Španija

31.jul 2026. R. V.

„Napad“ na Seutu: Oko 60.000 migranata upalo u špansku severnoafričku enklavu

Blizu 60.000 ljudi prešlo je za 24 sata iz Maroka do Seute, španske severnoafričke enklave, procena je vlasti u Madridu, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo domaćeg stanovništva, a vladu Pedra Sančeza primoralo da pošalje vojsku

65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Međunarodni odnosi

31.jul 2026. Roman Gončarenko, Amir Soltanzadeh, Vesli Ran/DW

Hoće li sada da zarate i Iran i Ukrajina?

U toku je rat u Ukrajini i rat u Iranu. Da li je moguće da izbije i rat između Ukrajine i Irana?

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Auto-industrija

31.jul 2026. Nik Martin (DW)

Masovna seča radnih mesta od Folksvagena do Mercedesa: Koliko je duboka kriza nemačke auto-industrije?

Prodaja u Kini opada, kineski proizvođači električnih vozila sve konkurentniji na tržištu, a najveći evropski proizvođači uvode programe štednje

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure