

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Spameri iz Severne Makedonije proizvode lažne vesti koristeći veštačku inteligenciju koja im obezbeđuje veliki broj klikova. Objave koje sadrže molitve za američke vojnike, prepisane tvitove, mimove i slike starih holivudskih pinap-devojaka povezuju se s porukama koje generiše veštačka inteligencija. Stranice koje promovišu lažni američki patriotizam su poželjne platforme za reklamu, jer su u svetu reklame američki klikovi među najvrednijima
Osam godina posle otkrića da su u Velesu digitalno proizvodili lažne vesti u korist tadašnjeg predsedničkog kandidata Donalda Trampa, ta „fabrika“ za proizvodnju i prodaju američkog patriotizma i dalje je aktivna. I pored toga što Fejsbuk prethodnih godina brisao i blokirao stranice za koje je utvrđeno da šire lažne vesti, Severna Makedonija još uvek je na vrhu liste zemalja koje kreiraju stranice u svrhu „napumpavanja“ američkog patriotizma.
Ugledni magazin „Forbs“, u istraživanju objavljenom 26. avgusta ove godine, ukazuje na to da je otkriveno 67 takvih stranica. One su u međuvremenu ugašene, a bile su prvaci u proizvodnji vesti o američkoj kulturi ili identitetu, iako su se nalazile izvan Sjedinjenih Američkih Država, piše Dojče vele (DW).
Dvadesetog avgusta te stranice imale su ukupno devet miliona sledbenika, više od „Volstrit žurnala“ ili „Vašington posta“. Pritom su stranice kojima se rukovodi s teritorije Severne Makedonije ubedljivo na prvom mestu sa 4,7 miliona sledbenika.
Makedonija je još uvek dominantan snabdevač lažnim vestima
Trideset i tri sajta je bilo u Severnoj Makedoniji, a druge su bile raspoređene po različitim zemljama kao što su Kanada, Francuska, Maroko, Venecuela i Vijetnam. Portparolka kompanije „Meta“, Margarita Frenklin, izjavila je za „Forbs“ da su sve te stranice prekršile pravila kompanije o autentičnosti, jer su lažno prikazivale mesto na kojem se nalaze i zato su odstranjene.
„Ne krše se nužno pravila kompanije ’Meta’ kada se u jednoj zemlji pokrene stranica za drugu zemlju, ali stranice prekoračuju granicu kada lažu o tome odakle su“, saopštila je „Meta“. Prema tim podacima stranice su bile aktivne samo nedelju dana pre nego što su odstranjene.
Posao s veštačkom inteligencijom
Postoje indicije da su ti sajtovi još uvek aktivni, te da čak jačaju svoju aktivnost na osnovu veštačke inteligencije. Stoga je sve atraktivnije da se kreiraju „američke“ stranice izvan Sjedinjenih Američkih Država koje proizvode lažne vesti za Fejsbuk. Uoči predsedničkih izbora u SAD, ta društvena mreža domaćin je više od sto stranica čija je tema američki patriotizam. Primeri su „Ponosni Amerikanac“, „Ponosan jer sam Amerikanac“, „Američka priča“ ili „Mi smo Amerika“.
Uprkos nazivima, veliki broj tih stranica uopšte nisu američke. Iza njih stoje strani tzv. „spameri“, od kojih mnogi imaju sedište u Severnoj Makedoniji. Oni koriste veštačku inteligenciju da obezbede veliki broj klikova.
Objave koje sadrže molitve za američke vojnike, prepisane tvitove, mimove i slike starih holivudskih pinap-devojaka povezuju se s porukama koje generiše veštačka inteligencija, naspram kojih spameri mogu da prodaju reklame. Stranice koje promovišu lažni američki patriotizam su poželjne platforme za reklamu, jer su u svetu reklame američki klikovi među najvrednijima.
Duga istorija
Makedonski spameri imaju dugu istoriju na Fejsbuku. Za vreme američkih predsedničkih izbora 2016, tinejdžeri iz Velesa su milionima Amerikanaca plasirali lažne vesti na Fejsbuku, zarađujući na desetine hiljada dolara od reklama. Sada im je veštačka inteligencija dala mogućnost da proizvode beskonačnu količinu vesti niskog kvaliteta ili potpuno lažnih informacija.
„Stranice počinju da koriste slike koje generiše veštačka inteligencija, kako bi se dopale američkim korisnicima Fejsbuka i, barem u nekim slučajevima – to funkcioniše. Prošlonedeljna objava na stranici „Američke patriote“ koja ima sedište u Kanadi sadrži fotografiju američkog vojnika i njegove dece, generisanu veštačkom inteligencijom. Ta objava imala je 100.000 klikova i 35.000 komentara. „Stranica ’Američke patriote’ upućuje ljude na to da kliknu na link stranica sa niskim kvalitetom“, navodi se u analizi „Forbsa“.
Otkako je 2016. ukazano na to da su kampanje laži u korist Donalda Trampa uticale na ishod američkih izbora, onlajn prevaranti upustili su se u novu igru. Radio Slobodna Evropa je februara ove godine sproveo istraživanje koje otkriva da oni direktno profitiraju od „brenda Tramp“, prodajući bezvredne sličice, novčiće, nalepnice i stikere koji kupcima navodno donose veliku dobit kada Tramp postane predsednik. Na društvenim mrežama identifikovano je 69 stranica koje prodaju lažne sličice s Trampovim likom. Njih 45 ima sedište u Velesu. Među ljudima koji se time bave ima studenata, mesara, vlasnika dečijih igraonica, ali niko nije hteo da odgovori na pitanja o prevari.
Juna 2017. Fejsbuk je započeo veliku akciju brisanja profila i stranica spamera iz Velesa koji šire lažne vesti. Tada je izbrisano na stotine takvih stranica, a godinu dana kasnije istraživanje Bazfida i Makedonske istraživačke laboratorije otkrilo je da su „biznis“ s lažnim vestima pokrenuli dvojica braće koje američki konzervativci angažuju kao autore.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve