

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Iz politike i partije ga je najurila Angela Merkel. On se u međuvremenu obogatio pa vratio politici i sada ima sve šanse da postane novi nemački kancelar. Ko je Fridrih Merc?
Fridrih Merc (69), konzervativac starog kova, multimilioner, vlasnik najmanje jednog aviona kojim sam pilotira, čovek koga je Angela Merkel svojevremeno počistila iz stranke i politike, dočekao je svojih pet minuta.
Ako se ne desi nešto sasvim nepredviđeno, šef Hrišćansko-demokratske unije (CDU) postaće kancelar pre nego što se nadao, već negde u martu ili aprilu.
Ankete vide jasnog pobednika
To je davnašnji Mercov san, još otkako ga je bivša kancelarka Angela Merkel početkom dvehiljaditih izgurala sa mesta šefa poslaničkog kluba tada opozicionih demohrišćana.
O tome Merkel – hladno i dosadnjikavo – piše u svojim memoarima „Sloboda“ navodeći naprosto da su i ona i Merc hteli da budu broj jedan.
Ali, nije Merc rđavo prošao u životu. Radio je, recimo, za američki investicioni fon BlekRok i lepo zaradio.
Ove nedelje (23. februar) je njegova partija dobila izbore u Nemačkoj sa oko 29 odsto glasova, prema izlaznim anketama. Bez njega vlasti biti ne može, a sa njim može samo ako on bude kancelar.
Verovatni partner će mu biti Socijaldemokrate koje su na izborima doživele istorijski fijasko.
Za Socijaldemokrate bi uloga mlađeg partnera pak bila povratak u „zagrljaj crne udovice“ u kakvom su bili tokom tri od četiri mandata Angele Merkel kada su samo gubili sopstveni značaj.
Šta hoće taj Merc?
Kako god bilo, Merca nije skupo koštalo ni to što je u finišu kampanje u Bundestagu predlagao zakone za pooštravanje migracione politike znajući da ih može izglasati samo uz glasove desničarske Alternative za Nemačku.
Posle su protiv toga izbili masovni protesti širom Nemačke. Na kraju, Merc možda nije profitirao od ove teme, ali nije ni izgubio procente na njoj.
Obećava krv, suze i znoj, hladno kaže da u budžetu nema para za sve, da država ubira dovoljno poreza, ali prekomerno troši.
Telefonira ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom i obećava više nemačke municije, uključujući rakete „taurus“ dometa preko petsto kilometara. Njih Šolc odbija da isporuči jer se boji ciljanja teritorije Ruske Federacije.
Merc će zaoštriti politiku prema migrantima i tražiocima azila zalažući se za odbijanje većine na granicama jer imaju male izglede da dobiju zaštitu. Trn u oku mu je i novi zakon koji omogućava dvojno državljanstvo – najavio je ukidanje.
Merc će učiniti sve da bude anti-Merkel. Uvek je smatrao da je bivša kancelarka odvukla Demohrišćane previše ka centru, ulevo čak, i da je potrebna konzervativnija politika.
Ali, možda će Merc uvideti da današnjom Nemačkom nije lako upravljati. U jeku podela, ratova i kriza pitanje nije kada će ekonomsko štucanje proći već da li je decenijama blagostanja došao kraj. I da li svet u kojem je ušao u politiku i postao bogat uopšte još postoji.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve