

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Iz politike i partije ga je najurila Angela Merkel. On se u međuvremenu obogatio pa vratio politici i sada ima sve šanse da postane novi nemački kancelar. Ko je Fridrih Merc?
Fridrih Merc (69), konzervativac starog kova, multimilioner, vlasnik najmanje jednog aviona kojim sam pilotira, čovek koga je Angela Merkel svojevremeno počistila iz stranke i politike, dočekao je svojih pet minuta.
Ako se ne desi nešto sasvim nepredviđeno, šef Hrišćansko-demokratske unije (CDU) postaće kancelar pre nego što se nadao, već negde u martu ili aprilu.
Ankete vide jasnog pobednika
To je davnašnji Mercov san, još otkako ga je bivša kancelarka Angela Merkel početkom dvehiljaditih izgurala sa mesta šefa poslaničkog kluba tada opozicionih demohrišćana.
O tome Merkel – hladno i dosadnjikavo – piše u svojim memoarima „Sloboda“ navodeći naprosto da su i ona i Merc hteli da budu broj jedan.
Ali, nije Merc rđavo prošao u životu. Radio je, recimo, za američki investicioni fon BlekRok i lepo zaradio.
Ove nedelje (23. februar) je njegova partija dobila izbore u Nemačkoj sa oko 29 odsto glasova, prema izlaznim anketama. Bez njega vlasti biti ne može, a sa njim može samo ako on bude kancelar.
Verovatni partner će mu biti Socijaldemokrate koje su na izborima doživele istorijski fijasko.
Za Socijaldemokrate bi uloga mlađeg partnera pak bila povratak u „zagrljaj crne udovice“ u kakvom su bili tokom tri od četiri mandata Angele Merkel kada su samo gubili sopstveni značaj.
Šta hoće taj Merc?
Kako god bilo, Merca nije skupo koštalo ni to što je u finišu kampanje u Bundestagu predlagao zakone za pooštravanje migracione politike znajući da ih može izglasati samo uz glasove desničarske Alternative za Nemačku.
Posle su protiv toga izbili masovni protesti širom Nemačke. Na kraju, Merc možda nije profitirao od ove teme, ali nije ni izgubio procente na njoj.
Obećava krv, suze i znoj, hladno kaže da u budžetu nema para za sve, da država ubira dovoljno poreza, ali prekomerno troši.
Telefonira ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom i obećava više nemačke municije, uključujući rakete „taurus“ dometa preko petsto kilometara. Njih Šolc odbija da isporuči jer se boji ciljanja teritorije Ruske Federacije.
Merc će zaoštriti politiku prema migrantima i tražiocima azila zalažući se za odbijanje većine na granicama jer imaju male izglede da dobiju zaštitu. Trn u oku mu je i novi zakon koji omogućava dvojno državljanstvo – najavio je ukidanje.
Merc će učiniti sve da bude anti-Merkel. Uvek je smatrao da je bivša kancelarka odvukla Demohrišćane previše ka centru, ulevo čak, i da je potrebna konzervativnija politika.
Ali, možda će Merc uvideti da današnjom Nemačkom nije lako upravljati. U jeku podela, ratova i kriza pitanje nije kada će ekonomsko štucanje proći već da li je decenijama blagostanja došao kraj. I da li svet u kojem je ušao u politiku i postao bogat uopšte još postoji.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve