

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




U Engleskoj i Severnoj Irskoj danima protestuju radikalni desničari i nimalo se ne ustežu od nasilja. Strahuje se od napada na advokatske kancelarije i službe koje pomažu potražiocima azila. Policija je u stanju pripravnosti. Na sve to umešao se i Ilon Mask
Pozivajući se na izvore iz službi bezbednosti britanski mediji izveštavaju da se policija priprema za nove proteste radikalnih desničara. Samo u sredu su najavljene demonstracije u tridesetak gradova, među kojima je i London. Strahuje se da bi ponovo moglo da dođe do provale nasilja.


Navodno se 6000 policajaca nalazi u stanju pripravnosti. Paralelno sa tim su tužilaštva pribegla merama zastrašivanja: od više od 400 uhapšenih izgrednika, protiv njih stotinak su podnete krivične prijave. Ministarka pravosuđa Hajdi Aleksander je tim povodom izjavila da će se od sledeće nedelje obezbediti dodatnih 560 mesta u zatvorima.
Britanski premijer Kir Starmer je u utorak uveče još jednom sazvao sednicu Kriznog štaba da bi se sa članovima kabineta i predstavnicima bezbednosnih službi posavetovao šta im je činiti. Na konferenciji za medije posle toga je izjavio da još ove nedelje računa sa „supstancijalnim presudama“ izgrednicima.
„To bi trebalo da bude snažna poruka svima koji su direktno ili onlajn umešani, da u roku od jedne sedmice budu privedeni pravdi“.
Meta advokatske kancelarije i savetovališta za potražioce azila
U dosadašnjim neredima radikalni desničari su napadali policiju, savetovališta za potražioce azila i džamije. Zapaljeni su automobili i zgrade. Demonstranti su policajce napadali, sa čim su stigli: ciglama, motkama, praćkama. Na desetine organa reda je bilo povređeno. Na nasilja se organizovano poziva preko društvenih mreža.


Nerede je prvobitno izazvao napad nožem na jedan kurs plesa za decu u Sautportu u blizini Liverpula, prilikom koga su ubijene tri devojčice, a više ljudi je ranjeno. Internetom su tada počele da se šire lažne vesti da je napadač potražilac azila i da ima muslimansko ime.
Ništa nije poglo što je policija to do sada bezbroj puta demantovala. Sedamnaestogodišnji napadač je rođen u Velikoj Britaniji, a njegovi roditelji su poreklom iz Ruande. Motiv za napad još uvek nije saopšten.
Ovo je prva kriza novog laburističkog premijera Kira Starmera.
Dosoljavanje Ilona Maska
U rasprave na internetu o tome šta se događa u Britaniji umešao se i vlasnik društvene mreže Iks Ilon Mask. „Građanski rat je neizbežan“, napisao je Mask u odgovoru na neki antimigrantski komentar i pritom se sprdao na račun premijera Kira (Keir) igrom reči „TwoTierKeir“ (otprilike: Kir sa duplim standardima“.
„Upotreba izraza kao što je ‘građanski rat’ je neprihvatljiva“, odgovorila je ministarka Aleksander i zahtevala da se svi oni koji na nekoj platformi imaju nekakvu moć ponašaju odgovorno dok izgrednici napadaju policajce i pale zgrade.
Ona je pozvala operatere društvenih mreža da više učine protiv širenja lažnih vesti.
Premijer Starmer Maska nije udostojio odgovora.
Izvor: Spiegel


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve