img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ujedinjenje Nemačke

Pad Berlinskog zida: Zašto je ovaj grad 35 godina posle preskup i nedostupan

09. новембар 2024, 14:48 Tanja Ot / DW
Foto: Tanjug / AP Photo/Ebrahim Noroozi
Godišnjica pada Berlinskog zida
Copied

Prošlo je 35 godina od pada Berlinskog zida. To je bio istorijski trenutak koji je preoblikovao grad, geopolitički i kulturno

Berlinski zid je pao pre 35 godina. To je promenilo Berlin – bujali su umetnost i žurke, ali su drugi mirisali investicije. Danas je Berlin mnogima – preskup i nedostupan. O tome govori jedna izložba, piše Dojče vele.

Prošlo je 35 godina od pada Berlinskog zida. To je bio istorijski trenutak koji je preoblikovao grad, geopolitički i kulturno. Decenija koja je usledila imala je presudni uticaj na način na koji je svet video Berlin.

I upravo je to tema izložbe fotografija u galeriji C/O u Berlinu, koja je tempirana da se poklopi s obeležavanjem ove 35. godišnjice.

Pod nazivom „Dream On – Berlin the 90s“, izložba predstavlja izbor radova članova fotografske agencije Ostkrojc, osnovane 1990. godine po uzoru na legendarnu Magnum agenciju.

Fotografije na izložbi obuhvataju period od 9. novembra 1989. do 2002. i prikazuju aspekte od euforije te sudbonosne noći, do sumnje u promene koje su usledile.

Od sukoba između policije i skvotera koji su zauzimali prazne stanove sa nejasnim vlasništvom, do rađanja tehno scene. Od političara i poslovnih ljudi koji procenjuju nove investicione prilike u gradu, do portreta radnika koji su izgradili objekte koje su oni naručili.

Čiji je ovo grad?

Ova decenija oblikovala je popularnu mitologiju o Berlinu kao mestu kreativnosti, eksperimentisanja i inovacija. Grad je postao globalni centar za beskonačne žurke.

Ali, to je takođe bilo vreme masovnih promena, jer je čitava jedna zemlja i njen politički sistem integrisan u drugi.

Životi ljudi su preokrenuti. I dok su neki u praznim prostorima koje je ostavio taj prevrat videli priliku za ponovno pronalaženje, drugi su ih videli kao investicione šanse.

Usledila je stalna borba oko toga ko ima pravo da određuje šta je grad. Trenutno, Berlin je drugi najskuplji grad u Nemačkoj, posle Minhena.

Neki posmatrači kažu da je postao žrtva sopstvenog imidža, jer investitori profitiraju na boemskom duhu, uništavajući faktore koji su taj duh prvobitno stvorili.

Iako su te tenzije danas očigledne, one su počele da se javljaju odmah nakon pada Berlinskog zida, kao što to ilustruje ova izložba.

Perspektive različitih generacija

Izložbu su zajednički kreirali Boaz Levin, kustos C/O galerije, rođen u Izraelu 1989. godine, i Anete Haušild, fotografkinja i članica Ostkrojca, koja se u Berlin preselila iz tadašnje Zapadne Nemačke.

Ta razlika u iskustvima sa gradom bila je ključna tokom procesa odabira, kaže Haušild.

„Tema devedesetih je veoma popularna kod vrlo mladih ljudi, generacije koja je tada tek rođena, i moramo prikazati to vreme na način koji je razumljiv. Boaz je reagovao na sasvim drugačije fotografije nego ja“, rekla je Haušild za DW.

Jedan od vrhunaca njihovog izbora, dodaje, jesu fotografije ranih okupljanja hakera, sa sada zastarelom kompjuterskom opremom, koja mnogim mladim ljudima danas deluje fascinantno.

Pored tehnologije iz devedesetih, era tehno muzike takođe zanima mlađe generacije. Haušild se brzo afirmisala kao hroničarka te scene, fotografišući za lokalne časopise.

Njena fotografija rejvera na drugoj Paradi ponosa 1990. godine – uličnoj zabavi prerušenoj u demonstracije – jedna je od dve ključne slike korišćene u promociji izložbe.

Iza igrača je zgrada u Zapadnom Berlinu pokrivena skelama, podsećajući na to da je proces ponovnog pronalaženja posle pada Zida bio prisutan u oba dela grada.

Oživljavanje napuštenog

Ipak, većina transformacije odvijala se u bivšem Istočnom delu. Među najpoznatijim projektima koji su proizašli iz vakuuma nastalog padom socijalizma bio je Kunsthaus Tacheles – prazna, oronula bivša robna kuća koju su zauzeli umetnici i ispunili studijima i izložbenim prostorima, bioskopom i barom, koji je takođe bio domaćin muzičkih nastupa uživo.

Kako Haušild opisuje, Tacheles je bio „uzorni primer skvota iz kojeg je emanirala kultura u svim mogućim pravcima, i iznad svega, kultura kojoj novac nije bio potreban“.

„Novac je skoro bio pomalo prezren. Ako je neko uspevao komercijalno ili skupo prodavao svoj rad, više se nije smatralo da je baš dobar“, kaže ona.

To je u oštroj suprotnosti sa sadašnjim stanjem te lokacije, gde su komercijalni interesi prevladali. Razvijena je u blok sa poslovnim prostorom, luksuznim stanovima, lancima prodavnica i – što deluje skoro podrugljivo u svetlu istorije – ispostavom privatnog švedskog fotografskog centra Fotografiska.

Skeptičan pogled

Cilj izložbe nije samo nostalgično prisećanje na devedesete. Haušild kaže da su ona i Levin želeli da „dekonstruišu mit o Berlinu, koji je na neki način previše jednostavan“.

Ona ističe da ta „slika o gradu za zabave, kakav je možda nekad bio, sa svim otvorenim prostorima, možda pomaže u turizmu i marketingu, ali ono što se u međuvremenu dogodilo jeste da grad jednostavno više nije dostupan svima“.

Kako bi ilustrovala tu napetost, ona ukazuje na dve fotografije koje je 1994. snimio Harald Hausvald, postavljene jedna nasuprot drugoj u poslednjoj galeriji izložbe.

Na jednoj, muškarci u odelima stoje okrenuti ka istoku, na platformi sa koje gledaju prema gradilištu na Potsdamer Plac, dok horizontom dominiraju građevinski kranovi.

Nasuprot njima, grupa tinejdžera stoji ispred kontejnera na gradilištu i kranova, takođe na Potsdamer Placu, gledajući ka kameri i okrenuti ka zapadu, sa skeptičnim, opreznim izrazima lica.

Ta opreznost, sugeriše izložba, bila je opravdana.

Tagovi:

Berlin Berlinski zid Komunizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija

02.јун 2025. S.Ć.

Proterivanje dečjih junaka: Zašto Putinu smeta Šrek?

Popularni dečji junaci Šrek i Grinč proterani su iz Rusije zato što su "sredstva preko kojih zapadne zemlje indoktriniraju rusku decu"

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure