img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državni udar u Nemačkoj

Opasno ludi ili ludo opasni

14. decembar 2022, 21:00 Nemanja Rujević
foto: dpa via ap
NESUĐENI “REGENT”: Hajnrih XIII Princ Rojs
Copied

Vremešni plemić, podržan ekipom bivših oficira, ezoterika i desničara, trebalo je da zbaci kancelara i postane “regent” novog nemačkog Rajha. Tužilaštvo sumnjiči ovu grupu za terorizam, a javnost se pita zašto je racija protiv njih bila javna tajna nedeljama pre policijske akcije

Za “Vreme” iz Bona

Maksimilijan Eder, penzionisani pukovnik Bundesvera, pozvao je pre dve sedmice telefonom komšinicu u bavarsku varoš Epenšlag. Zvao je navodno iz Splita, a šta je tamo radio, to još niko ne zna. “Možda će policija doći iduće sedmice”, rekao joj je Eder. Zamolio ju je da se ne uzbuđuje, već da ljubazno odgovara na pitanja.

Tako je komšinica ispričala kasnije za jedan lokalni list. Brkati oficir se nije vraćao kući, već ga je italijanska policija po zamolbi iz Nemačke uhapsila u Peruđi. Jer, Eder je bio u pravu – znao je da se sprema racija.

Policija je te srede (7. decembar) udarila pre svitanja, dok se pošten narod meškolji u krevetu pred radni dan. Širom Nemačke uhapšeno je 25 ljudi kojima se prebacuje da su deo “terorističke grupe” od pedesetak osoba. Smatra se da su planirali nasilno rušenje vlasti i pokretanje nečega nalik građanskom ratu.

U akciji, čiji je epicentar bio u pokrajini Tiringiji, učestvovalo je oko tri hiljade policajaca, sa sve glasovitom antiterorističkom trupom GSG9, jer se verovalo da je jedan broj osumnjičenih dobrano naoružan. Na kraju je u pedeset objekata nađeno par pištolja, elektrošokera i pokoji mač.

Priča je to u kojoj se prepliću bizarnosti i smrtno ozbiljne teme. Grupa kojoj verovatno sledi suđenje i robija broji se u takozvane “Građane Rajha” (Reichsbürger), o kojima je “Vreme” već pisalo (“Ova zemlja ne postoji”, broj 1347).

Interesantno je to što je akcija policije bila maltene javna tajna, što je na mestima racije vrvelo od novinara, pa su očito i osumnjičeni doznali šta im se sprema.

SPREMILI “VLADU U SENCI”

“Građane Rajha” čine raštrkane grupice i pojedinci saglasni oko osnovnih suludih teza. Najvažnija je da SR Nemačka “ne postoji”, nego je to ilegalna tvorevina na prostoru Rajha, koji je dan-danas pod okupacijom pobednica Drugog svetskog rata. Zato Građani Rajha ne priznaju zakone i institucije – ne plaćaju poreze, ne obaziru se na policiju, štampaju svoje pasoše.

Nema dokaza da je pohapšena grupa stigla daleko u nameri da uspostavi nemačko Carstvo po ustrojstvu iz 1871. godine. No, kako navodi tužilaštvo, oni su planirali napad na zgradu Rajhstaga, gde je sedište nemačkog parlamenta, te udare na energetsku infrastrukturu kako bi se izazvalo stanje slično građanskom ratu.

Prema saznanjima istražitelja, već je pripremljena lista novih “ministara” kada se sruši nenarodna i ilegalna vlast koju obnašaju kancelar Olaf Šolc i njegova koalicija. “To su potpuno nove dimenzije”, ocenio je jedan neimenovani istražitelj.

Vođa grupe, koji je trebalo da postane “regent” nove vlasti, jeste Hajnrih XIII Princ Rojs (71), bogati trgovac nekretninama i izdanak jedne plemićke porodice. Prema istražiteljima, grupa je rušenje poretka planirala upravo u Rojsovom lovačkom zamku u Tiringiji.

Rojs poslednjih godina otvoreno zastupa teze da SR Nemačka ne postoji – a da se pretpostaviti kako je skrenuo boreći se da se njegovoj plemićkoj porodici vrate nekretnine od kojih je mnoge nacionalizovala bivša vlast u DDR-u.

Za resor pravosuđa zaverenici su, navodno, predvideli berlinsku sutkinju Birgit Malzak-Vinkeman, bivšu poslanicu desničarske Alternative za Nemačku. I ona je uhapšena.

Kao članovi grupe biće optuženi i bivši vojnici i policajci, od kojih su neki prošli obuku specijalnih jedinica pa se smatraju posebno opasnim. Prema podacima iz istrage, sama grupa ih je nazivala svojom “naoružanom rukom”.

Tu je pomenuti Eder, koji je 1999. komandovao nemačkim tenkovsko-grenadirskim bataljonom na Kosovu. Posle je bio jedna od ključnih figura pri formiranju Komande specijalnih jedinica Bundesvera.

Eder je i posle službe nastavio da se šetka u uniformi, samo što je sada Nemačku i njene vlasti video kao neprijatelje. Tokom jednog protesta protiv korona-mera – koji su okupljali i gnevne građane, ali i ezoterike, neonaciste i čudake svih vrsta – Eder je pozvao specijalne jedinice da odu u Berlin i “počiste” tamošnje političare. Tokom smrtonosnih poplava na zapadu Nemačke prošle godine, obreo se u Arvajleru, opet u uniformi, i formirao “štab”, komandovao šta da se radi, i neki ljudi su ga stvarno slušali.

Među navodnim zaverenicima se našao i jedan aktivni vojnik Bundesvera, i to iz specijalnih jedinica. Navodi se da je grupa “Građana Rajha” više puta pokušavala da vrbuje pristalice po kasarnama.

Drugi članovi grupe poznati su sa protesta protiv korona-mera prethodnih godina, neki su zavedeni kao desni ekstremisti i neonacisti. Prema ranijim procenama službi, u Nemačkoj ima dvadesetak hiljada poklonika ili simpatizera ideje “Građana Rajha”, od kojih se hiljadu mogu označiti ekstremnim.

VIŠE NIJE SMEŠNO?

Pristalice ove ideologije na forumima vode iscrpne diskusije i nalaze “pravna utemeljenja” za svoje stavove. Činjenicu da Nemačka nikada nije potpisala mirovne ugovore – da ne bi plaćala ratne reparacije – smatraju dokazom da je zemlja još pod okupacijom.

Građani Rajha se pozivaju na (u tom obliku nikada usvojenu) rezoluciju UN 56/83 iz 2002, koja u članu 9 predviđa da se u smislu međunarodnog prava delovanje pojedinaca ili grupe ima priznati kao delovanje države ukoliko država ne postoji ili ne obavlja svoje funkcije na određenoj teritoriji.

Tako često proglašavaju “samoupravu”. Ne plaćaju porez, ne staju kad ih zaustavljaju saobraćajci, štampaju svoje pasoše ili čak novac. Sve to deluje tako šašavo da je i medijima teško da se uozbilje kad pišu o temi.

Tako se znalo za stanovitog Petera Ficeka koji se proglasio “vrhovnim suverenom Kraljevine Nemačke”, osnivao paralelne banke, zdravstvena osiguranja i valutu, pa je zbog finansijskih mahinacija završio pred sudom gde je plakao kao malo dete.

Ali u poslednjih desetak godina množe se ozbiljni incidenti i sukobi sa policijom. Jedan od rajhsbirgera je 2016. u Bavarskoj usmrtio policajca koji je došao da mu zapleni tridesetak komada oružja.

Novinari i stručnjaci koji prate ovu scenu tvrde da poklonici Rajha možda jesu blesavi, ali to ne znači da nisu opasni. Nedeljnik “Špigel” u naslovnoj temi kaže da bi se društvo našlo pred ogromni izazovom ako se nalazi istrage potvrde: “Kako se odnositi prema građanima kada niste sigurni da li su samo opasno ludi ili ludo opasni?”

Magazin navodi da ih je država svakako uzela za ozbiljno. Navodno je poslednjih sedmica osnaženo obezbeđenje Bundestaga, a agenti su pojačano štitili političare. Policija je mesecima prisluškivala grupu kojoj se prebacuje terorizam i tužioci stoga veruju kako će dokazati da su planirali napade, kao i da će biti još hapšenja.

“Ne verujem da bi ovoj grupi uspelo da izvede državni udar. Sto ili dvesta ljudi je naprosto premalo, čak i ako su među njima bivši policajci ili vojnici”, rekao je stručnjak za ekstremizam Peter Nojman sa Kraljevskog koledža u Londonu. “Sumanuto je verovanje da bi se milioni ljudi pridružili pokušaju puča. Ti ludi planovi pokazuju da ovi ljudi žive u svetu fantazije.”

SVI SU ZNALI

Da bi stvar bila još luđa, izgleda da je “pola Berlina” znalo kada će racija. Na dan akcije, tačno u 7 i 30, veliki mediji poput javnih servisa WDR, NDR, lista “Zidojče cajtung” i nedeljnika “Špigel” i “Cajt” na svojim portalima objavili su iscrpne tekstove i istraživanja. Sve je bilo pripremano nedeljama, ako ne i mesecima.

Iako nije retkost da novinari imaju izvore u policiji i službama, ovo je bilo drugačije. Foto-reporteri i kamermani su bili na adresama osumnjičenih dok su policajci u pancirnim prslucima obavljali svoje. Da je stvarno negde neko pripucao, nastao bi potpuni haos.

Poslanica Levice Martina Rener, premda pozdravlja razbijanje zavereničke grupe, kaže da je sve delovalo kao PR akcija. I ona sama je, tvrdi, znala šta se sprema sedam dana unapred, a novinari još i ranije. Dodaje da je to ugrozilo policajce, ali i uzbunilo osumnjičene unapred.

Savezni zavod za borbu protiv kriminala demantuje da su informacije prosleđivane medijima i političarima. “U cilju zaštite snaga policije i uspešne istrage”, piše u odgovoru za “Tagesšpigel”, “načelno unapred ne delimo informacije o akcijama sa neovlašćenima”.

No, kako navodi taj list, čak su i u Ministarstvu unutrašnjih poslova iznervirani. Jedna portparolka je nazvala “neodgovornim” davanje informacija o policijskim akcijama. Curenje adresa je, kako je dodala, moglo da “ometa i ugrozi” policijske službenike.

Činjenicu da je toliko medija sve znalo unapred pojedini kritičari uzimaju kao dokaz da grupa i nije bila toliko opasna. Političar desničarske AfD Gotfrid Kurio – čija je stranačka koleginica uhapšena – time je poentirao u intervjuu je za radio Dojčlandfunk: “Izgleda da ni (nadležni) sami nisu stvarno verovali da preti opasnost, posebno kad se vidi kako su medijski sve naduvali kroz razne redakcije”.

Neki konzervativni glasovi vide samo dve mogućnosti: ili je ideja da će 25 staraca da ruši Nemačku zapravo cirkuska predstava, ili su u pitanju opasni ljudi, pa je informisanje medija unapred bilo ugrožavanje policije i akcije.

Tomas Fišer, bivši sudija Saveznog suda, a danas kolumnista oštrog pera, sprda se i sa navodnim pučistima i sa medijima koji sebi daju na značaju tako što raskrinkavaju navodnu sudbinsku opasnost po državu. On u kolumni za portal “Špigela” citira članove Krivičnog zakonika i ocenjuje da će biti veoma teško dokazati da su se “psihički upadljivi” zaverenici urotili protiv državnog poretka.

Barem do sada niko nije igrao na kartu veze sa Moskvom. Odande je, za svaki slučaj, stiglo saopštenje: Rusija ne podržava nikakve teroriste, nigde. Deluje da su i za nemačku štampu i političare “zaverenici” odviše sumanuti da bi bili pripisani Putinu.

Tagovi:

Hajnrih XIII Princ Rojs nemačka puč desnica nemačka Građani Rajha nemačka državni udar nemačka desničari ekstremizam rajhsbirger
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Avioni

Energetska kriza

04.maj 2026. Anhal Vohra (DW)

Cene kerozina lete u nebo

Ako ostanu visoke cene goriva, avio-kompanije koje nisu osigurale zaštitu od rasta cena, mogle bi da bankrotiraju

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Smrt na kruzeru: Strah od hantavirusa

Ne postoji lek za infekciju hantavirusom, a ako se u periodu zaražavanja pojave respiratorni simptomi, stopa smrtnosti iznosi oko 38 odsto

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure