img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sukob na Bliskom istoku

Nepouzdani saveznik: Zašto Putin neće da priskoči u pomoć Iranu

18. jun 2025, 12:05 Sergej Satanovski / DW
Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Uprkos novosklopljenom odbrambenom paktu Kremlja sa Iranom, malo je verovatno da će Rusija direktno pomoći Islamskoj Republici u sukobu sa Izraelom
Copied

I dok Vladimir Putin izražava saučešće Iranu i osuđuje izraelske napade, ruski tenkovi ostaju u garažama. U pozadini – diplomatski manevri, strateški interesi i pažljivo vaganje koristi u trenutku kada Kremlj traži novu ofanzivnu priliku u Ukrajini.

Rusija, kako stvari stoje, verovatno neće pružiti vojnu podršku svom savezniku Iranu. Koji je razlog?

Rusija je stala na stranu Irana u najnovijoj eskalaciji između Islamske Republike i Izraela. Uostalom, prošle nedelje Iran je ratifikovao Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Rusijom, dokument koji su predsednici dveju zemalja potpisali još početkom godine. Pa ipak, uprkos tom produbljivanju saveza, Rusija okleva da ponudi vojnu pomoć svom strateškom partneru. Zašto je to tako?

Putin osuđuje Izrael

Od početka najnovije izraelske operacije u Iranu, Vladimir Putin aktivno se angažuje sa svetskim liderima po tom pitanju. Odmah nakon početka izraelskih napada prošlog petka, Putin je razgovarao i sa iranskim predsednikom i sa izraelskim premijerom, prenevši svakome različite poruke, konstatuje Dojče vele.

Prema izjavi objavljenoj na internet-stranici Kremlja, ruski lider izrazio je saučešće rukovodstvu i narodu Irana zbog brojnih ljudskih žrtava i naglasio da „Rusija osuđuje izraelske postupke, koji krše Povelju UN i međunarodno pravo“.

Sledećeg dana, Putin je još jednom osudio izraelsku operaciju u telefonskom razgovoru s američkim predsednikom Donaldom Trampom.

Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Evgenia Novozhenina/Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Evgenia Novozhenina/Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Evgenia Novozhenina/Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan

„Zlatni“ dogovor Moskve s Teheranom

Nije iznenađenje to što je Rusija ukorila Izrael zbog napada na Islamsku Republiku. Iran je dugo bio bliski partner Rusije, između ostalog i zbog toga što su obe zemlje pod strogim sankcijama Zapada. Njihov odnos postao je bliži nego ikad nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Zapadni saveznici optužili su Iran da Rusiju snabdeva vojnim dronovima, koji su na kraju korišćeni i za napad na civilnu infrastrukturu Ukrajine. Prema izveštajima medija, Moskva je, kako se pretpostavlja, platila za dronove najmanje 1,8 tona zlatnih poluga, vrednih oko 104 miliona dolara, koje su prebačene iranskoj kompaniji Sahara Thunder. Takođe procenjuje da je Iran zatražio od Rusije pomoć u realizaciji svog nuklearnog programa.

Moskva ne bi želela da izgubi tako pouzdanog partnera, veruju analitičari. „Kremlj deluje prema starom načelu iz Kurana: ’Bori se i vodi rat, ali ne krši pravila’“, ocenjuje analitičar za Bliski istok Ruslan Sulejmanov. „Drugim rečima, Moskva, koja ima svoje interese i prisutna je na Bliskom istoku, radije bi da izbegne bilo kakav nekontrolisani haos u regionu“, dodaje Sulejmanov.

Šansa Kremlja za napredak u Ukrajini

S druge strane, stručnjaci smatraju da Kremlj verovatno trlja ruke zbog odvlačenja pažnje Zapada od brutalnog rata protiv Ukrajine. U utorak je Rusija izvela jedan od najsmrtonosnijih napada na Kijev poslednjih meseci, u kojem je poginulo 14 ljudi, a desetine su ranjene.

Istovremeno, lideri G7 usredsredili su se na samitu u Kanadi na rešavanje eskalacije na Bliskom istoku na samitu. Pa i sastanak Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa je otkazan, nakon prevremenog odlaska američkog predsednika sa samita.

Ruslan Sulejmanov veruje da je u najboljem interesu Kremlja da se američkim i evropskim političarima odvrati pažnja od onoga što se događa u Ukrajini. „U tom kontekstu, Putin bi mogao da iskoristi priliku za pokretanje ofanzive ili izazivanje neke druge vrste problema“, kaže stručnjak.

Vojna pomoć veoma malo verovatna

Nakon pokretanja izraelske vojne operacije u Iranu, iranski parlament ratifikovao je Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu sa Rusijom. Uprkos takvom ambicioznom nazivu, ugovor ne uspostavlja pakt o međusobnoj odbrani i ne obavezuje strane na pružanje vojne pomoći jedna drugoj u slučaju napada. Umesto toga, on samo predviđa da se potpisnice uzdrže od pomaganja protivnicima one druge strane.

Analitičarka za Bliski istok Marijana Belenkaja, koja je napustila Rusiju nakon izbijanja rata u Ukrajini i sada živi u Izraelu, smatra da je vrlo malo verovatno da će Moskva ponuditi Iranu bilo kakvu direktnu vojnu podršku, barem ne zvanično i javno. „Nema potrebe za tim, pogotovo zato što Moskva pokušava da obnovi ili poboljšati odnose sa Vašingtonom – iako se ne može u potpunosti isključiti neka zakulisna umešanost“, smatra Belenkaja.

Rusija kao posrednik između SAD i Irana

Prema Belenkaji, Vladimir Putin je iskren kada se radi o nedavnim javnim ponudama da deluje kao posrednik između Irana i njegovih protivnika. Prema njenim rečima, prošle godine Putin je navodno savetovao Hamneiju da se vrati za pregovarački sto. U nedavnom intervjuu za američki ABC njuz, Donald Tramp je rekao da je otvoren za posredovanje Rusije u tom sukobu.

Rusija kao posrednik verovatno ne može da izvrši pritisak na Iran onako kako su to učinile SAD, ali može da posluži kao kanal za komunikaciju, smatra Mariana Belenkaja.

Tokom indirektnih pregovora između Sjedinjenih Država i Irana u aprilu, zaista se očekivalo da će Rusija igrati značajnu ulogu u slučaju nuklearnog sporazuma sa Iranom.

Britanski dnevnik Gardijan izvestio je da se Moskva razmatra kao potencijalno odredište za iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma, a mogla bi da posluži i kao nepristrani arbitar u slučaju bilo kakvog kršenja sporazuma. Taj dogovor sugerisao je da će Rusija vratiti iranski visoko obogaćeni uranijum natrag u zemlju ako SAD prekrše sporazum.

Ako bi se takav dogovor postigao, trenutni garanti sporazuma iz 2015, Nemačka, Francuska i Velika Britanija, izgubili bi svoje uloge.

Tagovi:

Iran Izrael Rusija Vojna pomoć
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Korupcija

27.jul 2025. S.Ć.

Italija: Zbog urbanističke korupcije gradonačelnik Milana je pod istragom

Zbog afere u kojoj je javno dobro ustupljeno privatnom investitoru, italijanska policija otpočela je istragu u kojoj je 70 ljudi, pa i gradonačelnik Milana. A u Srbiji, Vlada menja zakone kako bi mogla da javno dobro pretvori u privatno – na primer Generalštab

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure