
Oslo
Dodela Nobelove nagrade za mir bez dobitnice
Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir, neće putovati u Oslo zbog zabrane vlasti Venecuele. Predsednik Nikolas Maduro nazvao ju je "demonskom vešticom"

Kina je za nemačku ekonomiju posebno važna – ne samo kao prodajno tržište, već i kao glavni dobavljač sirovina
Poseta nemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula Kini konačno se dogodila – iz drugog pokušaja. On se u jednom danu sastao s tri ministra i jednim potpredsednikom. Putovanje koje je prvobitno bilo planirano za kraj oktobra, otkazano je tada u kratkom roku. Tada je navedeno da je razlog to što Vadeful nije mogao da zakaže nikakve sastanke na visokom nivou, osim sa svojim kolegom po funkciji, kineskim ministrom spoljnih poslova.
U Berlinu sumnjaju da je razlog za to kritika koju je političar CDU-a Vadeful prethodno uputio na račun Kine, što je izazvalo nelagodu među kineskim rukovodstvom. Kina preti Tajvanu insistirajući da se status kvo Tajvana ne sme menjati silom. Peking smatra Tajvan svojom otcepljenom pokrajinom i 2005. godine usvojio je tzv. Zakon protiv otcepljenja, koji legitimiše upotrebu oružane sile za ponovno ujedinjenje ukoliko Tajvan proglasi nezavisnost, piše DW.
Tajvansko pitanje je u centru osnovnih interesa Kine, ponovio je kineski potpredsednik Han Ženg tokom sastanka sa Vadefulom u ponedeljak 8. decembra 2025. godine. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je Vadeful, u ime nove nemačke vlade, eksplicitno potvrdio takozvani princip „Jedne Kine“.
U tom kontekstu, Peking je istupio pomirljivo. „Nije važno da li neko dolazi ranije ili kasnije – važno je zašto dolazi“, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji. „Dolazi da pokrene saradnju, a ne da se svađa. Dolazi da promoviše veće razumevanje, a ne da pogoršava razlike.“ Vang je takođe detaljno objasnio istorijsku pozadinu ostrva Tajvan, ali i pohvalio Nemačku za uspešno suočavanje sa svojom prošlošću nakon Drugog svetskog rata. Japan je pre kraja rata okupirao Tajvan, a vraćen je Kini 1945. godine u okviru Potsdamske konferencije.
„Za razliku od Nemačke, Japan se nikada nije ozbiljno i iskreno pozabavio svojom krivicom za rat, pa čak ni 80 godina nakon završetka rata“, rekao je Vang, pozivajući se ujedno na izjavu novog premijera, Sanae Takaičija, koji je rekao da će Japan pružiti vojnu pomoć Tajvanu u slučaju sukoba. „Ako želimo da dođe do promene statusa kvo, onda po našem mišljenju to mora biti postignuto mirnim putem i konsenzusom putem pregovora“, rekao je Vadeful nakon razgovora u Pekingu, u odgovoru na pitanje koje mu je postavio reporter DW-a Ričard Voker.
Kina je za nemačku ekonomiju posebno važna – ne samo kao prodajno tržište, već i kao glavni dobavljač sirovina. Ekonomski odnosi između druge i treće najveće ekonomije na svetu su „od centralnog značaja“, naglasio je Vadeful tokom sastanka s kineskim ministrom trgovine Vang Ventaom.
Od 2016. do 2023. godine, Kina je bila najveći trgovinski partner Nemačke – sve dok SAD 2024. nisu preuzele vodeće mesto. Prema podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku, Kina ima dobre šanse da 2025. povrati vodeću poziciju. U prva tri kvartala ove godine, uvoz iz Kine značajno je porastao na 124,5 milijardi evra (+8,5 odsto) – dok je izvoz u Kinu istovremeno opao na 61,4 milijarde evra (-12,3 odsto).
Razlog za ponovni uspon Kine kao trgovinskog partnera posledica je „prvenstveno veoma slabih izvoznih brojki na naše najvažnije tržište prodaje, Sjedinjene Američke Države“, naglašava Folker Trajer, šef odeljenja spoljne trgovine i član Izvršnog odbora Nemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). „Još nije, jer su se prodajni izgledi u Kini fundamentalno poboljšali za naše kompanije.“
Da bi se smanjio rizik u budućoj saradnji sa Kinom, nemački Bundestag osnovao je „Komisiju za preispitivanje bezbednosno relevantnih ekonomskih odnosa Nemačke i Kine“. „Ovo takođe uključuje pitanje zavisnosti od sirovina, tehnologija i lanaca snabdevanja“, objasnio je Nikolas Cipelijus, poslanik CDU-a, prošlog četvrtka, pre nego što je otputovao u Kinu zajedno s ministrom spoljnih poslova Vadefulom.
Nemačka ekonomija u velikoj meri zavisi od uvoza retkih metala iz Kine. Oni su neophodni npr. za proizvodnju magneta u motorima i generatorima, čipove visokih performansi ili za optičke mreže. Iako Nemačka poseduje nalazišta retkih metala, njihova ekstrakcija i prerada energetski su intenzivni procesi, koji u značajnoj meri opterećuju životnu sredinu. Trenutno je Kina ubedljivo najveći proizvođač, a slede je Brazil, Indija i Australija.
Takvu zavisnost trebalo bi izbegavati. „Želimo da zajednički ostvarimo pozitivan razvoj“, naglasio je Cipelijus, član Odbora za ekonomsku saradnju i razvoj nemačkog Bundestaga.
Kineska vlada trenutno je ograničila izvoz, jer Peking želi da kontroliše upotrebu međuproizvoda ili gotovih proizvoda koji sadrže ukupno 17 retkih metala, objasnio je Fridolin Štrak iz Saveza nemačke industrije (BDI) prošlog petka na godišnjem sastanku Nemačko-kineskog poslovnog udruženja (DCW). Peking želi da spreči da ti materijali dospeju na američka tržišta.
Ograničenja izvoza su instrument u trgovinskom ratu sa SAD i nisu direktno usmerena na nemačku ekonomiju. Iako je Nemačka pogođena, nemačke kompanije su ove godine u nekoliko slučajeva mogle da kupe kineske retke zemne elemente, naglasio je Štrak.
Peking je sada ministru spoljnih poslova Vadefulu naznačio mogućnost uvođenja opštih izvoznih licenci. „Kina je ponudila da može da izda opšte licence za evropske, za nemačke kompanije, i ohrabrila nas je da podstaknemo naše kompanije da podnesu zahteve“, rekao je Vadeful u Pekingu.
Ipak, Fridolin Štrak iz Saveza nemačke industrije (BDI) naglasio je da će kineske izvozne licence brže biti odobrene samo ako političko poverenje ostane stabilno. U istraživanju poslovne klime za 2025/26. godinu koje je sprovela Nemačka trgovinska komora u Kini, 75 odsto anketiranih nemačkih kompanija u toj zemlji izjavilo je da su „dobri odnosi između Nemačke i Kine, uključujući i one na političkom nivou, ključni za buduće poslovne aktivnosti tih kompanija“, preneo je Folker Trajer, šefa odeljenja spoljne trgovine u Udruženju nemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK). „Nažalost, ne kaže isto toliki procenat ispitanih da su već sada ti odnosi takvi.“

Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir, neće putovati u Oslo zbog zabrane vlasti Venecuele. Predsednik Nikolas Maduro nazvao ju je "demonskom vešticom"

Od Atine do Soluna i od Tesalije do Krita, grčki poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama puteva i infrastrukture, uz najave novih akcija. Vrhovni sud je naložio da se vinovnici krivično gone

Mlađima od 16 godina u Australiji od danas će pristup društvenim mrežama biti zabranjen, a za to će odgovornost preuzeti tehnološke kompanije. Kakve će sve to posledice imati po mlade?

Donald Tramp je Evropu opisao kao kontinent u raspadanju, evropske lidere kao slabe, a imigraciju kao ključni uzrok društvenog sloma. Ukrajini je poručio da bi joj bolje bilo da se raspišu izbori

Pad isporuka u SAD od skoro 30 odsto nije sprečio Kinu da u novembru ponovo poveća izvoz i zabeleži istorijski trgovinski suficit, oslanjajući se na tržišta Jugoistočne Azije, Afrike i Evropske unije
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve