img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi režim

Nemačka uvodi strože granične kontrole zbog migranata od 16. septembra

10. septembar 2024, 10:02 Ivan Đerković /DW
Foto: Christoph Reichwein/dpa via AP
Nemačka policija
Copied

Na svim nemačkim granicama se uvode privremene granične zbog migranata i pretnje terorizmom, ali stručnjaci i policijski sindikati izražavaju sumnju u efikasnost tih mera

Od sledeće nedelje uvode se kontrole na svim nemačkim granicama, a biće i „odbijanja ulaska u zemlju u skladu s evropskim pravom“. Policija i stručnjaci za graničnu kontrolu na te najave iz Berlina gledaju sa skepsom, piše Dojče vele.

Nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer donela je odluku da se privremeno prošire kontrole na sve nemačke nacionalne granice. Razlozi za to su ograničavanje iregularnih migracija, ali i zaštita unutrašnje bezbednosti od aktuelnih pretnji islamističkog terorizma i prekograničnog kriminala, objašnjava Fezer.

Planirano je da dodatne kontrole počnu 16. septembra, a trajaće, za početak, šest meseci. To znači da će „ceo paket mera stacionarne i mobilne granične policije postojati na svim granicama, uključujući i mogućnost odbijanja ulaska u skladu sa evropskim i nacionalnim pravom“, navodi se u saopštenju nemačkog Ministarstva. Pritom bi, kako se dodaje, uticaj na one koji preko granice odlaze na posao trebalo da bude što je moguće manji.

Ministarka je sredinom oktobra prošle godine uvela stacionarne kontrole na granicama sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom. Takve kontrole postoje na nemačko-austrijskoj kopnenoj granici još od septembra 2015. Sada će – kao što je bilo uvedeno tokom Evropskog prvenstva u fudbalu – da postoje kontrole i na granicama sa Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom.

Kontrole na unutrašnjim granicama u šengenskom prostoru mogu se uvesti samo u izuzetnim slučajevima, a to se mora prijaviti Evropskoj komisiji.

Austrija ne želi da prihvati one koji su odbijeni

Pored graničnih kontrola, ministarka Fezer najavila je i proširenje pravila o odbijanju migranata na nemačkim granicama – ne navodeći pritom detalje. Nemačka vlada je, nakon prošlonedeljnog sastanka s predstavnicima opozicionih demohrišćana (CDU/CSU), kao sa predstavnicima pokrajina, „razvila model za efektivna odbijanja u skladu s evropskim zakonima“, saopštilo je Ministarstvo i dodalo da taj model „prevazilazi“ ono što je do sada rađeno.

Odbijanja ulaska na nemačkim granicama moguća su samo tamo gde su kontrole direktno na granici. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom provera od oktobra 2023. otkriveno je oko 52.000 neovlašćenih ulazaka u Nemačku, a 30.000 ljudi je odbijeno. Odbijanje je trenutno moguće samo u određenim slučajevima: ako je nekome zabranjen ulazak u zemlju ili nije podneo zahtev za dobijanje azila.

Austrija je već najavila da ne želi da primi nijednog migranta koje Nemačka bude odbila. „Austrija neće prihvatiti ljude kojima je odbijen ulazak u Nemačku“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karne za nemačke medije. „Tu nema nikakvog prostora za igru. To je zakon.“ On je zato naložio šefu austrijske savezne policije da ne vrši nikakva preuzimanja.

Policija smatra da je to teško sprovesti u praksi

Predstavnici policije i stručnjaci u priličnoj meri kritikuju nove odluke Ministarstva. Policijski sindikat (GdP) kritikovao je i prethodno uvedene granične kontrole. „Dodatno raspoređivanje osoblja je previsoka cena za ono što postižemo“, rekao je predsednik GdP Andreas Roskopf i ujedno dodao da povećano angažovanje na granici i premeštanje osoblja može neka druga mesta da učini manje bezbednim.

Pritom, kako je objasnio, svako ko želi ilegalno da uđe u zemlju ili da prokrijumčari ljude, sada će znati gde se sprovode pojačane kontrole. Mere su previše rigidne i nefleksibilne, ocenio je predsednik sindikata policije.

Sindikat u načelu pozdravlja odluku o odbijanju azilanata na granicama, ali smatra da to treba regulisati na takav način da policajci „posle nemaju nikakvih pravnih problema“. Kako navodi sindikat, Savezna policija, koja je nadležna za granične kontrole, već sada je angažovana do krajnjih granica.

Stručnjaci: Stacionarne kontrole su loše rešenje

Kritike stižu i iz Stručnog saveta za integraciju i migracije (SVR), tela koje savetuje saveznu nemačku vladu o tim pitanjima. SVR je protiv stalnih, stacionarne kontrola unutar šengenskog prostora, a argumenti su im slični kao i oni koje iznosi sindikat policije. „Šverceri ljudi se na to brzo prilagođavaju, a to prouzrokuje i visoke ekonomske troškove kada dođe do zagušenja na granicama“, navodi se u saopštenju Stručnog saveta.

„U suštini je potrebno evropsko rešenje ako želite bolju kontrolu i da ograničite migraciju izbeglica. I više saradnje sa zemljama porekla i tranzita“, rekao je predsedavajući SVR Hans Forlender. „Pozivi na sve dalje i dalje promene i pooštravanje zakona ne pomažu, ako je problem u stvari kako sve to sprovesti.“

Tagovi:

Granični prelazi Nemačka Migranti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure