

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Migranti i krijumčari uspešno zaobilaze kontrolne tačke, smanjenje ilegalnih ulazaka nije postignuto
Nemačka već desetak dana sprovodi kontrole na granicama kako bi smanjila broj nelegalnih ulazaka migranata. Kakvi su rezultati?
Nedelju dana nakon uvođenja novih graničnih kontrola na severu i zapadu Nemačke, o tim merama oglasio se Sindikat policije (GdP) – i sumnjičav je da takve kontrole imaju smisla. Granična policija ne kontroliše svako vozilo, već samo povremeno i to ono koje joj deluje sumnjivo, piše Dojče vele.
Cilj da se osetno smanji nelegalna migracija do sada nije postignut, izjavio je predsednik odeljenja za Saveznu policiju i carinu pri Sindikatu policije Andreas Roskopf u razgovoru za Redakcijsku mrežu Nemačke RND. Do sada je otkriveno relativno malo ljudi bez regularnog boravišnog statusa ili krijumčara ljudi. „I vraćanja na granici koja se trenutno događaju na zapadnoj granici su zato malobrojna“, rekao je Roskopf.
Izbegavaju se glavni putevi
Roskopf kaže da se kontrolne tačke i glavni putevi, otkako su uvedene kontrole – jednostavno zaobilaze. „Čak i autobuski prevoznici ih izbegavaju i voze zaobilaznim putem“, rekao je i dodao da se ne može uočiti ni neko zastrašujuće delovanje graničnih kontrola.
„I dalje se velik broj ljudi koji traže zaštitu i azil upućuje Saveznom uredu za migracije i izbeglice u unutrašnjosti zemlje“, tvrdi Roskopf. „Mi smo, prema evropskom pravu, osobe koje traže zaštitu i azil obavezni da uputimo nadležnoj ustanovi – sve dok ne postoji zabrana ponovnog ulaska“, objasnio je i naglasio da je samo ta ustanova nadležna za proveru.
Policiji, osim toga, nedostaje i oprema da bi mogla da radi kao moderna istražna policija, kaže Roskopf. S tim u vezi naveo je da nedostaju moderna istražna vozila, mobilna kontrolna mesta, mesta za postupno smanjivanje brzine na putevima i osvetljenje.
„Pred vratima su jesen i zima, a vlast sada mora da vidi kako će da stvori radne uslove koji su bar donekle prihvatljivi. Sada nam se svete propusti zadnjih godina po tom pitanju“, rekao je Roskopf.
Kontrole i na severnim i zapadnim granicama
Od prošle nedelje se na svim nemačkim granicama sprovode kontrole kako bi se ograničio broj nedozvoljenih ulazaka u zemlju. Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) je to u pismu Evropskoj komisiji obrazložila „opasnostima od islamističkog terorizma“ i „slučajevima napada nožem i nasilnog kriminala koje su počinile izbeglice“. Novost su granične kontrole na kopnenim granicama prema Danskoj, Holandiji, Belgiji i Luksemburgu.
Na granicama prema Poljskoj, Češkoj, Austriji i Švajcarskoj već odavno se sprovode kontrole, a i na granici prema Francuskoj su već postojale kontrole zbog Olimpijskih igara. Kontrole su za sada ograničene na šest meseci.
U šengenskom prostoru, kojem pripadaju i Nemačka i sve njene susedne zemlje, takve granične kontrole zapravo nisu predviđene. Samo u slučaju „vanrednih okolnosti“ neka članica šengenskog prostora može da uvede granične kontrole i to samo „privremeno“ i kao „zadnje sredstvo“. Slobodno kretanje ljudi i robe spadaju među glavne stubove Evropske unije.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve