img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratna žarišta

Nekom rat, nekom brat: Industrija oružja lani zaradila 632 milijarde dolara

02. децембар 2024, 13:41 Nina Verkhojzer (DW)
Foto: AP Photo
Luganska narodna republika: Za fotoreportere izloženi zaplenjeni ukrajinski tenkovi
Copied

Ratna žarišta u Ukrajini i pojasu Gaze, kao i rastuće tenzije u istočnoj Aziji, značajno povećavaju potražnju za oružjem i vojnom opremom, pa su i prihodi industrije oružja 2023. sve veći

Prihodi 100 najvećih proizvođača oružja na svetu dostigli su ukupno 632 milijarde američkih dolara, što je porast od 4,2 odsto u odnosu na 2022. – piše u izveštaju švedskog instituta za mirovna istraživanja SIPRI za prošlu godinu, piše Dojče Vele.

„Najvažniji razvoj u 2023. bio je taj što su posebno evropske i američke kompanije konačno uspele da rastuću potražnju izazvanu ratom u Ukrajini pretvore u povećane prihode“, objašnjava Sjao Liang, jedan od autora izveštaja, u intervjuu za DW. „Mnoge kompanije su 2022. još uvek imale problema zbog poremećaja u lancima snabdevanja izazvanih pandemijom koronavirusa.“

Rusija

SIPRI navodi da su najveći porast zabeležileruske kompanije čiji su prihodi 2023. porasli za 40 odsto.

Rakete, borbeni avioni i dronovi često se proizvode u višesmenskom sistemu kako bi se nadoknadili veliki gubici materijala na frontu, navodi se u izveštaju.

Međutim, među 100 najvećih svetskih kompanija za naoružanje nalaze se samo dve ruske firme:

„Većina ruskih kompanija prestala je da objavljuje podatke o prihodima 2022.“, objašnjava Sjao Liang. Ipak, nisu sve. Istraživačima iz Stokholma posebno su korisni podaci kompanije Rostek, koja zauzima sedmo mesto među svetskim proizvođačima naoružanja. „To je zapravo holding sa sedam ili osam različitih ruskih kompanija koje smo ranije imali u našoj bazi podataka. I dalje imamo prilično dobar uvid u to kako se te firme razvijaju“, ističe Liang.

Ukrajina

Jedina ukrajinska kompanija među prvih 100 je JSC Ukrainian Defense Industry, koja je svoje prihode povećala za 69 odsto.

Nemačka

Nemačke kompanije ostvarile u proseku porast prihoda od 7,5 odsto.

Među 100 najvećih svetskih proizvođača naoružanja nalaze se četiri nemačke kompanije: Rajnmetal, Tisen Krup, Hensolt i Dil.

Najveći porast prihoda – 30 odsto – zabeležila je kompanija Dil, koja proizvodi vođene rakete i sisteme za protivvazdušnu odbranu.

Rajnmetal, najveća nemačka kompanija, zauzima 26. mesto na listi i povećala je prihode za 10 odsto. Ova firma proizvodi, između ostalog, artiljerijsku municiju od 155 mm, samohodne haubice i oklopna vozila.

Evropa

Uprkos rastu pojedinačnih kompanija, Evropa je kao celina zabeležila najmanji rast prihoda u sektoru naoružanja, svega 0,2 odsto.

To je delom posledica ograničenih proizvodnih kapaciteta i relativno niskih budžeta za odbranu.

Neke zemlje, poput Francuske i Italije, zabeležile su značajan pad prihoda.

SAD

Na vrhu liste 100 najvećih svetskih kompanija i dalje su američki giganti Lokid Martin i RTX (ranije Rejton). Obe kompanije su 2023. zabeležile blagi pad prihoda, što je prema SIPRI-ju povezano sa ograničenom dostupnošću specijalnih komponenti ili sirovina potrebnih za proizvodnju raketa i u avioindustriji.

Dakle, problem nije potražnja, već lanci snabdevanja. Generalno, manji proizvođači su 2023. brže povećavali proizvodnju od velikih korporacija.

Azija

U Aziji su, pre svega, kompanije iz Južne Koreje i Japana značajno povećale prihode, kao odgovor na rastuće tenzije u regionu.

Japan od 2022. ulaže u naoružanje više nego ikada od završetka Drugog svetskog rata, i beleži povećanje prihoda od 35 odsto.

Južnokorejske kompanije uspele su da se probiju i na evropsko tržište: Hyundai Rotem Poljskoj prodaje borbene tenkove. To se odrazilo i na prihode industrije naoružanja koji su proasli za čak 39 odsto.

U Kini su prihodi kompanija za proizvodnju naoružanja 2023. porasli za samo 0,7 odsto, što je najmanji rast od 2019

Bliski istok

Šest od 100 najvećih proizvođača naoružanja nalazi se na Bliskom istoku. Njihovi prihodi su 2023. porasli za 18 odsto i dostigli 19,6 milijardi dolara.

Prihodi tri izraelske kompanije za naoružanje dostigli su rekordnih 13,6 milijardi dolara. Među tim firmama su i proizvođači zaštitnog sistema „Gvozdena kupola“, koji štiti Izrael od raketnih napada.

Tagovi:

Naoružanje Rusija Tenkovi Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure