img
Loader
Beograd, -7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Mjanmar: Krvav građanski rat koji ne zanima svet

09. maj 2024, 11:05 M. J.
foto: ap
Copied

Tokom tri godine rata u Mjanmaru umrlo je više od 50.000 ljudi. Daleko od Ukrajine i Gaze, situacija u Mjanmaru nije privukla pažnju zapadnih vlada i malo ko zna o ovom razornom ratu

Sve je počelo 1. februara 2021. godine, kada su mjanmarske vojne trupe izvele puč,gušeći demokratske reforme i zatvarajući veći deo civilnog vođstva zemlje. Tri godine kasnije, ova zemlja jugoistočne Azije balansira na ivici propasti države. Grupacije pobunjenika, uključujući snage za demokratiju i etničke milicije, bore se protiv vojnika hunte. Desetine hiljada ljudi je ubijeno, a milioni su raseljeni.

Puč vojske u Mjanmaru 2021. godine bio je rezultat nesuglasica između vojske i civilne vlade, straha vojske od gubitka moći i uticaja.Glavni razlog za puč bio je neslaganje između vojske, poznate kao Tatmadaw, i civilne vlade Nacionalne lige za demokratiju (NLD), koja je pobedila na izborima u novembru 2020. godine.

„Namešteni izbori”

Vojska je odbacila rezultate ovih izbora zbog navodnih izbornih nepravilnosti, tvrdeći da su izbori bili namešteni. Iako je vojska obećala izbore, ona je u više navrata produžavala vanredno stanje jer se našla pod sve većim vojnim pritiskom neprijatelja, uključujući podzemnu Vladu nacionalnog jedinstva i njene Narodne odbrambene snage, kao i grupe etničkih milicija.

Tokom puča, liderka NLD-a osuđena je na 33 godine zatvora na osnovu 19 optužbi. Ipak, aktivisti za ljudska prava i njene pristalice ovaj čin vide kao pokušaj da je diskredituju i udalje iz politike i legitimizuju puč.

Ipak, u avgustu 2023. godine, svrgnutoj liderki je zatvorka kazna smanjena u znak pomilovanja na verskoj ceremoniji.

Tada je kazna smanjena i bivšem predsedniku Vinu Mintu u okviru pomilovanja više od 7.000 zatvorenika.

Najmanje 50.000 stradalih

Projekat podataka o lokaciji i događajima oružanih sukoba (ACLED) rangira Mjanmar kao najnasilniji od 50 ratova koje prati širom sveta, napominjući da je stotine malih milicija formirano za borbu protiv hunte od puča protiv izabrane liderke 1. februara 2021. Aung San Su Ći.

U izjavi za Newsweek iz Projekta procenjuje da je od tada u Mjanmaru umrlo najmanje 47.000 u nasilju u Mjanmaru, uključujući najmanje 8.000 civila, ali kažu da da bi ukupan broj poginulih mogao biti još 12.000 veći.

„Broj napada vojske tokom godina bio je ogroman, ali je došlo do porasta kada su pobunjenici krajem godine preuzimali sve više teritorije“, rekao je Andrea Karboni, šef analize ACLED-a.

Borbe u Mjanmaru intenzivirane su krajem prošle godine pošto je savez pobunjeničkih grupa ostvario velike uspehe protiv snaga vođe hunte Min Aung Hlainga, koji je pod zapadnim sankcijama i oružje dobija uglavnom iz Rusije i Kine.

Ujedinjene nacije kažu da je oko 2,3 miliona ljudi raseljeno zbog rata.

U senci Ukrajine i Gaze

Uprkos velikom činjenici da je ovo najduži građanskii rat, za koji mnogo kažu da je počeo i pre samog puča 2021. godine, om nije izazvao reakcije svetske javnosti na način na koji su to uspeli sukobi u Ukrajini i Gazi.

Google Trends je najbolji pokazatelj koliko je manje interesovanja za Mjanmar u poređenju sa Gazom ili Ukrajinom.

Indeks pretraživanja širom sveta tokom januara za Ukrajinu je varirao između 83 i 100, a za Gazu između 30 i 46, ali je za Mjanmar bio nula.

Za ovo postoji nekoliko razloga. Dok je broj poginulih u Ukrajini veći od onog u Mjanmaru od ruske invazije u februaru 2022. godine, a borbe između Izraela i Hamasa su bile intenzivnije od 7. oktobra, pozicija Mjanmara takođe ga čini od manjeg strateškog interesa za Sjedinjene Države i druge zapadne sile od Evrope ili Bliskog istoka.

„Narod je iscrpljen, situacija đavolski složena”

„Narod Mjanmara je iscrpljen i više ne traži spoljno rešenje za svoj trenutni problem. Oni su se okupili i nastavili sa kampanjom otpora iz unutrašnjosti zemlje. To je jedini razlog zašto uopšte možemo da kažemo da još ima nade i oni su razlog za ono što se nedavno čini mogućim prodorom u slabljenju vojne kontrole u ​​nekim delovima zemlje“, rekao je za Newsweek istraživač neprofitne organizacije Human Rights Watch Mani Maung.

„Ekonomija Mjanmara je u rasulu i vojska nastavlja da krši ljudska prava koja uključuju masovna ubistva, proizvoljno zatvaranje, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.

Umesto da oseća pritisak međunarodne zajednice da zaustavi svoje zloupotrebe, vojna hunta se pojavljuje ohrabreni da vrše stalna kršenja ljudskih prava“, rekao je Maung.

Zapadne zemlje su u velikoj meri delegirale diplomatske napore u vezi sa Mjanmarom regionalnoj grupi Asocijacije nacija jugoistočne Azije, ali je hunta odbacila svoje pokušaje da se pozabavi krizom.

„Mjanmar je đavolski složen i njegovi vladari ne reaguju na tradicionalnije diplomatske i druge korake da se upuste u dijalog“, rekla je za Newsweek Laetitia van den Asum, bivša ambasadorka Holandije na Tajlandu i Mjanmaru.

„Možete angažovati huntu, ali samo ako prihvatite njihove uslove i odbacite svoje. To takođe objašnjava njihovu izolaciju“.

Ko živi u Mjanmaru?

Mjanmar je etnički raznovrsna zemlja, a granice ove države nisu oblikovane po etničkom osnovu, već su određene za vreme britanskog imperijalizma.

Zvanično, u zemlji živi 135 etničkih grupa, a jedino oko čega se slažu jeste da je ovaj broj netačan.

Neki etničke manjine imaju više zajedničkog sa ljudima u Kini, Indiji i Tajlandu nego sa Bamarima, najvećom etničkom grupom u Mjanmaru. Drugi potiču iz kneževinskih država koje nisu bile pod potpunom kontrolom centralne administracije sve do sredine prošlog veka.

Ipak, u najgoroj situaciji su Rohindži. Mnogi ih zovu narodom bez domovine, a preko milion njih ostalo je bez državljanstva jer vojska odbija da ih prizna kao zakonite stanovnike zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Rohindže, mahom muslimani, bili su ne samo marginalizovani kao manjina već dugo žive i u nekoj vrsti aparthejda, maltene bez prava na slobodno kretanje, a 1982. godine im je čak uskraćeno i pravo na državljastvo jer ih vlasti tretiraju kao ilegalne imigrante – „bengalske uljeze“ – koji su došli iz susednog Bangladeša. Ovaj, jedan od retkih naroda „bez domovine“, bio je među najproganjanijima na svetu i u vreme kada je burmanska vojna hunta držala Aung San Su Či 15 godina u kućnom pritvoru. Međutim, u to vreme pažnja međunarodne javnosti je bila usredsređena na ovu ikonu demokratskog pokreta, apelujući na generale da je oslobode: za Rohindže tada je malo ko znao da uopšte i postoje a kamoli za njihove nevolje.

Tagovi:

Azija građanski rat Mjanmar vojni puč
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i marinci

Bezbednosna politika

08.januar 2026. Teri Šulc / DW

Cunami zvani Tramp: Šta ako članica NATO-a udari na članicu NATO-a?

NATO ima stotine stranica detaljnih vojnih planova o tome kako da se odbrani od napada spoljnog neprijatelja. Nijedan, međutim, ne predviđa da, recimo, SAD izvrše invaziju na Grenland, tj. Dansku

automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Ubistvo u Minesoti

08.januar 2026. K. S.

„Akt domaćeg terorizma”: Kako je i zašto imigracioni agent ubio žena nasred ulice

Jedna žena ubijena je u akciji američkih imigracionih agenata. Nepažnja, redovna aktivnost ili domaći terorizam

Donald Tramp

Sjedinjene Američke Države

08.januar 2026. K. S.

SAD se povlače iz 66 međunarodnih organizacija

Među 66 organizacija iz kojih je povlačenje najavio Donald Tramp su i dva Haška tribunala i Venecijanska komisija

Nemačka zastava vijori se a u pozadini je staklena kupola i plavo nebo

Nemačka

08.januar 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Kriza za krizom: Bankrot nemačkih gradova

Loša vremena su stigla. Nemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode

Sjedinjene Amerčke Države

08.januar 2026. K. S.

Trampova „vojska iz snova“: Bilion i po dolara za vojni budžet

Predsednik SAD Donald Tramp povećava vojni budžet za više od 50 odsto i gradi ‘vojsku iz snova’. Za to će biti izdvojeno hiljadu i po milijardi dolara. Nakon što je izneo svoje teritorijalne pretenzije to zvuči zlokobno

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure