
Tramp protiv levičara
„Antifašisti-teroristi“: Kako se Donald Tramp obračunava sa Antifom
Četiri evropske Antifa grupe proglašene su u Sjedinjenim Državama globalnim teroristima, a uskoro će biti klasifikovane kao strane terorističke organizacije

Južnoafrička Republika je zatražila od Međunarodnog suda pravde da u hitnom postupku naloži Izraelu da obustavi vojnu ofanzivu na Rafu na jugu Pojasa Gaze. Sudije Ujedinjenih nacija su to i učinile
Na zahtev Južnoafričke Republike od 10. maja Međunarodni sud pravde u Hagu (MSP) je naložio Izraelu da obustavi ofanzivu u Rafi na jugu Pojasa Gaze. Obrazloženje je glasilo da mora da se spreči genocid koji se sprovodi nad Palestincima.
U obrazloženju presude sud je naveo da se humanitarna situacija u Gazi pogoršava, da je u međuvremenu postala „katastrofalna“ i naložio Izraelu da u roku od mesec dana podnese izveštaj šta je učinio da bi sproveo ovu odluku.
Sud je naveo da je oko 800.000 Palestinaca raseljeno iz Rafe od 18. maja. Izrael uoči napada jeste upozorio civile da se evakuišu, ali je sud zaključio da to nije „dovoljno da ublaži ogroman rizik kome je palestinsko stanovništvo izloženo kao rezultat agresije“.
MSP je saopštio i da Izrael mora da preduzme efikasne mere kako bi osigurao pristup misijama za utvrđivanje činjenica i istražnim telima Ujedinjenih nacija koja treba da istraže „navode o genocidu“, a hitno mora i da otvori granični prelaz Rafa za humanitarnu pomoć.
„Nema te sile“
Na reakciju Izraela se još uvek čeka, ali je Vlada u Jerusalimu ranije saopštila da „nema te sile na ovome svetu“ koja bi mogla da je spreči da zaštiti svoje građane od Hamasa i zaustavi operacije u Gazi.
„Mi ne jurišamo na Rafu, već postupamo sporo i precizno“, izjavio je ranije portparol izraelske vojske Daniel Hagari. Cilj je da se uništi poslednji preostali bataljon Hamasa koji se navodno nalazi upravo u Rafi. Ofanzivu je izraelska vojska počela 6. maja i odmah bila izložena oštrim kritikama iz celog sveta.
Odluka suda je obavezujuća, ali ju je teško nametnuti
Odluke Međunarodnog suda pravde, tzv. Svetskog suda, su obavezujuće, ali sudije Ujedinjenih nacija ne raspolažu instrumentima sile kojima bi neku državu mogle da nateraju da je sprovede u delo. U slučaju otpora jedino što im preostaje je da se obrate Savetu bezbednosti UN.
Prošlog decembra Južna Afrika je pred ovim sudom optužila Izrael da se navodno ogrešio o međunarodnu konvenciju o genocidu. Već krajem januara je MSP naložio Izraelu da učini sve, kako bi sprečio genocid u Pojasu Gaze. Izrael je, međutim, odbacio sve optužbe i poziva se na pravo na samoodbranu posle napada Hamasa 7. oktobra prošle godine kada je ubijeno oko 1140 Izraelaca, a 250 kidnapovano. Prema zvaničnicima Hamasa u Gazi je od tada ubijeno preko 35.000 ljudi, uglavnom civila.
Isti sud je pre samo nekoliko dana naložio hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog „osnovane sumnje da snosi krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti“.

Četiri evropske Antifa grupe proglašene su u Sjedinjenim Državama globalnim teroristima, a uskoro će biti klasifikovane kao strane terorističke organizacije

Nakon što je Donald Tramp optužio BBC da ga je obmanjujućom montažom predstavio kao podstrekača nasilja pre napada na Kapitol, britanski javni servis povukao je sporni program i uputio zvanično izvinjenje. BBC, međutim, odbija tvrdnje o kleveti i odbacuje zahtev za odštetu

Nakon više od šest nedelja zastoja i političkih prepucavanja, predsednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se obnavlja rad američke vlade. Demokratska i republikanska strana i dalje se međusobno optužuju za posledice koje je blokada izazvala

Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”

Dok se na Zapadu spekuliše o “nestalim generalima”, u Pekingu se zapravo odvija redefinisanje uloge partijskog nadzora i načina kontrole nad vojskom. Ne radi se samo o čistki, već o postepenom procesu prenošenja kontrolnih mehanizama sa ljudi na algoritme. Veštačka inteligencija postaje ključni filter lojalnosti i među vojnim i među civilnim rukovodiocima
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve