

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Južnoafrička Republika je zatražila od Međunarodnog suda pravde da u hitnom postupku naloži Izraelu da obustavi vojnu ofanzivu na Rafu na jugu Pojasa Gaze. Sudije Ujedinjenih nacija su to i učinile
Na zahtev Južnoafričke Republike od 10. maja Međunarodni sud pravde u Hagu (MSP) je naložio Izraelu da obustavi ofanzivu u Rafi na jugu Pojasa Gaze. Obrazloženje je glasilo da mora da se spreči genocid koji se sprovodi nad Palestincima.
U obrazloženju presude sud je naveo da se humanitarna situacija u Gazi pogoršava, da je u međuvremenu postala „katastrofalna“ i naložio Izraelu da u roku od mesec dana podnese izveštaj šta je učinio da bi sproveo ovu odluku.
Sud je naveo da je oko 800.000 Palestinaca raseljeno iz Rafe od 18. maja. Izrael uoči napada jeste upozorio civile da se evakuišu, ali je sud zaključio da to nije „dovoljno da ublaži ogroman rizik kome je palestinsko stanovništvo izloženo kao rezultat agresije“.
MSP je saopštio i da Izrael mora da preduzme efikasne mere kako bi osigurao pristup misijama za utvrđivanje činjenica i istražnim telima Ujedinjenih nacija koja treba da istraže „navode o genocidu“, a hitno mora i da otvori granični prelaz Rafa za humanitarnu pomoć.
„Nema te sile“
Na reakciju Izraela se još uvek čeka, ali je Vlada u Jerusalimu ranije saopštila da „nema te sile na ovome svetu“ koja bi mogla da je spreči da zaštiti svoje građane od Hamasa i zaustavi operacije u Gazi.
„Mi ne jurišamo na Rafu, već postupamo sporo i precizno“, izjavio je ranije portparol izraelske vojske Daniel Hagari. Cilj je da se uništi poslednji preostali bataljon Hamasa koji se navodno nalazi upravo u Rafi. Ofanzivu je izraelska vojska počela 6. maja i odmah bila izložena oštrim kritikama iz celog sveta.
Odluka suda je obavezujuća, ali ju je teško nametnuti
Odluke Međunarodnog suda pravde, tzv. Svetskog suda, su obavezujuće, ali sudije Ujedinjenih nacija ne raspolažu instrumentima sile kojima bi neku državu mogle da nateraju da je sprovede u delo. U slučaju otpora jedino što im preostaje je da se obrate Savetu bezbednosti UN.
Prošlog decembra Južna Afrika je pred ovim sudom optužila Izrael da se navodno ogrešio o međunarodnu konvenciju o genocidu. Već krajem januara je MSP naložio Izraelu da učini sve, kako bi sprečio genocid u Pojasu Gaze. Izrael je, međutim, odbacio sve optužbe i poziva se na pravo na samoodbranu posle napada Hamasa 7. oktobra prošle godine kada je ubijeno oko 1140 Izraelaca, a 250 kidnapovano. Prema zvaničnicima Hamasa u Gazi je od tada ubijeno preko 35.000 ljudi, uglavnom civila.
Isti sud je pre samo nekoliko dana naložio hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog „osnovane sumnje da snosi krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti“.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve