

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Južnoafrička Republika je zatražila od Međunarodnog suda pravde da u hitnom postupku naloži Izraelu da obustavi vojnu ofanzivu na Rafu na jugu Pojasa Gaze. Sudije Ujedinjenih nacija su to i učinile
Na zahtev Južnoafričke Republike od 10. maja Međunarodni sud pravde u Hagu (MSP) je naložio Izraelu da obustavi ofanzivu u Rafi na jugu Pojasa Gaze. Obrazloženje je glasilo da mora da se spreči genocid koji se sprovodi nad Palestincima.
U obrazloženju presude sud je naveo da se humanitarna situacija u Gazi pogoršava, da je u međuvremenu postala „katastrofalna“ i naložio Izraelu da u roku od mesec dana podnese izveštaj šta je učinio da bi sproveo ovu odluku.
Sud je naveo da je oko 800.000 Palestinaca raseljeno iz Rafe od 18. maja. Izrael uoči napada jeste upozorio civile da se evakuišu, ali je sud zaključio da to nije „dovoljno da ublaži ogroman rizik kome je palestinsko stanovništvo izloženo kao rezultat agresije“.
MSP je saopštio i da Izrael mora da preduzme efikasne mere kako bi osigurao pristup misijama za utvrđivanje činjenica i istražnim telima Ujedinjenih nacija koja treba da istraže „navode o genocidu“, a hitno mora i da otvori granični prelaz Rafa za humanitarnu pomoć.
„Nema te sile“
Na reakciju Izraela se još uvek čeka, ali je Vlada u Jerusalimu ranije saopštila da „nema te sile na ovome svetu“ koja bi mogla da je spreči da zaštiti svoje građane od Hamasa i zaustavi operacije u Gazi.
„Mi ne jurišamo na Rafu, već postupamo sporo i precizno“, izjavio je ranije portparol izraelske vojske Daniel Hagari. Cilj je da se uništi poslednji preostali bataljon Hamasa koji se navodno nalazi upravo u Rafi. Ofanzivu je izraelska vojska počela 6. maja i odmah bila izložena oštrim kritikama iz celog sveta.
Odluka suda je obavezujuća, ali ju je teško nametnuti
Odluke Međunarodnog suda pravde, tzv. Svetskog suda, su obavezujuće, ali sudije Ujedinjenih nacija ne raspolažu instrumentima sile kojima bi neku državu mogle da nateraju da je sprovede u delo. U slučaju otpora jedino što im preostaje je da se obrate Savetu bezbednosti UN.
Prošlog decembra Južna Afrika je pred ovim sudom optužila Izrael da se navodno ogrešio o međunarodnu konvenciju o genocidu. Već krajem januara je MSP naložio Izraelu da učini sve, kako bi sprečio genocid u Pojasu Gaze. Izrael je, međutim, odbacio sve optužbe i poziva se na pravo na samoodbranu posle napada Hamasa 7. oktobra prošle godine kada je ubijeno oko 1140 Izraelaca, a 250 kidnapovano. Prema zvaničnicima Hamasa u Gazi je od tada ubijeno preko 35.000 ljudi, uglavnom civila.
Isti sud je pre samo nekoliko dana naložio hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog „osnovane sumnje da snosi krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti“.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve