

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




„Jedina prava odluka rukovodstva Srbije bila da se izvini pred Srbima i kaže da je to bila greška“, izjavila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova
Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je za RTS da su se u Rusiji nedavno „štrecnuli“ prilikom glasanja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, kada je srpska delegacija glasala za „antirusku rezoluciju“, napominjući da ne govori o diplomatama, već o „običnim ljudima“.
„Želim da se nadam da ovo nije bila Frojdovska greška. Nadam se da je ovo bilo slučajno rečeno, što ste umesto ‘srpskih’ rekli ‘američkih’ odnosa, nadam se da Srbija ima svoju politiku i da će provoditi nacionalno orijentisanu politiku“, rekla je Zaharova.
„Ljudi su se štrecnuli, nisu verovali svojim očima“, ponovila je ona i podsetila da su u početnoj etapi, u 2022. i 2023. godini, srpske diplomate i delegacija u međunarodnim organizacijama glasali protiv Rusije.
„To se desilo. Pamtim da je srpska delegacija čak napustila salu u Savetu za ljudska prava UN kada je nastupao Lavrov preko video poziva, jer Ženeva nije mogla da obezbedi sletanje njegovog aviona“, naglasila je Zaharova i ponovila da je videla kako je srpska delegacija napustila salu tokom zasedanja u tom momentu kada je govorio ministar spoljnih poslova Rusije.
„Taj sam ministar, te same Rusije koja je uvek štitila Srbiju. Mi ni tada nismo verovali svojim očima i posle toga smo primetili da je Srbija počela da menja svoj stav i prestala da glasa protiv Rusije“, navela je Zaharova.
„Jedina prava odluka rukovodstva Srbije bila da se izvini pred Srbima“
Zaharova je rekla da je potom videla drugačiji pristup u 2024. godini, a onda „odjednom 2025. godina počinje glasanjem protiv Rusije“.
„Čini mi se da je jedina prava odluka rukovodstva Srbije bila da se izvini pred sopstvenim narodom, pred Srbima za koje je to bio podjednak šok kao za Ruse, i kaže da je to bila greška. Nadam se da će ta greška, kako je okarakterisano od rukovodstva Srbije, biti dobra lekcija da se ne sme zaboraviti ko ti je pravi prijatelj i ne sme se zaboraviti ko te je uvek podržavao i čak spasavao“, naglasila je ona.
Zaharova je najavila i da se ruski stav o Kosovu neće promeniti, jer niko nije promenio ili poništio Rezoluciju UN 1244, niti se u Rusiji o Kosovu zna iz američkih novina, već iz „istorije Srbije, istorije Jugoslavije, istorije srpskog naroda, istorije Balkana“.
„Naš stav je formiran na bazi znanja realnih činjenica, ne političkih zaključaka, ne geostrateških planova, već iz znanja istorije i činjenica“, zaključila je Zaharova.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve