

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Na konferenciji o Ukrajini održanoj u Parizu više od 20 zemalja odlučilo je da Kijevu pruži još veću i još bržu pomoć. Ni slanje kopnenih trupa, koje je do sada bilo isključene jer se izbegavala direktna konfrontacija Zapada sa Rusijom na bojnom polju, više nije tabu
Dok ogromna većina Evropljana više ne veruje u pobedu Ukrajine koju je napala Rusija i dosta im je i ukrajinskih izbeglica, predsednik Francuske Emanuel Makron ne isključuje više upotrebu francuskih kopnenih snaga na ukrajinskom frointu. Ništa nije isključeno kako bi se sprečila pobeda Rusije u Ukrajini, izjavio je posle završetka konferencije o pomoći Ukrajini održane sinoć, 26. februara, u Parizu, prenosi Dojče vele (DW).
Na sastanku više od 20 šefova država i vlada ipak nije bilo zajedničkog stava u vezi s slanjem kopnenih snaga u Ukrajinu, rekao je Makron. Međutim:
„Danas ne postoji konsenzus o zvaničnom slanju kopnenih snaga, ali ništa se ne može isključiti. Učinićemo sve što je potrebno da obezbedimo da Rusija ne pobedi u ovom ratu.“
Mnogi ljudi koji su danas rekli „nikad, nikad“, isti su ljudi koji su pre dve godine rekli „nikada, nikada tenkovi, nikada, nikada avioni, nikada, nikada rakete većeg dometa“, podsetio je francuski predsednik, dodao da se danas raspravlja o tome kako biti brži i jači u isporuci tenkova i projektila i zaključio:
„Sve je moguće ako pomaže da se postigne naš cilj“, jer jeste opšti zaključak jda je u pitanju „bezbednost svih nas“.
Ruski poraz je, smatra, neophodan za stabilnost i bezbednost u Evropi, i zato oni koji podržavaju Ukrajinu moraju da ulože još više napora, a „mi smo u procesu obezbeđivanja naše bezbednosti danas i sutra“, rekao je Makron, a prenosi Dojče vele.
Sa druge strane, pre odlaska na sastanak u Parizu slovački premijer Robert Fico upozorio je na „opasnu eskalaciju tenzija“ s Rusijom. Pojedine zemlje, koje nije želeo da imenuje, očigledno su bile spremne da pošalju svoje vojnike direktno u Ukrajinu. To, međutim, ne bi ubedilo Rusiju da popusti, rekao Fico, već bi „povećalo rizik od širenja sukoba“.
Nova koalicija za dostavu naoružanja
Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija koja će snabdevati Ukrajinu raketama srednjeg i dugog dometa, kao i bombama za udare daleko iza ruskih linija, objavio je francuski predsednik.
Kratkoročno bi za Ukrajinu trebalo da se mobiliše i dodatna municija iz sopstvenih zaliha, kao i iz trećih zemalja. Između ostalog, dogovorene su inicijative o kibernetičkoj odbrani, zajedničkoj proizvodnji naoružanja, o vojnim kapacitetima i municiji u Ukrajini, kao i o odbrani zemalja koje su direktno ugrožene ruskom ofanzivom u Ukrajini, posebno Moldavije.
Makron je takođe rekao da okupljene zemlje nameravaju da podrže Ukrajinu „nevojničkim“ snagama na njenoj granici sa Belorusijom. Tu se radi o deaktiviranju mina.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve