

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Na konferenciji o Ukrajini održanoj u Parizu više od 20 zemalja odlučilo je da Kijevu pruži još veću i još bržu pomoć. Ni slanje kopnenih trupa, koje je do sada bilo isključene jer se izbegavala direktna konfrontacija Zapada sa Rusijom na bojnom polju, više nije tabu
Dok ogromna većina Evropljana više ne veruje u pobedu Ukrajine koju je napala Rusija i dosta im je i ukrajinskih izbeglica, predsednik Francuske Emanuel Makron ne isključuje više upotrebu francuskih kopnenih snaga na ukrajinskom frointu. Ništa nije isključeno kako bi se sprečila pobeda Rusije u Ukrajini, izjavio je posle završetka konferencije o pomoći Ukrajini održane sinoć, 26. februara, u Parizu, prenosi Dojče vele (DW).
Na sastanku više od 20 šefova država i vlada ipak nije bilo zajedničkog stava u vezi s slanjem kopnenih snaga u Ukrajinu, rekao je Makron. Međutim:
„Danas ne postoji konsenzus o zvaničnom slanju kopnenih snaga, ali ništa se ne može isključiti. Učinićemo sve što je potrebno da obezbedimo da Rusija ne pobedi u ovom ratu.“
Mnogi ljudi koji su danas rekli „nikad, nikad“, isti su ljudi koji su pre dve godine rekli „nikada, nikada tenkovi, nikada, nikada avioni, nikada, nikada rakete većeg dometa“, podsetio je francuski predsednik, dodao da se danas raspravlja o tome kako biti brži i jači u isporuci tenkova i projektila i zaključio:
„Sve je moguće ako pomaže da se postigne naš cilj“, jer jeste opšti zaključak jda je u pitanju „bezbednost svih nas“.
Ruski poraz je, smatra, neophodan za stabilnost i bezbednost u Evropi, i zato oni koji podržavaju Ukrajinu moraju da ulože još više napora, a „mi smo u procesu obezbeđivanja naše bezbednosti danas i sutra“, rekao je Makron, a prenosi Dojče vele.
Sa druge strane, pre odlaska na sastanak u Parizu slovački premijer Robert Fico upozorio je na „opasnu eskalaciju tenzija“ s Rusijom. Pojedine zemlje, koje nije želeo da imenuje, očigledno su bile spremne da pošalju svoje vojnike direktno u Ukrajinu. To, međutim, ne bi ubedilo Rusiju da popusti, rekao Fico, već bi „povećalo rizik od širenja sukoba“.
Nova koalicija za dostavu naoružanja
Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija koja će snabdevati Ukrajinu raketama srednjeg i dugog dometa, kao i bombama za udare daleko iza ruskih linija, objavio je francuski predsednik.
Kratkoročno bi za Ukrajinu trebalo da se mobiliše i dodatna municija iz sopstvenih zaliha, kao i iz trećih zemalja. Između ostalog, dogovorene su inicijative o kibernetičkoj odbrani, zajedničkoj proizvodnji naoružanja, o vojnim kapacitetima i municiji u Ukrajini, kao i o odbrani zemalja koje su direktno ugrožene ruskom ofanzivom u Ukrajini, posebno Moldavije.
Makron je takođe rekao da okupljene zemlje nameravaju da podrže Ukrajinu „nevojničkim“ snagama na njenoj granici sa Belorusijom. Tu se radi o deaktiviranju mina.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve