
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Ceremoniji su prisustvovali brojni kineski i mađarski zvaničnici, uključujući premijera Viktora Orbana, dugogodišnjeg populističkog lidera Mađarske koji teži dubljim vezama sa Pekingom dok se distancira od partnera u Evropskoj uniji
Predsednik Mađarske Tamaš Šujok priredio je svečani doček predsedniku Kine Si Đinpingu u Budimpešti uoči njegovih razgovora sa mađarskim zvaničnicima za koje se očekuje da rezultiraju novim kineskim investicijama u toj zemlji.
Šujok je Siju priredio doček u raskošnom dvorištu Budimskog dvorca, gde su prošli crvenim tepihom pored počasne garde i odslušali himne dve zemlje.
Ceremoniji su prisustvovali brojni kineski i mađarski zvaničnici, uključujući premijera Viktora Orbana, dugogodišnjeg populističkog lidera Mađarske koji teži dubljim vezama sa Pekingom dok se distancira od partnera u Evropskoj uniji.
Si je sinoć stigao u Mađarsku u okviru petodnevne evropske turneje tokom koje je posetio i Francusku i Srbiju. On će danas razgovarati sa Orbanom i drugim zvaničnicima o potencijalnim kineskim investicijama u infrastrukturu, energiju i proizvodnju električnih vozila u Mađarskoj.
Kina je uložila milijarde u Mađarsku koju vidi kao svoje važno uporište unutar EU. Orbanova vlada je u decembru objavila da će kineska kompanija Bi-Vaj-Di (BYD), jedan od najvećih svetskih proizvođača električnih vozila, otvoriti svoju prvu evropsku fabriku na jugu Mađarske, što bi moglo da ugrozi konkurentnost auto industrije Evrope.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve