

Rio Tinto
Aboridžini krive Rio Tinto jer je presušio izvor kojeg smatraju svetim
Aboridžini krive Rio Tinto zato što je zbog dugogodišnjeg prekomernog korišćenja vode presušio izvor koji oni hiljadama godina smatraju svetim




Od bekstva Nikole Gruevskog 2018. do slučajeva iz Poljske, Mađarska je tokom vlasti Viktora Orbana pružala zaštitu političarima optuženim za korupciju. Nova vlast najavljuje prekid te prakse
Kada su intelektualci u Mađarskoj sistem smenjenog premijera Viktora Orbana nazivali „mafijaškim“, strani posmatrači to su često slušali sa skepsom. Međutim, tokom šesnaest godina bilo je više trenutaka kada je to postajalo očigledno. Jedan takav trenutak bio je u novembru 2018. godine – bekstvo bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog u Mađarsku, piše Dojče vele.
Neposredno pre nego što je trebalo da počne da izdržava zatvorsku kaznu zbog korupcije, Orbanov prijatelj Gruevski pobegao je u Albaniju. Odatle su ga, kako je tada istražio DW, mađarske diplomate u jednoj noćnoj i tajnoj akciji ilegalno prebacile preko Crne Gore i Srbije u Mađarsku. Tamo je odmah dobio politički azil – u zemlji u kojoj izbeglice zbog Orbanove stroge migracione politike gotovo da nemaju nikakve šanse da dobiju zaštitu.


Gruevski, koji je u svojoj zemlji i dalje simbol korupcije, samo je najpoznatiji u nizu sličnih slučajeva. Za vreme premijera Orbana, Mađarska je postala sigurno utočište za mnoge njemu bliske političare, koji su zbog korupcionaških afera u svojim zemljama imali probleme sa pravosuđem ili su već bili pravosnažno osuđeni.
U decembru 2024. godine politički azil u Mađarskoj dobio je bivši poljski zamenik ministra pravde Marcin Romanovski, za kojim je raspisana poternica. U novembru 2025. u Mađarsku je pobegao i njegov bivši šef, nekadašnji ministar pravde Zbignjev Ziobro. Ta dvojica političara, koji su do decembra 2023. bili deo desno-konzervativne vlade u Poljskoj, traže se zbog optužbi za korupciju i protiv njih su raspisane poternice.
Takođe, više političara mađarske manjine iz Rumunije i Ukrajine tokom prethodnih godina sklonilo se u Mađarsku. U većini slučajeva Orban ili drugi članovi vlade tvrdili su da su postupci protiv njih politički motivisani.
Nova mađarska vlada sada želi da ih se reši. Već u januaru 2026, kada se saznalo da je Ziobro dobio azil u Mađarskoj, Peter Mađar i njegova stranka Tisa, pobednici parlamentarnih izbora 12. aprila 2026, poručili su: „Mađarska neće biti utočište za strane kriminalce.“ Čini se da Mađar sada želi to da sprovede u delo.
Na konferenciji za strane novinare održanoj u ponedeljak popodne 13. aprila, odgovarajući na pitanje poljske televizije TVN, Mađar je rekao da će njegova vlada izručiti Varšavi Romanovskog i Ziobra. „Predlažem im da više ne idu u Ikeu i da ne kupuju nameštaj, jer ovde neće još dugo ostati“, rekao je Mađar. „Mađarska nije deponija za međunarodno tražene kriminalce. Naći ćemo način da ih, ukoliko sami ne odu, izručimo Poljskoj.“ Izričito je, po imenu, pomenuo i bivšeg makedonskog premijera Gruevskog.


U Poljskoj i Severnoj Makedoniji Mađarova izjava odmah je postala glavna tema u medijima i među političarima. Poljski premijer Donald Tusk rekao je o slučajevima Romanovski i Ziobro: „Nadam se dprava ću toj dvojici gospode moći da kažem: Dobrodošli u Poljsku.“ Dodao je da je o tome razgovarao sa Mađarom još pre izbora.
U intervjuu za televiziju Polsat News u utorak 14. aprila, Ziobro je rekao da je uvek spreman „da se bori za istinu“, čak i „iz zatvorske ćelije“. Nije otkrio da li i kada će napustiti Mađarsku. Romanovski je u saopštenju naveo: „Neću pomagati vladi Donalda Tuska, neću joj otkriti ni svoje planove, ni novu adresu.“
Prema poljskim medijima, Sjedinjene Američke Države su najverovatnije novo utočište za njih dvojice, jer njihova stranka Pravo i pravda (PiS) održava bliske veze sa pokretom MAGA. Njihovi pasoši su u Poljskoj oduzeti, ali bi u Mađarskoj mogli da dobiju tzv. Ženevski pasoš – putnu ispravu za izbeglice.
Za buduću vladu Petera Mađara izručenje Romanovskog i Ziobra Poljskoj imalo bi veliki simbolički značaj – i predstavljalo bi politički PR-potez gotovo bez rizika. Mađar želi brzo da popravi bilateralne odnose koje je Orban narušio i nada se snažnoj podršci Poljske u Briselu kako bi Mađarska dobila odmrznuta sredstva iz EU, koja su od ključnog značaja za posrnulu ekonomiju zemlje. Njegova prva zvanična poseta kao premijera biće upravo Poljskoj.
S druge strane, i za poljsku vladu novi vlastodršci u Mađarskoj imaju veliku važnost, jer desno-konzervativni predsednik Karol Navrocki, Orbanov saveznik, sabotira mnoge reforme vlade Donalda Tuska i nastoji da vrati desničarske populiste na vlast.


U Severnoj Makedoniji Mađarov plan izručenja izazvao je pravu političku buru. Premijer Hristijan Mickoski, koji je nasledio Gruevskog na čelu desno-konzervativne partije VMRO-DPMNE, izjavio je da bi njegov prethodnik po povratku u zemlju morao u zatvor. Gruevski, koji je bio premijer od 2006. do 2016, pravosnažno je osuđen na devet godina zatvora zbog korupcije. „Ako se Nikola Gruevski pojavi u Makedoniji i postoji pravosnažna presuda, bezbednosne službe će ga uhapsiti i sprovesti na izdržavanje kazne“, rekao je Mickoski u utorak 14. aprila.
Mickoski i Gruevski nekada su bili stranački saveznici, ali su njihovi odnosi godinama zategnuti. Još 2023. godine pojavile su se spekulacije da je tadašnja socijaldemokratska vlada pokušala da postigne dogovor sa Gruevskim o njegovom povratku – sve kako bi oslabila poziciju Mickoskog u opozicionoj VMRO-DPMNE uoči izbora 2024.
Taj dogovor je propao jer vlast nije uspela da mu obezbedi amnestiju na legalan način. Sada je i lider makedonskih socijaldemokrata (SDSM) Venko Filipče izjavio da bi izručenje Gruevskog bilo dobrodošlo.
Sam Gruevski se još nije oglasio. Nije poznato gde se trenutno nalazi, jer živi veoma povučeno. Poslednji put viđen je u oktobru 2024. godine u jednom restoranu u centru Budimpešte.


Aboridžini krive Rio Tinto zato što je zbog dugogodišnjeg prekomernog korišćenja vode presušio izvor koji oni hiljadama godina smatraju svetim


Separatisti Alberte, šeste po veličini provincije, žele otcepljenje. Sakupili su i potpise za referendum, a šta to znači i hoće li izglasati nezavisnost


Tokom prolaska kroz Ormuski moreuz napadnut je brod francuske kompanije CMA CGM. Nekoliko članova posade je povređeno


Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok


Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve