

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Najmanje četiri osobe su smrtno stradale kada je Taleb A. automobilom uleteo u masu ljudi u centru Magdeburga. Motivi su za sada nepoznati
Taleb A. (50), lekar poreklom iz Saudijske Arabije, u petak oko 19 časova uleteo je automobilom u božićni vašar u Magdeburgu, u masu ljudi.
Navodno je punih 400 metara gazio ljude, usmrtivši dvoje – jedno dete i jednu odraslu osobu. Ima šezdesetak povređenih, od kojih je petnaestoro u teškom stanju pa nije isključeno da će crni bilans rasti, piše DW.
Počinilac je potom uhapšen, a crni BMW, automobil koji je unajmio, ostao je polupan u centru grada.


„Dugo će nam trebati da ovo ožalimo“, rekla je uplakana gradonačelnica Magdeburga Simone Boris pred novinarima.
U subotu u grad dolaze kancelar Olaf Šolc i ministarka unutrašnjih dela Nensi Fezer.
Čudni stavovi počinioca
Policija veruje da je A. delovao sam.
Iako zvaničnici govore o „napadu“, o motivima je teško zaključivati. A. je u Nemačku prvi put došao 2006. godine, a kasnije je navodno dobio azil.


Radio je kao lekar u oblasti psihijatrije u varoši Bernburg, nedaleko od Magdeburga.
Prva istraživanja medija daju čudnovatu sliku o ovom čoveku. Navodno je delao kao aktivista koji pomaže ženama iz Saudijske Arabije da dobiju azil u Nemačkoj.
Na platformi X je simpatisao neke stavove desničarske Alternative za Nemačku i bio vrlo kritičan prema islamu.


Sećanje na Berlin
Napad se dogodio skoro na godišnjicu prvog sličnog – onog iz 2016. na berlinskom Brajtšajdplacu. Tada je islamistički terorista kamionom uleteo u božićni vašar, usmrtivši 12 osoba na licu mesta, dok je jedna preminula od posledica pet godina kasnije.
Od tada su pojačane mere bezbednosti na božićnim vašarima, omiljenom mestu Nemaca u adventsko vreme.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve