img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat na Bliskom Istoku

Ko je lider Hamasa koji je ubijen u Libanu

03. januar 2024, 10:07 B.G./Glas Amerike/BBC
Foto: Mohammad Austaz/Hamas Media Office via AP
Copied

Ubistvo jednog od vođa Hamasa Saleha al-Arurija u Bejrutu ponovo je rasplamsalo strahove da bi rat Izraela protiv ove organizacije u Pojasu Gaze mogao da preraste u regionalni sukob

Ubistvo zamenika šefa Hamasa Saleha al-Arurija u Bejrutu ponovo je probudilo strahove da bi rat u Pojasu Gaze mogao da preraste u širi regionalni sukob.

Hamas je potvrdio da je Saleh al-Arouri ubijen u eksploziji južno od glavnog grada Libana, a libanski Hezbolah najavljuje to „neće proći bez odgovara i kazne“, te da je Izrael izvršio napad na libanski suverenitet.

Izrael tvrdi da to nije bio napad na Liban, već na „legitimnu metu“, kakvom se smatraju vođe „terorističkih orgnizcija“, dok je izraelska vojska saopštila da je „spremna za svaki scenario“.

Čekao da postane mučenik

Aruri je najviši predstavnik Hamasa koja je ubijen otkako je Izrael ušao u rat sa ovom organizacijom 7. oktobra.

Dugo je bio na meti izraelskih dronova, za koje obaveštajni izvori tvrde da su ga u utorak ubili u Bejrutu, tri meseca posle napada Hamasa na Izrael.

„Čekam da postanem mučenik, mislim da sam predugo živeo“, rekao je al-Aruri u avgustu kada je apelovao na Palestince na Zapadnoj obali da se naoružaju.

Izrael je optuživao Arurija za napade na njihove državljane, dok je on tvrdio da je bio „u srcu pregovora“ o ishodu rata u Gazi i oslobađanju talaca u kojima su učestvovali i Katar i Egipat.

Iako manje uticajan od Hamasovih vođa u Gazi, Aruri je bio viđen kao ključni igrač u pokretu koji je upravljao operacijama na Zapadnoj obali iz egzila u Siriji, Turskoj, Kataru i Libanu, pošto je bio u izraelskim zatvorima.

Advokat za pomirenje Palestinaca

Unutar Hamasa, Aruri je opisivan kao glavni „advokat za pomirenje između palestinskih frakcija“. Bio je u dobrim odnosima sa Fatahom, strankom predsednika palestinske samouprave Mahmuda Abasa. Hamas i Fatah su godinama bili u neprijateljskim odnosima, a 2007. na kratko je bilo došlo i do oružanih obračuna, kada je Hamas preuzeo vlast u Gazi.

U kontekstu sukoba sa Izraelom, Aruri je vžio za predstavnika tvrde struje i Izrael ga je godinama optuživao za smrtonosne napade. Smatra se da je stajao iza kidnapovanja troje izraelskih tinejdžera na Zapadnoj obali 2014. što je pokrenulo sedmodnevni napad Izraela na Gazu u kojem je poginulo 2100 Palestinaca.

Kako se produžavala izraelska okupacija Zapadne obale, ideja o palestinskoj državnosti postajala je sve bleđa. Aruri je govorio da „nema druge opcije“ nego krenuti u „sveobuhvatni otpor“.

On je bio jedan od Hamasovih vođa koji su stjali iza oružanih napada na izraelske doseljenike u proteklih 18 meseci, a nekoliko pucnjava se dogodilo neposredno posle njegovog pojavljivanja na televiziji i upućivanja pretnji Izraelu.

Lideri Hamasa iz Gaze, Jahja Sinvar, Mohamed Deif i Marvan Isa se i dalje skrivaju, dok je Aruri učestvovao u pregovorima o okončanju sukoba, a u decembru je rekao da „ne treba oslobađati više talaca dok Izrael u potpunosti ne obustavi ratna dejstva“.

Čest pregovarač sa Izraelom

Aruri je često učestvovao u pregovorima sa Izraelcima. Nakon što je 2011. izašao iz zatvora, bio je jedan od Hamasovih pregovarača koji je učestvovao u razmeni zatvorenika sa Izraelom – što je model koji militanti i danas žele da primene.

Rođen je u Ramali na Zapadnoj obali 1966. i priključio se Hamasu 1987. godine kada su Palestinci počeli Prvu intifadu protiv izraelske okupacije.

Uhapšen je 1992, godinu dana pre nego što je Fatah sklopio sporazum sa Izraelom u Oslu da se prestane sa borbama i više radi na pregovorima o kreiranju palestinske države.

Hamas je takav pristup odbacio. Kada je Aruri 2007. izašao iz zatvora, brzo se priključio borbama. Ponovo je uhapšen 2010. godine kada je Izrael naredio njegovo proterivanje.

Tri godine je proveo u Sirij, pa onda u Turskoj, dok Izrael nije pritisnuo Ankaru da mu uskrati gostoprimstvo 2015. Od tada je živeo u Kataru i Libanu, radio je u Hamasovoj kancelariji u Bejrutu.

Izrael ne priznaje napad

Portparol izraelske vlade Mark Regev nije potvrdio da je Izrael izvršio atentat, što je uobičajeno ponašanje izraelskih zvaničnika.

„Ko god da je ovo uradio, mora svima da bude jasno da ovo nije bio napad na libansku državu. To nije bio napad čak ni na terorističku organizaciju Hezbolah“, nakveo je Regev. „Ko god da je ovo uradio, izvršio je hirurški precizan napad na vođstvo Hamasa. I ko god da je ovo uradio, verovatno se duboko ne slže sa Hamasom. To je kristalno jasno“.

Od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra izraelske snage peridoično razmenjuju vatru sa Hezbolahom. Duž granice sa Libanom evakuisano je preko 100.000 Izraelaca. Strah celog sveta da bi Hezbolah mogao da se uključi u rat protiv oslabljenog Izraela u novembru je raspršio vođa ove šiitske militantne organizacije Nasan Nsralah kad je u novembru izjavio da je „napad na Izrael palestinska stvar“. Palestinci su suniti.

Tagovi:

Hamas Hezbolah Izrael Liban Palestina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure