img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srećni sin

Ko je Dmitrij Patrušev, glavni kandidat za preuzimanje vlasti u Rusiji

07. avgust 2024, 18:03 I.M.
Foto: Wikimedia / council.gov.ru
Dmitrij Patrušev
Copied

Zamenik premijera Rusije, čiji je otac „prijatelj" Aleksandra Vulina u Moskvi, Dmitrij Patrušev je vodeći kandidat za naslednika u slučaju da se predsednik Vladimir Putin (71) odrekne vlasti, iako nema znakova da to uskoro planira

Ofšor kompanija sa sedištem na Kipru pod nazivom „Pimodo“, 2017. godine uložila je tri miliona evra u 10 rezidencija u odmaralištu sa pet zvezdica „Salinas Sea Resort“ u arhipelagu Atlantskog okeana, Zelenortskim Ostrvima. Novac za investiciju obezbedila je ruska poljoprivredno-trgovinska firma „Agrotorg Tulski“, filijala Ruske poljoprivredne banke (Rosselhozbank), koju je ruska vlada osnovala 2000. godine za podršku poljoprivrednom sektoru.

Agrotorg Tulski je onda kupio „Pimodo“ u aprilu 2018, što znači da je banka za pomoć poljoprivrednom sektoru postala vlasnik luksuznih apartmana u zabačenoj zemlji poznatoj po peščanim plažama i kao „važan centar za transport kokaina iz Južne Amerike u Evropu“, prema navodima američke vlade, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Kupovina odmarališta na Zelenortskim Ostrvima pruža uvid u netransparentni prostor elitnih ruskih liderskih krugova, otkrila je Sistema, istraživačka jedinica RSE na ruskom jeziku.

A najsjajnija zvezda u ovoj konstelaciji je Dmitrij Patrušev, 46-godišnji zamenik premijera Rusije, koji je najstariji sin predsedničkog pomoćnika i bivšeg sekretara Saveta bezbednosti Nikolaja Patruševa. Mlađeg Patruševa stručnjaci su označili kao vodećeg kandidata za naslednika u slučaju da se predsednik Vladimir Putin (71) odrekne vlasti, iako nema znakova da to uskoro planira.

O Nikolaju Patruševu se u Srbiji više čulo 2022. godine, kada je ruski opozicionar Vladimir Kara-Murza optužio tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da ga je prisluškivao dok je bio u Beogradu i da je transkripte tih razgovora odneo u Moskvu, upravo Patruševu.

Više o tome pročitajte u tekstu „Vremena“ – „Ko za koga prisluškuje: „Kara-Murza optužuje Aleksandra Vulina“.

„Najveći plus“ Dmitrija Patruševa kao potencijalnog naslednika je „njegova kombinacija silovika (kako se nazivaju bivši i sadašnji pripadnici državne bezbednosti) i civila. Zahvaljujući njegovom ocu, čekistička (naziv za pripadnike ozloglašene sovjetske tajne policije) korporacija će ga doživljavati, ako ne u potpunosti kao ‘svog’, onda ‘društveno bliskog'“, napisao je politički konsultant i bivši Putinov pisac govora Abas Galjamov, koristeći ruske izraze koji se odnose na visoke zvaničnike sa prethodnim vezama sa vojnim ili bezbednosnim snagama.

„Istovremeno, većina društva, umorna od militarističke retorike i beskrajnog lova na neprijatelje, neće se uplašiti zbog njegovih činova uniformisanog službenika“.

Glavni minusi za Patruševa, nastavio je Galjamov, su skandali koji ga okružuju i njegov neugodan imidž „srećnog sina“.

„Novo plemstvo“

Nikolaj Patrušev (73) poznavao je Putina od 1970-ih i jedan je od članova unutrašnjeg kruga predsednika koji uživa najviše poverenja. Takođe je jedan sa najistaknutijim antizapadnim stavovima. Sa karijerom oficira KGB-a i Federalne službe bezbednosti (FSB), Patrušev je nasledio Putina kao direktor FSB-a kada je, pre četvrt veka, predsednik Boris Jeljcin u avgustu 1999. imenovao Putina za premijera. Patrušev je obojicu svojih sinova, Dmitrija i Andreja, poslao na Akademiju FSB-a.

Patrušev je 2000. objavio nezaboravan članak u kojem je branio „dolazak u najviše ešalone moći“ KGB-ovaca poput njega i Putina osuđujući navodne pokušaje da se oni „demonizuju“ kao pretnja demokratiji. Opisao ih je kao „stroge pragmatičare“ koji nesebično čuvaju zemlju od stranih i domaćih neprijatelja. Oni su, tvrdio je, rusko „novo plemstvo“. Kao i tradicionalno plemstvo, ova titula je u nekim slučajevima nasledna.

Dmitrij Patrušev je pod Putinom napravio vrtoglavu karijeru. Sa 32 godine postao je predsednik Ruske poljoprivredne banke, četvrte po veličini banke u Rusiji. Sa 40 godina imenovan je za ministra poljoprivrede, dok je ove godine, sa 46, postavljen za potpredsednika vlade koji nadgleda agroindustrijski kompleks, prirodne resurse i životnu sredinu. Redovno prisustvuje sastancima sa Putinom.

Danas, konglomerat uzgaja 40.000 krava i 1,3 miliona svinja na više od 100.000 hektara zemlje, što je površina otprilike 17 puta veća od njujorškog Manhattana. Jedan je od tri glavna proizvođača mlečnih proizvoda u Rusiji i sedmi po proizvodnji svinjskih proizvoda. Zarada koju je ostvarila ova kompanija u 2023. godini je 1,9 milijardi dolara.

U intervjuu iz 2020. Novikov je bio jasan po pitanju uloge koju je Patrušev odigrao u brzom rastu njegove kompanije.

„Počeli smo da radimo sa Ruskom poljoprivrednom bankom 2006.“, rekao je. „Ali veliki proboj i ozbiljan razvoj našeg biznisa je počeo 2010. sa dolaskom Dmitrija Patruševa“.

Sistema je izračunala da je u vreme Patruševa kao predsednika banke, od 2010. do 2018., banka odobrila 35 milijardi rubalja (milijardu dolara) kredita Novikovljevog kompaniji. Punih 21,3 milijarde rubalja (609 miliona dolara) od tog iznosa došlo je samo u 2014. Novac je pomogao kompaniji da prebrodi ozbiljnu epidemiju svinjskog gripa koja je zahvatila desetak ruskih regiona 2013. Mali farmeri su u to vreme optuživali vlasti da im nisu pomogli i da su umesto toga u dosluhu sa velikim agrobiznisima.

U aprilu 2013., otprilike godinu dana pre nego što je Ruska poljoprivredna banka počela da daje ogromne kredite Novikovljevog kompaniji, agrobiznis Korovinskoje je napustio holding. Preuzeo ga je biznismen Andrej Alješkov, stari školski drug Dmitrija Patruševa. U 2016., prema pisanju Novaja Gazeta Evropa, Patruševova banka je dala Aleškovu zajam od 1,89 milijardi rubalja (54 miliona dolara) za izgradnju stambenog kompleksa Praim-Taim u Moskvi. Postoje i druge indicije da je agrobiznis Korovinskoje došao pod okrilje Patruševa. Novi generalni direktor kompanije, Ivan Plešakov, i novi broj telefona kompanije bili su povezani sa kompanijom Trial, dobavljačem državnog rezervnog fonda za vanredne situacije, Rosreserv, koji je 2023. projekat istraživačkog novinarstva u istrazi povezao sa Patruševima.

Korovinskoje je, pored uzgoja stoke, posedovao idilični komad zemlje na obalama Volge u Tverskoj oblasti, severno od Moskve. Tu se sada nalazi vikendica Dmitrija Patruševa. Kasnije, 2013. godine, drveće je već bilo očišćeno sa oko tri hektara zemlje, površine nešto veće od Crvenog trga. Prema slikama snimljenim na Google Earth-u, izgradnja je bila u toku 2014. godine.

Do 2016. godine radovi su skoro završeni i pored stambenog objekta mogu se identifikovati pomoćne zgrade, travnjaci, fudbalski teren, mol za čamce i kupalište. Otprilike u isto vreme, Korovinskoje je počeo da daje i druge parcele zemlje, najverovatnije za daleko manju cenu od tržišne vrednosti. U 2016. firma je zabeležila prihod od 11 miliona rubalja (160.000 dolara), dok je zemljište koje je prodala imalo najmanje pet puta veću vrednost.

Dve od četiri parcele su formalno prenesene na Novikova. Međutim, izvor blizak porodici Patrušev rekao je da je porodica redovno tamo provodila novogodišnje praznike. Novikov je 2023. godine prebacio parcele na Patruševe, prema dokumentima koje je pregledala istraživačka jedinica RSE, Sistema.

Druge dve parcele Korovinskoje prebačene su na biznismena Andreja Sadovskog, koji je još uvek u njihovom posedu.

Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Moskva

Sport i rekreacija

Vlasnik farme pilića koju su Putin i Patrušev otvorili u novembru 2022. bio je čovek po imenu Naum Babajev. Njegov agrobiznis, Damate, jedan je od najvećih svetskih proizvođača ćurki i, prema web stranici kompanije, Ruska poljoprivredna banka je bila ključna za njen rast.

Tokom godina, Patruševova banka je Babajevljevim kompanijama dala više od 70 milijardi rubalja (1,2 milijarde dolara). Pored toga, Babajevu je više puta bilo dozvoljeno da preuzme neke od problematičnih sredstava banke pod atraktivnim uslovima. „Ispostavilo se da smo postali domar Ruske poljoprivredne banke u oblasti Penza“, našalio se Babajev u intervjuu za ruski časopis Forbs 2020.

Banka je Babajevu 2020. dozvolila da preuzme njegovog najvećeg protivnika koji je bankrotirao, kompaniju Jevrodon.

Do 2018. godine, odeljenje banke za problematična sredstva predvodio je Dmitrij Sergejev, važna ličnost u Patruševom najužem krugu. Sergejev i Babajev imaju dugogodišnje poslovne veze, dok Sergejeva supruga i najstariji sin takođe imaju partnerstvo sa Babajevim.

Patrušev i Sergejev su se poznavali najmanje od sredine 2000-ih, kada su obojica bili najviši menadžeri u VTB banci pod kontrolom države. Sergejev je postao zamenik Patruševa u VTB, njegov prvi zamenik u Ruskoj poljoprivrednoj banci, a kasnije i zamenik ministra u Ministarstvu poljoprivrede.

Sergejev je 2019. imenovan za šefa Ujedinjene žitne kompanije (OZK), koja je državna agrokorporacija koja upravlja infrastrukturom za žitarice u zemlji i koju kontroliše Ministarstvo poljoprivrede. Najmanje jedan Telegram kanal je Sergejeva nazvao „desnom rukom“ Patruševa.

Prema izvoru RSE bliskom porodici Patrušev, porodica Dmitrija Patruševa ponekad odmara kod Sergejeva, a Sergejev ima vikendicu nedaleko od Patruševe. Čovek koji je preuzeo parcele pored Patruševe, Andrej Sadovski, ispostavilo se da je Sergejev zet.

U martu 2023. godine, šumarske vlasti Tverske oblasti naredile su aukciju parcele šume pored zemlje Patruševa. Sergejev je pobedio na aukciji po početnoj ceni od oko 209.000 rubalja (2.700 dolara) i dobio kontrolu nad dva hektara šume na 49 godina.

Šuma je već uzeta u posed i očišćena od mnogih stabala, pokazuju slike na Google Earth-u. Prema uslovima zakupa, parcela se može koristiti za „rekreaciju i sport“. Podružnica Ruske poljoprivredne banke preuzela je 2018. kiparsku ofšor kompaniju Pimodo i njenu investiciju u odmaralište na Zelenortskim Ostrvima. Pimodo je predstavljala crnogorska biznismenka Stela Kolman, prema kiparskom korporativnom registru. Kolman je imala poslovne veze preko crnogorske firme Open Investment sa bivšim menadžerom Ruske poljoprivredne banke Ivanom Čepovojem. Čepovoj je zauzvrat bio Sergejev zamenik u VTB banci i ponovo je radio pod Sergejevim u odeljenju za problematična sredstva Ruske poljoprivredne banke. Sada je Čepovoj zamenik Sergejeva u OZK.

Ovaj aranžman je trajao do 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu i kada je postalo neophodno zaštititi rusku imovinu u inostranstvu. Tri nedelje pre invazije 24. februara, Pimodo je prodat drugoj ofšor firmi pod nazivom Fiosal Ventures. Prema kiparskom korporativnom registru, Fiosal Ventures ima indirektne korporativne veze sa Novikovljevom Agropromkomplektacijom.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Tagovi:

Novac Uticaj Moć Rusija Nikolaj Petrušev
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure