

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Šejnbaum (61) je dobila 57,8 odsto glasova, a njen najbliži protivkandidat, senator desnog centra Čočitl Galvez, 29,1 odsto, pokazalo je istraživanje instituta Enkol. Na trećem mestu je kandidat centra Alvarez Majnez sa 11,4 odsto glasova, pokazuje ista anketa
Kandidatkinja vladajuće partije u Meksiku, Klaudija Šejnbaum, pobednik je juče održanih predsedničkih izbora, pokazuju izlazne ankete.
Šejnbaum (61) je dobila 57,8 odsto glasova, a njen najbliži protivkandidat, senator desnog centra Čočitl Galvez, 29,1 odsto, pokazalo je istraživanje instituta Enkol. Na trećem mestu je kandidat centra Alvarez Majnez sa 11,4 odsto glasova, pokazuje ista anketa, prenosi portal Index.hr.
Šefica vladajuće partije Morena Mario Delgado rekala je pristalicama u Meksiko Sitiju da je Šejnbaum pobedila velikom razlikom. Šejnbaum, klimatolog i bivša gradonačelnica Meksiko Sitija, dugogodišnji je saveznik sadašnjeg levopopulističkog predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, kome je zabranjeno da se ponovo kandiduje posle šest godina na funkciji.
Briga za demokratiju
Ona je odbacila tvrdnje opozicije da će biti „marioneta” Lopeza Obradora, iako se zaklela da će nastaviti mnoge njegove politike, uključujući i one koje su pomagale najsiromašnijim Meksikancima.
Gotovo 100 miliona Meksikanaca imalo je pravo glasa na izborima, kada su glasali i za gradonačelnika glavnog grada, osam guvernerskih pozicija, oba doma parlamenta i niz drugih regionalnih i lokalnih funkcija.
Najveći izbori ikada održani u Meksiku bili su i najnasilniji u modernoj istoriji, sa ubistvom 38 kandidata. Nasilje je podstaklo zabrinutost za demokratiju zaraćenih narko kartela.
Juče su dve osobe poginule na biračkim mestima u državi Puebla. Pobeda Šejnbauma bila bi veliki korak za Meksiko, zemlju poznatu po svojoj mačo kulturi. Pobednik bi trebalo da počne šestogodišnji mandat 1. oktobra.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve