

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Šejnbaum (61) je dobila 57,8 odsto glasova, a njen najbliži protivkandidat, senator desnog centra Čočitl Galvez, 29,1 odsto, pokazalo je istraživanje instituta Enkol. Na trećem mestu je kandidat centra Alvarez Majnez sa 11,4 odsto glasova, pokazuje ista anketa
Kandidatkinja vladajuće partije u Meksiku, Klaudija Šejnbaum, pobednik je juče održanih predsedničkih izbora, pokazuju izlazne ankete.
Šejnbaum (61) je dobila 57,8 odsto glasova, a njen najbliži protivkandidat, senator desnog centra Čočitl Galvez, 29,1 odsto, pokazalo je istraživanje instituta Enkol. Na trećem mestu je kandidat centra Alvarez Majnez sa 11,4 odsto glasova, pokazuje ista anketa, prenosi portal Index.hr.
Šefica vladajuće partije Morena Mario Delgado rekala je pristalicama u Meksiko Sitiju da je Šejnbaum pobedila velikom razlikom. Šejnbaum, klimatolog i bivša gradonačelnica Meksiko Sitija, dugogodišnji je saveznik sadašnjeg levopopulističkog predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, kome je zabranjeno da se ponovo kandiduje posle šest godina na funkciji.
Briga za demokratiju
Ona je odbacila tvrdnje opozicije da će biti „marioneta” Lopeza Obradora, iako se zaklela da će nastaviti mnoge njegove politike, uključujući i one koje su pomagale najsiromašnijim Meksikancima.
Gotovo 100 miliona Meksikanaca imalo je pravo glasa na izborima, kada su glasali i za gradonačelnika glavnog grada, osam guvernerskih pozicija, oba doma parlamenta i niz drugih regionalnih i lokalnih funkcija.
Najveći izbori ikada održani u Meksiku bili su i najnasilniji u modernoj istoriji, sa ubistvom 38 kandidata. Nasilje je podstaklo zabrinutost za demokratiju zaraćenih narko kartela.
Juče su dve osobe poginule na biračkim mestima u državi Puebla. Pobeda Šejnbauma bila bi veliki korak za Meksiko, zemlju poznatu po svojoj mačo kulturi. Pobednik bi trebalo da počne šestogodišnji mandat 1. oktobra.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve