img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat protiv terora – obračun sa Islamskom državom

Kao iz zemlje da izviru

01. oktobar 2014, 11:56 Momir Turudić
foto: twitter.com
Copied

Dok se sukobi zahuktavaju, uz nastavak stradanja civila i neopisivu humanitarnu katastrofu, kraj se ne nazire i pored toga što se u rat uključila moćna koalicija, predvođena najvećom svetskom vojnom silom. I SAD i njeni saveznici pominju da će intervencija trajati bar tri godine

Na osnovu vesti koje pristižu iz Iraka i Sirije, teško je proceniti šta se zaista dešava u ove dve zemlje. Avioni međunarodne koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama bombarduju položaje i objekte Islamske države (ID), traju borbe između kurdskih snaga i džihadista, oko 100.000 Kurda je poslednjih dana zbog sukoba izbeglo u Tursku; Asadova avijacija takođe napada mesta pod kontrolom ID. Američki sekretar za odbranu Čak Hejgel tvrdi da su vazdušni udari zaustavili kretanje trupa ekstremista. Sa druge strane stižu vesti da su vojnici ID na svega dva kilometra od Bagdada. Sagovornik „Vremena“ iz glavnog grada Iraka kaže da je to preterivanje, da se borbe vode na 30-40 kilometara od prestonice, ali da strah od ekstremista ne jenjava. „Kao da izviru iz zemlje. Nema dana da se neko ne raznese na ulici,“ kaže u telefonskom razgovoru za „Vreme“ Ahmed, stanovnik Bagdada.

Međunarodna koalicija se širi, Danska, Belgija i Velika Britanija pridružile su se vazduhoplovnoj akciji u Iraku, Francuska kaže da će se možda priključiti i bombardovanju u Siriji. Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je izjavio da je Turska promenila stav o učešću u kampanji protiv ID posle oslobađanja talaca koji su bili zarobljeni u Iraku. Čini se da se udružuje i druga strana. Front al Nusra upozorava da bi zbog vazdušnih udara u Siriji mogli da uslede napadi na zapadne države. Pre nego što je u junu ove godine ID postala svetska tema broj jedan, Front al Nusra se godinama navodio kao najzloglasnija džihadistička grupa u sirijskom ratu. Mada im je ideologija identična, tokom poslednjih godinu dana Front je ratovao protiv ID, no zajednički protivnik mogao bi da ih opet svrsta na istu stranu.

O situaciji u gradovima koje drži ID stižu sporadične vesti u kojima se govori o masovnim egzekucijama, često javnim, teroru, uništavanju istorijskih građevina i svetilišta, nametanju drakonske verzije šerijata, najsličnije onoj koju su talibani sprovodili u Avganistanu. Jezidi na severoistoku Iraka, čija je sudbina ovog leta punila udarne vesti svetskih medija, zaboravljeni su pošto je njihov progon poslužio kao povod za početak rata protiv ID; sporadično se pominje da su hiljade još u zbegovima. Uz vesti o broju boraca ID ubijenih u avionskim napadima sve češće se pominju i civilne žrtve tih bombardovanja. Desetine hiljada izbeglica svakodnevno napušta granice razorenih država, bez nade da će se bilo šta promeniti nabolje, bežeći u susedne zemlje ili još dalje, ka Evropi.

BOMBARDOVANJE REČIMA: Američki predsednik Barak Obama izjavio je pred Generalnom skupštinom UN da će SAD formirati koaliciju koja će razmontirati ID. „Jedini jezik koji razumeju ubice, jeste jezik sile“, rekao je, između ostalog, Obama. Mada je, uz sve bombastičnije reči, uznapredovalo i formiranje koalicije i bombardovanje, nije još jasno šta je, u stvari, cilj zahuktalog rata, naročito u Siriji. Bašar el Asad nije zvanično odobrio vazdušne akcije koalicije, ali sirijski zvaničnici kažu da je vlada od strane SAD obaveštena o intervenciji, i očigledno je prećutno odobrava, sve dok avioni gađaju njihove neprijatelje. Itartas prenosi da su SAD informisale Damask da će vazdušni udari trajati tri godine. O intervenciji koja će „trajati godinama“ govori i britanski premijer Dejvid Kameron, kao i da će „karakteristike te kampanje biti strpljenje i istrajnost“, jer je reč o „brutalnoj terorističkoj organizaciji“, koja ima dobar izvor finansija i koja je destabilizovala dve zemlje.

Što se tiče destabilizacije Iraka i Sirije, o tome bi zbog invazije Iraka i podrške ekstremističkim organizacijama u Siriji, pre nego ID mogle nešto da kažu Velika Britanija, SAD i njihovi saveznici u Persijskom zalivu. Sve i da se pod tepih gurne bliska prošlost, zarad borbe protiv sada zajedničkog neprijatelja, neki od izjava i poteza američke administracije ne obećavaju „stabilizaciju“ pomenutih država, sve i da se ID sutra raspadne.

Američka administracija naglašava da intervencija protiv ID uopšte ne dovodi u pitanje borbu opozicije protiv Asadovog režima, kao ni njegov odlazak s funkcije. Državni sekretar Džon Keri se proslavio izjavom da je „Asad magnet koji je privukao strane borce iz desetina zemalja da se biju na strani Islamske države“. Administracija SAD je usvojila predlog da se 500 miliona dolara da „umerenim pobunjenicima“ koji se bore i protiv Asada i protiv ID, ne navodeći detalje određivanja stepena umerenosti.

U septembru prošle godine stručnjaci britanske konsultantske kuće „Džejns“ su objavili studiju u kojoj su naveli da snage koje se bore protiv Asada broje oko 100.000 ljudi, podeljenih u oko 1000 različitih grupa, i da polovinu pobunjenika čine džihadisti. U studiji se procenjuje da se oko 10.000 boraca, uključujući i mudžahedine, bori na strani frakcija blisko povezanih sa Al Kaidom, da je još oko 30.000 do 35.000 radikalnih islamista, i da se u jedinicama koje imaju jasna obeležja islama bori još oko 30.000 ljudi, ali se te grupe smatraju umerenim. Istražitelji UN-a, kao i mnogobrojni mediji, više puta su navodili ratne zločine, uključujući egzekucije, uzimanje talaca i granatiranje civilnih ciljeva, i od strane vladinih snaga i od strane pobunjenika, naročito ekstremističkih grupa u kojima su brojni borci koji dolaze iz drugih zemalja.

Uz sve pomenuto, i činjenicu da krvavi građansko-sektaški rat i haos u Iraku nisu prestajali ni trenutka u toku skoro desetogodišnjice okupacije ove zemlje, ni bliska ni malo dalja budućnost regiona ne izgledaju veselo. Da ta budućnost bude bolja sigurno neće doprineti ni drugi aktivni učesnici u iračko-sirijskoj klanici.

POVODI I RAZLOZI RATOVANJA: Uz američku avijaciju prve su se svrstale snage Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina. Čulo se da u akcijama učestvuje i prva žena vojni pilot iz UAE, saudijski mediji objavili su i sliku jednog od saudijskih prinčeva, Haleda bin Salmana, pilota borbenog aviona, koji se tek vratio iz akcije. Uz idilične vesti o osvajanju slobode u tipično muškom zanimanju u Emiratima, i hrabrosti članova saudijske kraljevske porodice, teško je ne setiti se da su zalivske monarhije pomagale u prethodne tri godine pobunjenike protiv Asada, i to uglavnom one najradikalnije, koje sada bombarduju. Osim toga, te zemlje su pre godinu dana, kada je intervencija zapadnih saveznika protiv Asada visila o koncu, iznele ponudu da tu intervenciju finansiraju, a ne deluje da su mišljenje u međuvremenu promenile.

No, svi ti detalji su u buci novih ratnih bubnjeva nekako zaboravljeni, baš kao i priče o napadima bojnim otrovima na civilno stanovništvo od strane Asadovih snaga, što je i bio zvaničan povod za intervenciju. Kao da je rat u Siriji počeo juče, kao da divljanje ekstremista u Iraku ne traje od okupacije ove zemlje 2003, svetska javnost zapanjeno se pita odakle su iznikli surovi džihadisti, uz širenje straha od opasnosti po ostatak sveta.

Što se tiče pomenute opasnosti, ona nije mnogo veća od juna ove godine, kada je ID postala nova teroristička ikona, niti će biti manja kada pomenuta „država“ bude demontirana. Tu opasnost podstiču očajna situacija u kojoj su mnoge zemlje u svetu, u kojoj lako buja ekstremizam svake vrste, ne samo među muslimanima. Vetar u leđa bujanju ekstremizma daju i intervencije bez kraja i cilja, poput ove koja upravo traje. Da nije tako, ne bi Barak Obama posle četrnaest godina besomučne „borbe protiv terora“ pred Generalnom skupštinom UN tvrdio da „svetu nikada do sada nisu u ovom obimu pretili međunarodni terorizam i ekstremistička ideologija“.

Tom prilikom Obama je pomenuo i da je konflikt između šiita i sunita osnovni razlog za sukobe širom sveta, što je neopisiv cinizam. Povodi su različiti, poput pomenutog, a pravih „osnovnih razloga“ je bezbroj, samo što se ne nalaze ni u islamu ni u bilo kojoj religiji, već u mnogo prozaičnijim stvarima poput nafte, resursa, novca, borbe za moć, položaju… Ili u kombinaciji nekoliko njih, uz ćar od prodaje oružja i testiranja novotarija pride. Kao, na primer, kada se u borbu protiv ID u Siriji i Iraku uključi prvi put najskuplji i najmoderniji američki borbeni avion F-22, poznat kao „reptor“, za koga britanski „Gardijan“ procenjuje da „ima neravnopravnog protivnika u protivvazdušnoj odbrani islamista koja se svodi na ručne raketne bacače i sisteme koje razvoze kamionima“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Rat u Ukrajini

05.jun 2026. A.M.

Tramp pozdravio mogućnost sastanka Zelenski – Putin

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata. Predsednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je ovu mogućnost

Janez Janša

Slovenija

04.jun 2026. K. S.

Janez Janša četvti put premijer Slovenije

Podrškom 49 poslanika Janez Janša je četvti put postao premijer Slovenije

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure