img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat protiv terora – obračun sa Islamskom državom

Kao iz zemlje da izviru

01. oktobar 2014, 11:56 Momir Turudić
foto: twitter.com
Copied

Dok se sukobi zahuktavaju, uz nastavak stradanja civila i neopisivu humanitarnu katastrofu, kraj se ne nazire i pored toga što se u rat uključila moćna koalicija, predvođena najvećom svetskom vojnom silom. I SAD i njeni saveznici pominju da će intervencija trajati bar tri godine

Na osnovu vesti koje pristižu iz Iraka i Sirije, teško je proceniti šta se zaista dešava u ove dve zemlje. Avioni međunarodne koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama bombarduju položaje i objekte Islamske države (ID), traju borbe između kurdskih snaga i džihadista, oko 100.000 Kurda je poslednjih dana zbog sukoba izbeglo u Tursku; Asadova avijacija takođe napada mesta pod kontrolom ID. Američki sekretar za odbranu Čak Hejgel tvrdi da su vazdušni udari zaustavili kretanje trupa ekstremista. Sa druge strane stižu vesti da su vojnici ID na svega dva kilometra od Bagdada. Sagovornik „Vremena“ iz glavnog grada Iraka kaže da je to preterivanje, da se borbe vode na 30-40 kilometara od prestonice, ali da strah od ekstremista ne jenjava. „Kao da izviru iz zemlje. Nema dana da se neko ne raznese na ulici,“ kaže u telefonskom razgovoru za „Vreme“ Ahmed, stanovnik Bagdada.

Međunarodna koalicija se širi, Danska, Belgija i Velika Britanija pridružile su se vazduhoplovnoj akciji u Iraku, Francuska kaže da će se možda priključiti i bombardovanju u Siriji. Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je izjavio da je Turska promenila stav o učešću u kampanji protiv ID posle oslobađanja talaca koji su bili zarobljeni u Iraku. Čini se da se udružuje i druga strana. Front al Nusra upozorava da bi zbog vazdušnih udara u Siriji mogli da uslede napadi na zapadne države. Pre nego što je u junu ove godine ID postala svetska tema broj jedan, Front al Nusra se godinama navodio kao najzloglasnija džihadistička grupa u sirijskom ratu. Mada im je ideologija identična, tokom poslednjih godinu dana Front je ratovao protiv ID, no zajednički protivnik mogao bi da ih opet svrsta na istu stranu.

O situaciji u gradovima koje drži ID stižu sporadične vesti u kojima se govori o masovnim egzekucijama, često javnim, teroru, uništavanju istorijskih građevina i svetilišta, nametanju drakonske verzije šerijata, najsličnije onoj koju su talibani sprovodili u Avganistanu. Jezidi na severoistoku Iraka, čija je sudbina ovog leta punila udarne vesti svetskih medija, zaboravljeni su pošto je njihov progon poslužio kao povod za početak rata protiv ID; sporadično se pominje da su hiljade još u zbegovima. Uz vesti o broju boraca ID ubijenih u avionskim napadima sve češće se pominju i civilne žrtve tih bombardovanja. Desetine hiljada izbeglica svakodnevno napušta granice razorenih država, bez nade da će se bilo šta promeniti nabolje, bežeći u susedne zemlje ili još dalje, ka Evropi.

BOMBARDOVANJE REČIMA: Američki predsednik Barak Obama izjavio je pred Generalnom skupštinom UN da će SAD formirati koaliciju koja će razmontirati ID. „Jedini jezik koji razumeju ubice, jeste jezik sile“, rekao je, između ostalog, Obama. Mada je, uz sve bombastičnije reči, uznapredovalo i formiranje koalicije i bombardovanje, nije još jasno šta je, u stvari, cilj zahuktalog rata, naročito u Siriji. Bašar el Asad nije zvanično odobrio vazdušne akcije koalicije, ali sirijski zvaničnici kažu da je vlada od strane SAD obaveštena o intervenciji, i očigledno je prećutno odobrava, sve dok avioni gađaju njihove neprijatelje. Itartas prenosi da su SAD informisale Damask da će vazdušni udari trajati tri godine. O intervenciji koja će „trajati godinama“ govori i britanski premijer Dejvid Kameron, kao i da će „karakteristike te kampanje biti strpljenje i istrajnost“, jer je reč o „brutalnoj terorističkoj organizaciji“, koja ima dobar izvor finansija i koja je destabilizovala dve zemlje.

Što se tiče destabilizacije Iraka i Sirije, o tome bi zbog invazije Iraka i podrške ekstremističkim organizacijama u Siriji, pre nego ID mogle nešto da kažu Velika Britanija, SAD i njihovi saveznici u Persijskom zalivu. Sve i da se pod tepih gurne bliska prošlost, zarad borbe protiv sada zajedničkog neprijatelja, neki od izjava i poteza američke administracije ne obećavaju „stabilizaciju“ pomenutih država, sve i da se ID sutra raspadne.

Američka administracija naglašava da intervencija protiv ID uopšte ne dovodi u pitanje borbu opozicije protiv Asadovog režima, kao ni njegov odlazak s funkcije. Državni sekretar Džon Keri se proslavio izjavom da je „Asad magnet koji je privukao strane borce iz desetina zemalja da se biju na strani Islamske države“. Administracija SAD je usvojila predlog da se 500 miliona dolara da „umerenim pobunjenicima“ koji se bore i protiv Asada i protiv ID, ne navodeći detalje određivanja stepena umerenosti.

U septembru prošle godine stručnjaci britanske konsultantske kuće „Džejns“ su objavili studiju u kojoj su naveli da snage koje se bore protiv Asada broje oko 100.000 ljudi, podeljenih u oko 1000 različitih grupa, i da polovinu pobunjenika čine džihadisti. U studiji se procenjuje da se oko 10.000 boraca, uključujući i mudžahedine, bori na strani frakcija blisko povezanih sa Al Kaidom, da je još oko 30.000 do 35.000 radikalnih islamista, i da se u jedinicama koje imaju jasna obeležja islama bori još oko 30.000 ljudi, ali se te grupe smatraju umerenim. Istražitelji UN-a, kao i mnogobrojni mediji, više puta su navodili ratne zločine, uključujući egzekucije, uzimanje talaca i granatiranje civilnih ciljeva, i od strane vladinih snaga i od strane pobunjenika, naročito ekstremističkih grupa u kojima su brojni borci koji dolaze iz drugih zemalja.

Uz sve pomenuto, i činjenicu da krvavi građansko-sektaški rat i haos u Iraku nisu prestajali ni trenutka u toku skoro desetogodišnjice okupacije ove zemlje, ni bliska ni malo dalja budućnost regiona ne izgledaju veselo. Da ta budućnost bude bolja sigurno neće doprineti ni drugi aktivni učesnici u iračko-sirijskoj klanici.

POVODI I RAZLOZI RATOVANJA: Uz američku avijaciju prve su se svrstale snage Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina. Čulo se da u akcijama učestvuje i prva žena vojni pilot iz UAE, saudijski mediji objavili su i sliku jednog od saudijskih prinčeva, Haleda bin Salmana, pilota borbenog aviona, koji se tek vratio iz akcije. Uz idilične vesti o osvajanju slobode u tipično muškom zanimanju u Emiratima, i hrabrosti članova saudijske kraljevske porodice, teško je ne setiti se da su zalivske monarhije pomagale u prethodne tri godine pobunjenike protiv Asada, i to uglavnom one najradikalnije, koje sada bombarduju. Osim toga, te zemlje su pre godinu dana, kada je intervencija zapadnih saveznika protiv Asada visila o koncu, iznele ponudu da tu intervenciju finansiraju, a ne deluje da su mišljenje u međuvremenu promenile.

No, svi ti detalji su u buci novih ratnih bubnjeva nekako zaboravljeni, baš kao i priče o napadima bojnim otrovima na civilno stanovništvo od strane Asadovih snaga, što je i bio zvaničan povod za intervenciju. Kao da je rat u Siriji počeo juče, kao da divljanje ekstremista u Iraku ne traje od okupacije ove zemlje 2003, svetska javnost zapanjeno se pita odakle su iznikli surovi džihadisti, uz širenje straha od opasnosti po ostatak sveta.

Što se tiče pomenute opasnosti, ona nije mnogo veća od juna ove godine, kada je ID postala nova teroristička ikona, niti će biti manja kada pomenuta „država“ bude demontirana. Tu opasnost podstiču očajna situacija u kojoj su mnoge zemlje u svetu, u kojoj lako buja ekstremizam svake vrste, ne samo među muslimanima. Vetar u leđa bujanju ekstremizma daju i intervencije bez kraja i cilja, poput ove koja upravo traje. Da nije tako, ne bi Barak Obama posle četrnaest godina besomučne „borbe protiv terora“ pred Generalnom skupštinom UN tvrdio da „svetu nikada do sada nisu u ovom obimu pretili međunarodni terorizam i ekstremistička ideologija“.

Tom prilikom Obama je pomenuo i da je konflikt između šiita i sunita osnovni razlog za sukobe širom sveta, što je neopisiv cinizam. Povodi su različiti, poput pomenutog, a pravih „osnovnih razloga“ je bezbroj, samo što se ne nalaze ni u islamu ni u bilo kojoj religiji, već u mnogo prozaičnijim stvarima poput nafte, resursa, novca, borbe za moć, položaju… Ili u kombinaciji nekoliko njih, uz ćar od prodaje oružja i testiranja novotarija pride. Kao, na primer, kada se u borbu protiv ID u Siriji i Iraku uključi prvi put najskuplji i najmoderniji američki borbeni avion F-22, poznat kao „reptor“, za koga britanski „Gardijan“ procenjuje da „ima neravnopravnog protivnika u protivvazdušnoj odbrani islamista koja se svodi na ručne raketne bacače i sisteme koje razvoze kamionima“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vučić je najavio da će Srbija obnoviti gradove u Ukrajini

Ukrajina

06.avgust 2026. M. L. J.

Zelenski u subotu stiže prvi put u Srbiju, zemlju prijatelja Rusije

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski će u subotu boraviti u zvaničnoj poseti Srbiji. Ugostitiće ga njegov srposki kolega Aleksandar Vučić, saopštila je služba za saradnju sa medijima šefa srpske države

Mere štednje

06.avgust 2026. M. L. J.

Srednja Evropa preduzela mere štednje zbog toplotne krize

Rumunija je uvela vanredno stanje, Mađarsku je pogodila energetska kriza, redukovali su uličnu rasvetu, a Slovenija smanjila rad nuklearke

Rat u Ukrajinii

06.avgust 2026. M. L. J.

Ukrajina pogodila dve rafinerije duboko na ruskoj teritoriji

Ukrajina je saopštila da je pogodila dve rafinerije nafte u višestrukim napadima duboko u Rusiji, a pogođeni su i patrolni čamci i drugi brodovi u Crnom moru

Rat na Bliskom istoku

06.avgust 2026. I.M.

Sporazum mimo Trampove volje: Iran i Oman blizu dogovora o Ormuskom moreuzu

Posle više od tri nedelje pregovora, Iran i Oman blizu su dogovora o novim plovnim koridorima kroz Ormuski moreuz. Vašington na to ne gleda nimalo blagonaklono

Sankt Peterburg

Bombardovanje Rusije

05.avgust 2026. Oleg Loginov / DW

Zašto Ukrajina uništava najveću rusku onlajn trgovinsku kompaniju

Najveća ruska internet platforma za trgovinu Vajldberis našla se na meti ukrajinskih napada dronovima. Nezavisni ruski mediji navode da je pogođeno 12 od 15 najvećih skladišta kompanije, što bi moglo da ima ozbiljne posledice po njeno poslovanje

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure