

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Više od 1.100 ljudi uhapšeno je od početka protesta u Turskoj zbog privođenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua. Iz Nemačke stižu oštre kritike,
U Turskoj je došlo do brojnih hapšenja tokom protesta protiv hapšenja opozicionog političara Ekrema Imamoglua.
Prema rečima ministra unutrašnjih poslova Alija Jerlikaje, na platformi X, 1.133 osobe uhapšene su tokom „ilegalnih demonstracija“ između 19. i 23. marta 2025. Vlada neće dozvoliti da „ulice budu terorisane“, poručio je Jerlikaja.
Prema podacima advokatskog udruženja MLSA, u ponedeljak je tokom racija uhapšeno ukupno deset novinara i fotografa, prenosi Dojče vele.
Šolc: „Apsolutno neprihvatljivo“
Nemački kancelar Olaf Šolc ocenio je hapšenje i privremenu smenu gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua kao „apsolutno neprihvatljivo“.
„Sa velikom zabrinutošću pratimo razvoj događaja u Turskoj“, izjavio je portparol nemačke vlade Štefen Hebeštrajt. On je naglasio da ovaj slučaj mora biti „veoma brzo i potpuno transparentno“ razjašnjen.
Nemačka vlada još nije razmatrala konkretne posledice hapšenja, poput obustave izvoza oružja u Tursku. Najpre želi da vidi kako će turska vlada odgovoriti na zahteve za razjašnjenje slučaja, rekao je Hebeštrajt. „Zatim će možda biti potrebno razmotriti i druga pitanja.“
Nemačko Ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je odnos prema Imamogluu ozbiljnim udarcem za demokratiju u Turskoj i pozvalo na pošteno suđenje. „Politička borba ne sme se voditi pomoću sudova i zatvora. Očekujemo da će optužbe biti transparentno razjašnjene i da će postupak biti u skladu s načelima vladavine prava“, poručio je portparol nemačkog Ministarstva. Dodao je da isto važi i za one koji su privedeni tokom protesta.
Portparol je saopštio da je turski ambasador pozvan na razgovor u ministarstvo. Vlada u Berlinu godinama je nastojala da izgradi dobre odnose između Evropske unije i Turske, istakao je portparol.
„Najnovija dešavanja predstavljaju loš signal za demokratiju u Turskoj, ali i za dalji razvoj tih odnosa“, upozorio je.
On je dodao da nije poznato da li će turski ministar spoljnih poslova učestvovati na konsultacijama o Ukrajini u Parizu u četvrtak. Uprkos „negativnim tendencijama“ u Turskoj, ta zemlja ostaje važna regionalna sila i sagovornik, uključujući i pitanje Ukrajine. „To pokazuje svu složenost međunarodnih odnosa“, zaključio je.
Protesta protiv hapšenja Imamoglua bilo je ovih dana i u mnogim gradovima Nemačke. Na slici – deo protesta u Kelnu.
Evropska komisija: „Očuvati demokratske vrednosti“
Evropska komisija pozvala je Tursku da „očuva demokratske vrednosti“.
„Želimo da Turska ostane usidrena u Evropi, ali to zahteva jasno opredeljenje za demokratske norme i prakse“, izjavio je portparol Komisije Gijom Mersije pred novinarima. Turska je članica Saveta Evrope i kandidat za članstvo u EU.
Imamogluova stranka ga izabrala za predsedničkog kandidata
Republikanska narodna stranka (CHP), najveća turska opoziciona stranka, zvanično je izabrala Ekrema Imamoglua za svog kandidata na predsedničkim izborima 2028. On se nalazi u istražnom zatvoru zbog optužbi za korupciju i smenjen je sa dužnosti gradonačelnika Istanbula.
Pravo glasa imalo je oko 1,7 miliona članova CHP u 81 turskoj pokrajini. Kako je u nedelju (23.3.) saopštio predsednik stranke Ozgur Ozel pred učesnicima demonstracija u znak podrške Imamogluu, oko 1,6 miliona članova glasalo je za njega kao kandidata. Imamoglu je bio jedini kandidat CHP na unutarstranačkim izborima.
Građani koji nisu članovi stranke mogli su dati svoj glas putem takozvanih kutija solidarnosti. Prema podacima istanbulske gradske uprave, ukupno je oko 15 miliona ljudi učestvovalo u glasanju, pri čemu je 13,2 miliona izrazilo podršku Imamogluu. I Ozel je govorio o otprilike 13 miliona simboličnih glasova za Imamoglua – nakon prebrojavanja nešto više od polovine svih glasova iz kutija solidarnosti. Turska ima oko 85,6 miliona stanovnika.
Kandidatura upitna uprkos velikoj podršci
Ipak, nije jasno da li će Imamoglu zaista moći da bude protivkandidat predsedniku Erdoganu. Zvanični kandidat postaće tek ako njegovu kandidaturu potvrdi turska izborna komisija, koja se smatra naklonjenom vladi. S obzirom na istrage koje su pokrenute protiv njega, to je neizvesno.
Imamoglu je prošle srede uhapšen zajedno s više od 100 drugih osumnjičenih. Protiv njega se vode dva odvojena sudska postupka: jedan zbog optužbi za korupciju, a drugi zbog navodne podrške terorističkoj organizaciji.
Ako se ti postupci nastave, smatra se malo verovatnim da će izborna komisija dozvoliti njegovu kandidaturu za predsedničke izbore.
Osim toga, prošle nedelje Imamogluu je oduzeta univerzitetska diploma, ali ta odluka još nije konačna. Završeni fakultet je uslov za predsedničku kandidaturu u Turskoj.
Smenjen sa dužnosti gradonačelnika Istanbula
U postupku zbog navodne korupcije sud mu je u nedelju (23.3.) odredio istražni zatvor. Nakon te sudske odluke Imamoglu je prebačen u zatvor visoke bezbednosti u Silivriju, oko 70 kilometara zapadno od Istanbula. Prema izveštaju dopisnika nemačkog javnog servisa ARD Uvea Liba, sa njim je tamo dovedeno još oko 80 osumnjičenih iz njegovog okruženja. Ukupno se u oba slučaja istražuje 106 osumnjičenih.
Nedugo nakon sudske odluke, tursko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će Imamoglu biti „privremeno” smenjen sa dužnosti gradonačelnika Istanbula. Još pre zvanične objave Ministarstva, CHP je najavio da će se sastati istanbulska gradska skupština kako bi imenovala privremenog zamenika gradonačelnika. U saopštenju gradske uprave naglašeno je da će zamenik preuzeti dužnost samo tokom trajanja istrage.
Imamoglu je odbacio sve optužbe protiv sebe, nazvavši ih „nezamislivim optužbama i klevetama“. I nakon što mu je određen istražni zatvor, ponovo je osudio postupanje vlasti. Prema njegovim rečima, reč je o „pogubljenju bez suđenja“.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve