
Rat Rusije i Ukrajine
Rumunija podigla borbene avione zbog rata u Ukrajini
Napad Rusije na luku Ismail u Ukrajini primorao je Rumuniju da zbog blizine sukoba podigne dva borbena aviona F-16 i izda upozorenje za rumunsko stanovništvo
Nemački istraživači mira i konflikata upozoravaju Evropu i Nemačku da se pripreme za budućnost bez NATO-a, čemu bi mogao da kumuje Donald Tramp
Njihov pogled u budućnost je mračan. „Ko ili šta još može spasiti mir?“, pitaju vodeći nemački istraživači mira i konflikata u svom Izveštaju o miru 2025. Ratovi u Ukrajini, u Pojasu Gaze, u Sudanu, više od 122 miliona izbeglica, brojni nasilni sukobi širom sveta.
Naučnici iz četiri nemačka istraživačka instituta od 1987. svake godine analiziraju međunarodne konflikte i formulišu preporuke za političke odluk u Nemačkoj. Retko kad je bilo toliko pesimizma kao ove godine.
„Poslednjih godina u središtu naših analiza bio je ruski napad na Ukrajinu i namerno razaranje evropskog poretka mira i bezbednosti od strane Rusije“, rekao je Kristofer Daze iz Lajbnic instituta za istraživanje mira i konflikata, predstavljajući izveštaj u Berlinu.
U međuvremenu, bezbednosna situacija se još više pogoršala. „Sa Sjedinjenim Državama kao dodatnim faktorom nesigurnosti.“
Oštre kritike na račun Donalda Trampa
Ovogodišnji Izveštaj o miru poseban akcenat stavlja na političke promene u Sjedinjenim Američkim Državama – analiza je izuzetno oštra. Američkom predsedniku Donaldu Trampu i „njegovom pokretu MAGA“ pošlo je za rukom „u vrlo kratkom roku i bez većeg otpora“ da najstariju demokratiju na svetu pretvore u autoritarni režim, pišu istraživači.
I na međunarodnom planu, kažu, oni aktivno rade na „razaranju liberalnih institucija i dostignuća“. „Autoritarne vladare i diktatore dočekuju s počastima, dok se u liberalnim demokratijama podržavaju desničarsko-populistički pokreti.“
Istraživač konflikata Kristofer Daze upozorava na opasnost „autoritarne zaraze“. I u Evropi su, kaže, već uočljive zabrinjavajuće tendencije – poput podrivanja međunarodnog pravosuđa, dovođenja u pitanje slobode nauke i zadiranja u autonomiju društvenih aktera, kao što su crkve.
Da li je NATO mrtav?
Transatlantsko partnerstvo sa SAD, „onako kako ga poznajemo, je gotovo“, konstatuje se u Izveštaju o miru. To, prema mišljenju istraživača važi i za vojnu saradnju.
„Dovedena je u pitanje verodostojnost obećanja o uzajamnoj pomoći unutar NATO, a približavanje SAD i Rusije moglo bi da se ide ne samo na račun Ukrajine, već i na račun evropskih interesa.“
Iz toga proizlazi direktna pretnja po Nemačku i Evropu. „Imamo problem što trenutno ništa ne funkcioniše bez NATO, pa zato niko ozbiljno ne želi da govori o njegovom kraju – iako je njegova vrednosna osnova u suštini već nestala“, kaže Kristofer Daze.
Na pitanje da li je NATO mrtav, ne poriče: „Radimo na prevazilaženju NATO“, objašnjava, misleći pritom na strategiju da se s NATO-om sarađuje dokle god je to moguće, a istovremeno jačaju evropske bezbednosne sposobnosti.
Evropljani moraju da zbiju redove
Nemačkoj vladi se u Izveštaju o miru preporučuje da sledi „transparentan, strukturisan plan za postpenu izgradnju i integraciju evropskih odbrambenih struktura“.
Međutim, Evropska unija je od toga još daleko. „Ono što trenutno vidimo u EU nije jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta u okviru zajedničke politike, već jačanje nacionalnih vojnih kapaciteta pojedinačnih članica“, ocenjuje Ursula Šreder sa Instituta za istraživanje mira i bezbednosnu politiku Univerziteta u Hamburgu (IFSH).
Pojam bezbednosti ne sme se svesti samo na vojni aspekt. U bezbednosnu arhitekturu spadaju i „kontrola naoružanja, mere za izgradnju poverenja i diplomatija“, naglašava Konrad Šeter iz Međunarodnog centra iz Bona za proučavanje konflikata (bicc). Važnu ulogu ima i efikasna razvojna politika. Pojačana militarizacija, pritom, ne bi smela da posluži kao „dozvola za neograničen izvoz oružja u ceo svet.“
Obustaviti isporuke oružja Izraelu
Autori izveštaja o miru posebno su uznemireni zbog globalne erozije međunarodnog prava. Primećuju rastuću „dehumanizaciju ratovanja“, u kojoj se drastično krši zaštita civila, bolnice i škole postaju direktne mete vojnih napada, a humanitarna pomoć se sprečava ili zloupotrebljava u političke svrhe. Najdrastičnije se to ogleda u ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i u ratu Izraela i Hamasa.
Posebno ih užasava ono što se događa u Gazi – rat je do sada odneo više od 53.000 života i gotovo potpuno uništio tu teritoriju. Mirovni istraživači zahtevaju „hitniju nego ikada“ obustavu svih isporuka oružja koje bi moglo biti korišćeno u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Izrael je, navodi se u izveštaju, „grubo“ prekršio humanitarno međunarodno pravo i prekoračio granice „legitimne samoodbrane“.
Iz Nemačke su od oktobra 2023. do maja 2025. odobreni izvozi oružja u vrednosti od gotovo pola milijarde evra, navodi nemačka vlada u odgovoru na poslaničko pitanje Levice. Te isporuke obuhvatale su, između ostalog, vatreno oružje, municiju, delove naoružanja, specijalnu opremu za kopnene trupe i mornaricu, elektronsku opremu, kao i specijalna oklopna vozila.
Ne pozivati Netanjahua u Nemačku
U izveštaju se od nemačke vlade zahteva da poštuje međunarodno pravo i međunarodne sudove. Time se aludira na izjavu koju je dao lider CDU-a Fridrih Merc pre nego što je postao kancelar.
Nakon izborne pobede, Merc je najavio da želi da pozove izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u posetu Nemačkoj – iako protiv njega postoji nalog za hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud. Merc je Netanjahuu obećao „mogućnost“ da „poseti Nemačku i potom je napusti, a da pri tom ne bude uhapšen“.
U izveštaju o miru se tim povodom konstatuje: „Međunarodno pravo ima prednost nad državnim interesima.“ To, dodaje se, „isključuje državnu posetu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Nemačkoj – do daljeg“.
Pored toga, istraživači zahtevaju da se Nemačka „srednjoročno“ angažuje za priznanje palestinske države. Trajno rešenje „palestinskog sukoba“ ni na koji način ne ugrožava „pravo Izraela na jevrejsku državu u bezbednim granicama“.
Napad Rusije na luku Ismail u Ukrajini primorao je Rumuniju da zbog blizine sukoba podigne dva borbena aviona F-16 i izda upozorenje za rumunsko stanovništvo
Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je u Moskvi sa Stivom Vitkofom, specijalnim izaslanikom američkog predsednika Donalda Trampa saopštio je Kremlj, uoči američkog ultimatuma datog Rusiji
Na današnji dan pre osamdeset godina, Hirošima je postala simbol najstrašnijeg razaranja koje je čovečanstvo ikada proizvelo. Dok broj preživelih opada, dvanaestogodišnji Šun Sasaki, praunuk žene koja je preživela eksploziju, posetiocima iz celog sveta prenosi priču o ratu, stradanju i nadi. Njegova misija: da se nikada ne zaboravi
Katar preti obustavom isporuka tečnog prirodnog gasa Evropi zbog nove EU direktive o odgovornosti u lancima snabdevanja, upozoravajući da bi propisi o ljudskim pravima i klimatskoj zaštiti mogli ugroziti isporuke LNG-a dogovorene s Nemačkom, i preusmeriti izvoz ka tržištima sa „stabilnijim i prihvatljivijim uslovima“
Posle optužbi za korupciju i protesta koji su usledili, premijer Litvanije, podneo je ostavku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve