

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




U najnovijim izraelskim vazdušnim napadima na ciljeve Hezbolaha u Libanu ubijene su najmanje 274 osobe, uključujući 21 dete i 31 ženu, a više od hiljadu ljudi je ranjeno
U najsveobuhvatnijim vazdušnim napadima Izraela do sada na stotine meta Hezbolaha, u ponedeljak, 23. septembra, ubijene su najmanje 274 osobe, uključujući 21 dete i 31 ženu, a više od hiljadu ljudi je ranjeno, izjavio je libanski ministar zdravlja Firas Abijad.
On je rekao da su ciljevi izraelskih udara bile „bolnice, medicinski centri i vozila hitne pomoći“, te da su najmanje dva takva vozila oštećena i uništena, a jedan član libanske civilne odbrane je ranjen.
Izrael je pozvao građane Libana da se evakuišu iz oblasti u kojima, kako tvrdi, ova šiitska grupacija drži uskladišteno oružje.
Najnoviji napadi dolaze usred nekih od najtežih prekograničnih razmena vatre u skoro godinu dana sukoba, dok Izrael pomera fokus na svoju severnu granicu, gde Hezbolah ispaljuje rakete u znak podrške svom savezniku Hamasu, koji se bori sa izraelskim snagama u Gazi.
„Produbljujemo naše napade u Libanu, akcije će se nastaviti dok ne postignemo naš cilj da bezbedno vratimo stanovnike severa Izraela u njihove domove“, rekao je izraelski ministar odbrane Joav Galant u video snimku koji je u ponedeljak objavio njegov kabinet.
„Ovo su dani u kojima će izraelska javnost morati da pokaže prisebnost“, istakao je Galant nakon što je izraelska vojska gađala po ciljevima Hezbolaha, koga podržava Iran, na jugu Libana, istočnoj dolini Bekaa i severnom regionu u blizini Sirije.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je najmanje 100 ljudi poginulo, uključujući žene, decu i zdravstvene radnike, a više od 300 je povređeno u izraelskim napadima u ponedeljak.
„Pogođeno više od 300 ciljeva Hezbolaha“
Portparol izraelske vojske Avichai Adraee naveo je na X da je do sada pogođeno više od 300 ciljeva Hezbolaha nakon ranijeg upozorenja da su neizbežni vazdušni napadi na kuće u Libanu, u kojima je „Hezbolah sakrio oružje“.
Kao odgovor, Hezbolah je u ponedeljak saopštio da je lansirao rakete na izraelske vojne položaje.
Vazdušni udari su pojačali pritisak na Hezbolah, koji je prošle nedelje pretrpeo napad koji je njegov generalni sekretar Hasan Nasralah nazvao „neviđenim u istoriji“ grupe, nakon što su eksplodirale hiljade pejdžera i voki-tokija koje su koristili njegovi članovi.
Za operaciju se uveliko okrivljuje Izrael, koji nije ni potvrdio ni negirao odgovornost.
U drugom velikom udaru, izraelski vazdušni napad na južno predgrađe Bejruta u petak je imao za metu visoke komandante Hezbolaha, u kome je ubijeno 45 ljudi, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja.
Hezbolah je rekao da je među mrtvima 16 članova grupe, uključujući visokog vođu Ibrahima Akila i drugi komandant, Ahmed Vahbi.
Jedna osoba je lakše povređena gelerima u najnovijem Hezbolahovom raketnom napadu na sever Izraela, saopštila je izraelska hitna pomoć.
U ponedeljak su stanovnici južnog Libana primili pozive sa libanskog broja u kome im je naređeno da se odmah distanciraju 1.000 metara od bilo kog mesta koje koristi Hezbolah, javio je izveštač Rojtersa sa lica mesta koji je primio poziv.
Libanski ministar informisanja: Ovo je psihološki rat
Libanski ministar informisanja Ziad Makari rekao je da je njegovo ministarstvo primilo poziv kojim se naređuje evakuacija zgrade, ali je rekao da ministarstvo neće učiniti tako nešto. „Ovo je psihološki rat“, rekao je Makari za Rojters.
U istočnom bejrutskom okrugu Sasin, državni službenik Džozef Gafari kazao je da se plaši da će Hezbolah odgovoriti na pojačane udare Izraela i da će izbiti potpuni rat.
„Ako Hezbolah izvede veliku operaciju, Izrael će odgovoriti i uništiti više od ovoga. Ne možemo to da podnesemo“, rekao je on.
Mohamed Sibai, vlasnik prodavnice u bejrutskom naselju Hamra, rekao je za Rojters da eskalaciju udara vidi kao „početak rata“. „Ako oni žele rat, šta mi možemo? To nam je nametnuto. Ne možemo ništa da uradimo“, dodao je Sibai.
U prethodnoj televizijskoj izjavi, portparol izraelske vojske kontraadmiral Daniel Hagari rekao je da se upozorenje o evakuaciji „distribuira na arapskom na svim mrežama i platformama u Libanu“.
Na pitanje novinara o mogućem izraelskom kopnenom upadu u Liban, Hagari je rekla „učinićemo sve što je potrebno“ kako bismo bezbedno vratili evakuisane stanovnike severnog Izraela u njihove domove, što je ratni prioritet za izraelsku vladu“.
Hagari je na brifingu za medije pokazao video snimak iz vazduha onoga što je opisao kao operativce Hezbolaha koji pokušavaju da lansiraju krstareće rakete iz civilne kuće u Libanu, kao i izraelski napad koji je usledio nekoliko trenutaka pre nego što je projektil ispaljen.
Izvor: Radio Slobodna Evropa


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve