img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turizam

Izdavanje stanova: Zašto sve više gradova hoće da zabrani Airbnb?

18. avgust 2024, 15:16 Ane-Katrin Bek / DW
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Ilustracija
Copied

U Nemačkoj se došlo do situacije da platforma Airbnb ugrožava normalan stambeni prostor. Sve veći broj zahteva za izdavanje stana na dan smanjuje broj stanova za regularno izdavanje

Airbnb je omiljena platforma za nalaženje turističkog smeštaja u gradovima. Cena je obično povoljnija od hotelske. Ali, ta platforma ugrožava normalan stambeni prostor – i u Nemačkoj.

Nemačka je ovog leta meka za ljubitelje muzike i fudbala: najpre Evropsko fudbalsko prvenstvo, a potom brojni koncerti, na primer, Tejlor Svift ili Adel. Obožavaoci iz čitavog sveta putuju u Nemačku i tu naravno moraju negde i da odsednu.

Od toga najviše profitira platforma Airbnb. U gradovima poput Minhena, Gelzenkirhena ili Diseldorfa, milioni turista su tokom proteklih nedelja potrošili mnogo novca na hranu, piće i noćenja.

To donosi profit i nemačkim hotelima u kojima je u junu bilo za tri odsto više gostiju nego u istom mesecu prošle godine.

Hotelima ipak nije lako

Ingrid Hartges, direktorka Nemačkog saveza hotela i restorana (DEHOGA), kaže da tu nije bilo neke neverovatne dobiti, „jer zbog jednog velikog događaja uvek dolazi do pomeranja i premeštanja drugih manifestacija“. Na primer, za vreme Evropskog prvenstva u fudbalu je bilo manje kongresa i zasedanja nego inače, a neka su odložena ili otkazana.

Airbnb nije imao takve probleme. Na platformi preko koje se iznajmljuju i privatni stanovi, posao je cvetao. Za vreme velikih manifestacija smeštaj koji se nudi preko Airbnb veoma je tražen, između ostalog i zbog toga što gosti imaju mogućnost da sami kuvaju i tako uštede na hrani.

Upravo zbog te mogućnosti, potražnja za smeštajem preko te platforme je u Minhenu, gde je u julu Tejlor Svift imala dva koncerta, u poređenju s julom prošle godine porasla za 600 odsto. A u Gelzenkirhenu, gradu u Rurskoj oblasti za koji mnogi posetioci ranije nisu ni znali, u vreme njena tri koncerta potražnja se povećala čak za 7.000 procenata.

Stanovi gube prvobitnu namenu i to je loše

Falk Erfkamp i Niklas Kun koji izdaju svoje stanove turistima preko Airbnb, kažu da to, naravno, dovodi do velikog povećanja potražnje u odnosu na ponudu i samim tim do mogućnosti da se povećaju cene i više zaradi.

„Normalan obrt po stanu kod nas iznosi između 2.500 i 3.000 evra. Za vreme Evropskog prvenstva smo imali stanove koji su ostvarili obrt i od šest do sedam hiljada evra“, kažu ti preduzetnici.

„Mi proučavamo tržište i pitamo se: gde je opterećenje najveće, koliko je stanova izdato na nekom području? Kolika je potražnja i kakvi su trendovi? I na osnovu toga prilagođavamo naše cene“, dodaje Erfkamp.

Kada je potražnja veća od ponude, turistima često ne preostaje ništa drugo nego da potraže smeštaj u predgrađima. Ali, to često smeta lokalnom stanovništvu.

Jedna studija Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja pokazala je da je povećanje kirija jedna od posledica cvetanja tržišta turističkih apartmana kao što je to slučaj sa Airbnb. Jer, ako se sve više stanova koristi samo za iznajmljivanje turistima, može da nastane manjak stanova za stanovanje. Zbog toga neki gradovi žele da zabrane Airbnb na svojoj teritoriji.

Tagovi:

Preopterećenost Turizam Turisti Airbnb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure