img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija i problem ilegalne imigracije

Humanizam između politike i ekonomije

27. septembar 2006, 19:04 Vladimir Stanković
Copied

Na Kanarska ostrva svakog dana stiže na desetine afričkih očajnika koji traže šansu za bolji život

Jedna od glavnih letnjih tema u Španiji, uz tradicionalne požare i novi sistem kažnjavanja nesavesnih i loših vozača oduzimanjem poena (za mesec i po dana 265 vozača ostalo je bez svih poena, odnosno bez dozvole), bila je prava poplava imigranata koji su svakodnevno stizali, i jos stižu, na tlo Španije, uglavnom na Kanarska ostrva jer je to najkraći put od afričke obale. Tokom letnjih meseci, posle velikih muka koje su cesto imale i tragičan završetak, u Španiju je stiglo više od 20.000 Afrikanaca, uglavnom Senegalaca, ali ih ima i iz drugih afričkih zemalja. Laki čamci, pretovareni očajnicima koji su odvojili i poslednju paru da bi krenuli u potragu za boljim životom, stižu svakodnevno do španske obale gde ih čekaju razni kampovi i uslovi koji najčešće ne ispunjavaju ni minimalne sanitetske i ostale standarde. Španija je, kao zemlja, dosad bila prilično blagonaklona prema ovoj vrsti neželjenih gostiju, ali vrtoglav rast broja imigranata uzrok je zaokreta u zvaničnoj politici. Vlada je zaoštrila pitanje nelegalnog ulaska u zemlju i čak pribegla krajnjoj meri: prisilnoj repatrijaciji afričkih nesrećnika za šta su bila unajmljena dva aviona sa 160 policajaca.

Jedna od retkih tačaka oko koje se vladajući socijalisti i opozicioni narodnjaci slažu, ili uglavnom slažu, jeste pitanje ilegalne imigracije jer i jedni i drugi smatraju da stalan rast broja izbeglica počinje da ugrožava demografsku sliku zemlje. Španija je u poslednjih 20 godina (vidi okvir) odlukama vlada, prvo socijalista pa narodnjaka pa opet socijalista, legalizovala boravak 1,2 miliona ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju, ali čini se da je sada takvoj politici došao kraj. Hose Luis Sapatero je ispunio izborno obećanje da će „legalizovati boravak imigranata bez papira“ i to je učinio (577.923). Bez obzira na to što ekonomisti tvrde da rastuća španska privreda ima mesta za nove radnike, političari smatraju da treba zaustaviti nekontrolisan priliv afričkih imigranata, tim pre što iz novih članica EU-a i onih koje će to uskoro postati (Bugarska, Rumunija) pristiže sve više radnika kojima nisu potrebne vize, a kad jednom dođu većina ne namerava da se vrati…

PSOE se obavezala da neće više biti masovne legalizacije. „Ko je ušao ilegalno, moraće da izađe, sa svim pravima koja mu sleduju, ali moraće da ode“, rekao je Hose Blanko, sekretar socijalista i jedan od najbližih saradnika premijera Hosea Luisa Sapatera. Narodnjaci podržavaju kurs vlade, ali njihov lider Marijano Rahoj traži da se donese zakon koji bi zabranio nove amnestije. On tvrdi da je politika „papiri za sve“, koju su do sada praktikovali socijalisti, nemoguća. Problem je više nego ozbiljan jer daleko prevazilazi čisto političke ili ekonomske okvire. Drama ljudi koji u krhkim čamcima, rizikujući život, po 10-12 dana plove otvorenim morem da bi se domogli „obećane zemlje“ jeste i ozbiljno humanitarno pitanje. Vlasti na Kanarima, uz pomoć raznih humanitarnih organizacija i volontera, ne mogu da postignu ni minimalno opsluživanje napaćenih Afrikanaca. Rade i po 17 sati na dan i otvoreno kažu da ih „niko nije pripremao za tako nešto“. Policija je zatražila pojačanje od najmanje 1000 agenata.

Španija sve glasnije, u bilateralnim susretima ili direktno u Briselu, traži pomoć Evropske unije za „očuvanje spoljnih granica“ jer je otvoreno more najporoznija granica EU-a i mnogi emigranti koji se domognu Španije nastavljaju put ka Francuskoj i ostalim zemljama Unije. Evropski komesar za unutrašnje poslove Franko Fratini podržao je stav španske vlade o stopiranju daljih regulacija boravka, ali je takođe upozorio da neke zemlje nameravaju da smanje svoj doprinos budžetu (plan za narednu godinu je 21,2 miliona evra) Evropskoj agenciji za granice (Frontex) za 2007, što će sigurno umanjiti efekte kontrole „nevidljivih“ granica iz helikoptera i brodova čiji rad finansiraju vlade članica EU-a. Fratini je najavio da bi Fond solidarnosti, predviđen za saniranje posledica elementarnih katastrofa, mogao takođe biti korišćen i za sprečavanje ilegalne imigracije jer bi, u neku ruku, i to moglo biti tretirano kao elementarna katastrofa.

Na sastanku u Tampeteru (Finska) ministri unutrašnjih poslova evropske 25-orice složili su se da je neophodno „više solidarnosti“ sa zemljama koje na prvoj liniji (Španija, Italija, Malta) trpe najveći pritisak imigranata, ali su takođe od tih zemalja zatražili „energičnije postupke“ kao meru koja će bar umanjiti broj onih koji ilegalno kreću ka Evropi. „Ako hiljade ljudi uđu, još hiljade njih će pokušati to isto“, rekao je nemački ministar Volfgang Šojble. Inače, Nemačka je, uz Austriju, dosad bila najžešći kritičar španske politike „lake regulacije“ statusa ilegalnih emigranata.

Uporedo sa problemom imigranata iz Afrike, Španija se sve više sreće i sa problemom masovnog dolaska iz zemalja Južne Amerike. Policijski izvori saopštavaju da samo na madridski aerordom Barahas dnevno sleti oko 500 Bolivijaca kojima ne treba viza za ulazak u Španiju. Policija vraća u proseku 50-ak ljudi koji ne mogu da dokažu razlog dolaska niti imaju sredstva za boravak u Španiji, ali broj Latinoamerikanaca stalno raste jer su prethodnih godina masovno stizali stanovnici Kolumbije, Ekvadora i Dominikanske Republike.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.januar 2026. Nina Verkhojzer / DW

Svetska trka u naoružavanju: Rekordne sume za Bundesver

Nemačka vojska na svom računu ima do sada neviđeni iznos koji se troši na naoružanje i vojnu opremu. Šta Bundesver kupuje za silne milijarde?

Farmaceutska industrija

30.januar 2026. N. M.

Nova ekonomija: AstraZeneca ulaže u Kini 15 milijardi dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca najavila je da će do 2030. godine uložiti 15 milijardi dolara u Kinu - u proširenje proizvodnje lekova i centara za istraživanje i razvoj

Fridrih Merc

Nemačka

30.januar 2026. Nemanja Rujević

Kancelar kudi Nemce: Radite više, radite bolje

Kancelar Fridrih Merc traži da Nemci rade više, da budu „fleksibilniji“ i da ne idu na bolovanja. Zato žanje kritike

Senat, Vašington

Sjedinjene Američke Države

30.januar 2026. K. S.

Dogovor u Vašingtonu: Izbegnuta delimična obustava finansiranja vlade

Demokrate i republikanci postigli su dogovor kojim se izbegava delimična obustava rada savezne vlade SAD, dok će Ministarstvo za unutrašnju bezbednost biti privremeno finansirano na dve nedelje

Poluge srebra

Srebro

29.januar 2026. Angela Gepfert (DW)

Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure