img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija i problem ilegalne imigracije

Humanizam između politike i ekonomije

27. септембар 2006, 19:04 Vladimir Stanković
Copied

Na Kanarska ostrva svakog dana stiže na desetine afričkih očajnika koji traže šansu za bolji život

Jedna od glavnih letnjih tema u Španiji, uz tradicionalne požare i novi sistem kažnjavanja nesavesnih i loših vozača oduzimanjem poena (za mesec i po dana 265 vozača ostalo je bez svih poena, odnosno bez dozvole), bila je prava poplava imigranata koji su svakodnevno stizali, i jos stižu, na tlo Španije, uglavnom na Kanarska ostrva jer je to najkraći put od afričke obale. Tokom letnjih meseci, posle velikih muka koje su cesto imale i tragičan završetak, u Španiju je stiglo više od 20.000 Afrikanaca, uglavnom Senegalaca, ali ih ima i iz drugih afričkih zemalja. Laki čamci, pretovareni očajnicima koji su odvojili i poslednju paru da bi krenuli u potragu za boljim životom, stižu svakodnevno do španske obale gde ih čekaju razni kampovi i uslovi koji najčešće ne ispunjavaju ni minimalne sanitetske i ostale standarde. Španija je, kao zemlja, dosad bila prilično blagonaklona prema ovoj vrsti neželjenih gostiju, ali vrtoglav rast broja imigranata uzrok je zaokreta u zvaničnoj politici. Vlada je zaoštrila pitanje nelegalnog ulaska u zemlju i čak pribegla krajnjoj meri: prisilnoj repatrijaciji afričkih nesrećnika za šta su bila unajmljena dva aviona sa 160 policajaca.

Jedna od retkih tačaka oko koje se vladajući socijalisti i opozicioni narodnjaci slažu, ili uglavnom slažu, jeste pitanje ilegalne imigracije jer i jedni i drugi smatraju da stalan rast broja izbeglica počinje da ugrožava demografsku sliku zemlje. Španija je u poslednjih 20 godina (vidi okvir) odlukama vlada, prvo socijalista pa narodnjaka pa opet socijalista, legalizovala boravak 1,2 miliona ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju, ali čini se da je sada takvoj politici došao kraj. Hose Luis Sapatero je ispunio izborno obećanje da će „legalizovati boravak imigranata bez papira“ i to je učinio (577.923). Bez obzira na to što ekonomisti tvrde da rastuća španska privreda ima mesta za nove radnike, političari smatraju da treba zaustaviti nekontrolisan priliv afričkih imigranata, tim pre što iz novih članica EU-a i onih koje će to uskoro postati (Bugarska, Rumunija) pristiže sve više radnika kojima nisu potrebne vize, a kad jednom dođu većina ne namerava da se vrati…

PSOE se obavezala da neće više biti masovne legalizacije. „Ko je ušao ilegalno, moraće da izađe, sa svim pravima koja mu sleduju, ali moraće da ode“, rekao je Hose Blanko, sekretar socijalista i jedan od najbližih saradnika premijera Hosea Luisa Sapatera. Narodnjaci podržavaju kurs vlade, ali njihov lider Marijano Rahoj traži da se donese zakon koji bi zabranio nove amnestije. On tvrdi da je politika „papiri za sve“, koju su do sada praktikovali socijalisti, nemoguća. Problem je više nego ozbiljan jer daleko prevazilazi čisto političke ili ekonomske okvire. Drama ljudi koji u krhkim čamcima, rizikujući život, po 10-12 dana plove otvorenim morem da bi se domogli „obećane zemlje“ jeste i ozbiljno humanitarno pitanje. Vlasti na Kanarima, uz pomoć raznih humanitarnih organizacija i volontera, ne mogu da postignu ni minimalno opsluživanje napaćenih Afrikanaca. Rade i po 17 sati na dan i otvoreno kažu da ih „niko nije pripremao za tako nešto“. Policija je zatražila pojačanje od najmanje 1000 agenata.

Španija sve glasnije, u bilateralnim susretima ili direktno u Briselu, traži pomoć Evropske unije za „očuvanje spoljnih granica“ jer je otvoreno more najporoznija granica EU-a i mnogi emigranti koji se domognu Španije nastavljaju put ka Francuskoj i ostalim zemljama Unije. Evropski komesar za unutrašnje poslove Franko Fratini podržao je stav španske vlade o stopiranju daljih regulacija boravka, ali je takođe upozorio da neke zemlje nameravaju da smanje svoj doprinos budžetu (plan za narednu godinu je 21,2 miliona evra) Evropskoj agenciji za granice (Frontex) za 2007, što će sigurno umanjiti efekte kontrole „nevidljivih“ granica iz helikoptera i brodova čiji rad finansiraju vlade članica EU-a. Fratini je najavio da bi Fond solidarnosti, predviđen za saniranje posledica elementarnih katastrofa, mogao takođe biti korišćen i za sprečavanje ilegalne imigracije jer bi, u neku ruku, i to moglo biti tretirano kao elementarna katastrofa.

Na sastanku u Tampeteru (Finska) ministri unutrašnjih poslova evropske 25-orice složili su se da je neophodno „više solidarnosti“ sa zemljama koje na prvoj liniji (Španija, Italija, Malta) trpe najveći pritisak imigranata, ali su takođe od tih zemalja zatražili „energičnije postupke“ kao meru koja će bar umanjiti broj onih koji ilegalno kreću ka Evropi. „Ako hiljade ljudi uđu, još hiljade njih će pokušati to isto“, rekao je nemački ministar Volfgang Šojble. Inače, Nemačka je, uz Austriju, dosad bila najžešći kritičar španske politike „lake regulacije“ statusa ilegalnih emigranata.

Uporedo sa problemom imigranata iz Afrike, Španija se sve više sreće i sa problemom masovnog dolaska iz zemalja Južne Amerike. Policijski izvori saopštavaju da samo na madridski aerordom Barahas dnevno sleti oko 500 Bolivijaca kojima ne treba viza za ulazak u Španiju. Policija vraća u proseku 50-ak ljudi koji ne mogu da dokažu razlog dolaska niti imaju sredstva za boravak u Španiji, ali broj Latinoamerikanaca stalno raste jer su prethodnih godina masovno stizali stanovnici Kolumbije, Ekvadora i Dominikanske Republike.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure