img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija i problem ilegalne imigracije

Humanizam između politike i ekonomije

27. septembar 2006, 19:04 Vladimir Stanković
Copied

Na Kanarska ostrva svakog dana stiže na desetine afričkih očajnika koji traže šansu za bolji život

Jedna od glavnih letnjih tema u Španiji, uz tradicionalne požare i novi sistem kažnjavanja nesavesnih i loših vozača oduzimanjem poena (za mesec i po dana 265 vozača ostalo je bez svih poena, odnosno bez dozvole), bila je prava poplava imigranata koji su svakodnevno stizali, i jos stižu, na tlo Španije, uglavnom na Kanarska ostrva jer je to najkraći put od afričke obale. Tokom letnjih meseci, posle velikih muka koje su cesto imale i tragičan završetak, u Španiju je stiglo više od 20.000 Afrikanaca, uglavnom Senegalaca, ali ih ima i iz drugih afričkih zemalja. Laki čamci, pretovareni očajnicima koji su odvojili i poslednju paru da bi krenuli u potragu za boljim životom, stižu svakodnevno do španske obale gde ih čekaju razni kampovi i uslovi koji najčešće ne ispunjavaju ni minimalne sanitetske i ostale standarde. Španija je, kao zemlja, dosad bila prilično blagonaklona prema ovoj vrsti neželjenih gostiju, ali vrtoglav rast broja imigranata uzrok je zaokreta u zvaničnoj politici. Vlada je zaoštrila pitanje nelegalnog ulaska u zemlju i čak pribegla krajnjoj meri: prisilnoj repatrijaciji afričkih nesrećnika za šta su bila unajmljena dva aviona sa 160 policajaca.

Jedna od retkih tačaka oko koje se vladajući socijalisti i opozicioni narodnjaci slažu, ili uglavnom slažu, jeste pitanje ilegalne imigracije jer i jedni i drugi smatraju da stalan rast broja izbeglica počinje da ugrožava demografsku sliku zemlje. Španija je u poslednjih 20 godina (vidi okvir) odlukama vlada, prvo socijalista pa narodnjaka pa opet socijalista, legalizovala boravak 1,2 miliona ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju, ali čini se da je sada takvoj politici došao kraj. Hose Luis Sapatero je ispunio izborno obećanje da će „legalizovati boravak imigranata bez papira“ i to je učinio (577.923). Bez obzira na to što ekonomisti tvrde da rastuća španska privreda ima mesta za nove radnike, političari smatraju da treba zaustaviti nekontrolisan priliv afričkih imigranata, tim pre što iz novih članica EU-a i onih koje će to uskoro postati (Bugarska, Rumunija) pristiže sve više radnika kojima nisu potrebne vize, a kad jednom dođu većina ne namerava da se vrati…

PSOE se obavezala da neće više biti masovne legalizacije. „Ko je ušao ilegalno, moraće da izađe, sa svim pravima koja mu sleduju, ali moraće da ode“, rekao je Hose Blanko, sekretar socijalista i jedan od najbližih saradnika premijera Hosea Luisa Sapatera. Narodnjaci podržavaju kurs vlade, ali njihov lider Marijano Rahoj traži da se donese zakon koji bi zabranio nove amnestije. On tvrdi da je politika „papiri za sve“, koju su do sada praktikovali socijalisti, nemoguća. Problem je više nego ozbiljan jer daleko prevazilazi čisto političke ili ekonomske okvire. Drama ljudi koji u krhkim čamcima, rizikujući život, po 10-12 dana plove otvorenim morem da bi se domogli „obećane zemlje“ jeste i ozbiljno humanitarno pitanje. Vlasti na Kanarima, uz pomoć raznih humanitarnih organizacija i volontera, ne mogu da postignu ni minimalno opsluživanje napaćenih Afrikanaca. Rade i po 17 sati na dan i otvoreno kažu da ih „niko nije pripremao za tako nešto“. Policija je zatražila pojačanje od najmanje 1000 agenata.

Španija sve glasnije, u bilateralnim susretima ili direktno u Briselu, traži pomoć Evropske unije za „očuvanje spoljnih granica“ jer je otvoreno more najporoznija granica EU-a i mnogi emigranti koji se domognu Španije nastavljaju put ka Francuskoj i ostalim zemljama Unije. Evropski komesar za unutrašnje poslove Franko Fratini podržao je stav španske vlade o stopiranju daljih regulacija boravka, ali je takođe upozorio da neke zemlje nameravaju da smanje svoj doprinos budžetu (plan za narednu godinu je 21,2 miliona evra) Evropskoj agenciji za granice (Frontex) za 2007, što će sigurno umanjiti efekte kontrole „nevidljivih“ granica iz helikoptera i brodova čiji rad finansiraju vlade članica EU-a. Fratini je najavio da bi Fond solidarnosti, predviđen za saniranje posledica elementarnih katastrofa, mogao takođe biti korišćen i za sprečavanje ilegalne imigracije jer bi, u neku ruku, i to moglo biti tretirano kao elementarna katastrofa.

Na sastanku u Tampeteru (Finska) ministri unutrašnjih poslova evropske 25-orice složili su se da je neophodno „više solidarnosti“ sa zemljama koje na prvoj liniji (Španija, Italija, Malta) trpe najveći pritisak imigranata, ali su takođe od tih zemalja zatražili „energičnije postupke“ kao meru koja će bar umanjiti broj onih koji ilegalno kreću ka Evropi. „Ako hiljade ljudi uđu, još hiljade njih će pokušati to isto“, rekao je nemački ministar Volfgang Šojble. Inače, Nemačka je, uz Austriju, dosad bila najžešći kritičar španske politike „lake regulacije“ statusa ilegalnih emigranata.

Uporedo sa problemom imigranata iz Afrike, Španija se sve više sreće i sa problemom masovnog dolaska iz zemalja Južne Amerike. Policijski izvori saopštavaju da samo na madridski aerordom Barahas dnevno sleti oko 500 Bolivijaca kojima ne treba viza za ulazak u Španiju. Policija vraća u proseku 50-ak ljudi koji ne mogu da dokažu razlog dolaska niti imaju sredstva za boravak u Španiji, ali broj Latinoamerikanaca stalno raste jer su prethodnih godina masovno stizali stanovnici Kolumbije, Ekvadora i Dominikanske Republike.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure