img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija i problem ilegalne imigracije

Humanizam između politike i ekonomije

27. septembar 2006, 19:04 Vladimir Stanković
Copied

Na Kanarska ostrva svakog dana stiže na desetine afričkih očajnika koji traže šansu za bolji život

Jedna od glavnih letnjih tema u Španiji, uz tradicionalne požare i novi sistem kažnjavanja nesavesnih i loših vozača oduzimanjem poena (za mesec i po dana 265 vozača ostalo je bez svih poena, odnosno bez dozvole), bila je prava poplava imigranata koji su svakodnevno stizali, i jos stižu, na tlo Španije, uglavnom na Kanarska ostrva jer je to najkraći put od afričke obale. Tokom letnjih meseci, posle velikih muka koje su cesto imale i tragičan završetak, u Španiju je stiglo više od 20.000 Afrikanaca, uglavnom Senegalaca, ali ih ima i iz drugih afričkih zemalja. Laki čamci, pretovareni očajnicima koji su odvojili i poslednju paru da bi krenuli u potragu za boljim životom, stižu svakodnevno do španske obale gde ih čekaju razni kampovi i uslovi koji najčešće ne ispunjavaju ni minimalne sanitetske i ostale standarde. Španija je, kao zemlja, dosad bila prilično blagonaklona prema ovoj vrsti neželjenih gostiju, ali vrtoglav rast broja imigranata uzrok je zaokreta u zvaničnoj politici. Vlada je zaoštrila pitanje nelegalnog ulaska u zemlju i čak pribegla krajnjoj meri: prisilnoj repatrijaciji afričkih nesrećnika za šta su bila unajmljena dva aviona sa 160 policajaca.

Jedna od retkih tačaka oko koje se vladajući socijalisti i opozicioni narodnjaci slažu, ili uglavnom slažu, jeste pitanje ilegalne imigracije jer i jedni i drugi smatraju da stalan rast broja izbeglica počinje da ugrožava demografsku sliku zemlje. Španija je u poslednjih 20 godina (vidi okvir) odlukama vlada, prvo socijalista pa narodnjaka pa opet socijalista, legalizovala boravak 1,2 miliona ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju, ali čini se da je sada takvoj politici došao kraj. Hose Luis Sapatero je ispunio izborno obećanje da će „legalizovati boravak imigranata bez papira“ i to je učinio (577.923). Bez obzira na to što ekonomisti tvrde da rastuća španska privreda ima mesta za nove radnike, političari smatraju da treba zaustaviti nekontrolisan priliv afričkih imigranata, tim pre što iz novih članica EU-a i onih koje će to uskoro postati (Bugarska, Rumunija) pristiže sve više radnika kojima nisu potrebne vize, a kad jednom dođu većina ne namerava da se vrati…

PSOE se obavezala da neće više biti masovne legalizacije. „Ko je ušao ilegalno, moraće da izađe, sa svim pravima koja mu sleduju, ali moraće da ode“, rekao je Hose Blanko, sekretar socijalista i jedan od najbližih saradnika premijera Hosea Luisa Sapatera. Narodnjaci podržavaju kurs vlade, ali njihov lider Marijano Rahoj traži da se donese zakon koji bi zabranio nove amnestije. On tvrdi da je politika „papiri za sve“, koju su do sada praktikovali socijalisti, nemoguća. Problem je više nego ozbiljan jer daleko prevazilazi čisto političke ili ekonomske okvire. Drama ljudi koji u krhkim čamcima, rizikujući život, po 10-12 dana plove otvorenim morem da bi se domogli „obećane zemlje“ jeste i ozbiljno humanitarno pitanje. Vlasti na Kanarima, uz pomoć raznih humanitarnih organizacija i volontera, ne mogu da postignu ni minimalno opsluživanje napaćenih Afrikanaca. Rade i po 17 sati na dan i otvoreno kažu da ih „niko nije pripremao za tako nešto“. Policija je zatražila pojačanje od najmanje 1000 agenata.

Španija sve glasnije, u bilateralnim susretima ili direktno u Briselu, traži pomoć Evropske unije za „očuvanje spoljnih granica“ jer je otvoreno more najporoznija granica EU-a i mnogi emigranti koji se domognu Španije nastavljaju put ka Francuskoj i ostalim zemljama Unije. Evropski komesar za unutrašnje poslove Franko Fratini podržao je stav španske vlade o stopiranju daljih regulacija boravka, ali je takođe upozorio da neke zemlje nameravaju da smanje svoj doprinos budžetu (plan za narednu godinu je 21,2 miliona evra) Evropskoj agenciji za granice (Frontex) za 2007, što će sigurno umanjiti efekte kontrole „nevidljivih“ granica iz helikoptera i brodova čiji rad finansiraju vlade članica EU-a. Fratini je najavio da bi Fond solidarnosti, predviđen za saniranje posledica elementarnih katastrofa, mogao takođe biti korišćen i za sprečavanje ilegalne imigracije jer bi, u neku ruku, i to moglo biti tretirano kao elementarna katastrofa.

Na sastanku u Tampeteru (Finska) ministri unutrašnjih poslova evropske 25-orice složili su se da je neophodno „više solidarnosti“ sa zemljama koje na prvoj liniji (Španija, Italija, Malta) trpe najveći pritisak imigranata, ali su takođe od tih zemalja zatražili „energičnije postupke“ kao meru koja će bar umanjiti broj onih koji ilegalno kreću ka Evropi. „Ako hiljade ljudi uđu, još hiljade njih će pokušati to isto“, rekao je nemački ministar Volfgang Šojble. Inače, Nemačka je, uz Austriju, dosad bila najžešći kritičar španske politike „lake regulacije“ statusa ilegalnih emigranata.

Uporedo sa problemom imigranata iz Afrike, Španija se sve više sreće i sa problemom masovnog dolaska iz zemalja Južne Amerike. Policijski izvori saopštavaju da samo na madridski aerordom Barahas dnevno sleti oko 500 Bolivijaca kojima ne treba viza za ulazak u Španiju. Policija vraća u proseku 50-ak ljudi koji ne mogu da dokažu razlog dolaska niti imaju sredstva za boravak u Španiji, ali broj Latinoamerikanaca stalno raste jer su prethodnih godina masovno stizali stanovnici Kolumbije, Ekvadora i Dominikanske Republike.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Poplava na Havajima

Vremenske nepogode

21.mart 2026. B. B.

Evakuacija hiljada ljudi na Havajima, zbog jakih kiša moguće pucanje brane

Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure