img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

Da li EU prelazi na „ratnu ekonomiju“?

31. mart 2025, 14:10 Timoti Ruks/DW
Foto: AP Photo/Martin Meissner
Bez podrške SAD, Evropa mora da ulaže više svoju bezbednost
Copied

Evropska unija se nedavno pokrenula zbog slabljenja podrške SAD Ukrajini, NATO-u i Evropi uopšte. Da li se EU okreće ratnoj ekonomiji

Ne postoji zvanična definicija „ratne ekonomije“, ali postoje mnogi pokazatelji, piše Dojče Vele(DW).

Ratna ekonomija znači da je država mobilisala svoje resurse, proizvodne kapacitete i radnu snagu da podrži vojnu pripremu i proizvodnju uoči rata ili tokom njega. Najočiglednija ekonomska promena je pomeranje industrijske proizvodnje sa potrošačkih dobara na oružje, municiju i drugu vojnu opremu.

Pored tradicionalnog vojnog hardvera, moderno oružje zahteva ulaganja u tehnologiju i digitalne usluge poput softvera, analize podataka, satelitskih sistema i pouzdanog interneta, kaže Peni Nas, stručnjakinja za javnu politiku u američkoj organizaciji Nemački Maršalov fond.

Da bi se svim tim upravljalo, povećava se centralizovana državna kontrola neophodnih industrija i preraspodele resursa. Ova kontrola omogućava vladama da daju prioritet i preusmerene sirovine na industriju i robu koje su povezane sa ratom. Druge stvari kao što su gorivo ili hrana mogu se racionisati da bi se dao prioritet vojsci.

Ko ima koristi od ratne ekonomije?

„U pravoj ratnoj ekonomiji, svi elementi društva su preorijentisani na odbranu otadžbine“, kaže Nas. Ova preorijentacija je skupa i obično postoji veliko povećanje državne potrošnje da bi se sve to platilo. To može dovesti do većeg zaduživanja, inflacije, povećanja poreza i manje novca za socijalne izdatke.

Armin Štejnbah saradnik briselskog analitičkog centra za ekonomiju Brojgel i profesor na poslovnoj školi HEC u Parizu tvrdi da su veliki dobitnici kompanije usredsređene na vojne proizvode, digitalne tehnologije, informacije i obaveštajne poslove, farmaceutsku i medicinsku tehnologiju. „Okretanje ratnim ekonomijama može biti katalizator naučnog i tehnološkog napretka“, rekao je Štajnbah za DW. „Novi komunikacioni sistemi, mlazni motori, radari, obaveštajni napredak donose korist — i ove tehnologije utiču na druge industrije.“

Prelazak na ratnu ekonomiju

Prelazak sa civilne na ratnu ekonomiju može se desiti polako ili brzo u zavisnosti od situacije, piše DW.

Tokom Drugog svetskog rata, Nemačka je imala prednost zato što je znala da će da napadne i radila je na pripremama. SAD, Velika Britanija i drugi saveznici su zakasnili sa odgovorom pa su morali grozničavo da ga traže.

Danas su Rusija i Ukrajina u sličnim situacijama. Rusija je značajno povećala vojnu potrošnju, pojačala proizvodnju dobara namenjenih vojsci i uvela kontrolu kapitala kako bi usporila odlazak novca iz zemlje. Inflacija je porasla, a vlada je povećala javnu potrošnju kako bi održala civilnu ekonomiju.

Siromašnija Ukrajina je u mnogo goroj situaciji. Pošto je Ukrajina ta koja je napadnuta, bori se za opstanak i ulaže mnogo više u ratne napore. Ukrajina danas troši 58 odsto svog budžeta na vojne izdatke, primetio je Štajnbah.

Poput Rusije, Ukrajina je mobilisala ljudstvo, što je mnoge iskusne radnike izbacilo iz tradicionalne proizvodnje. Na zahtev vlade, mnoge fabrike su preuređene za proizvodnju oružja i municije.

Druge zemlje u režimu ratne ekonomije 

Postoji niz drugih zemalja koje su u određenoj meri u režimu ratne ekonomije zbog vojnih sukoba koji su u toku. Među njima i Mjanmar, Sudan i Jemen, gde besne građanski ratovi. Sukobi u Izraelu, Siriji, Etiopiji i Eritreji takođe su doveli do ekonomskih poremećaja jer se tamošnje vlade fokusiraju na vojne napore.

Izrael je povećao svoje izdatke za odbranu. Mnogi radnici su regrutovani da se bore te su tako izbačeni sa civilnog tržišta rada. Da bi to platila, vlada je povećala porez na dodatu vrednost (PDV), cene komunalnih usluga i porez na imovinu.

EU je spremna da se naoruža

EU se nedavno pokrenula zbog slabljenja podrške SAD Ukrajini, NATO-u i Evropi uopšte. Posle decenijske američke podrške Evropi, američka administracija pod Donaldom Trampom približava se ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. To je posebno zabrinulo evropske države koje su se pouzdale u transatlantske bezbednosne garancije.

Članice NATO-a — od kojih su 23 deo Evropske unije — jedva su uspevale da izdvoje dva odsto BDP-a za odbranu. Sada se čak ni ovaj procenat ne smatra dovoljnim.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je 4. marta odbrambeni plan „Ponovo naoružati Evropu“ (ReArm Europe). Plan vredan 800 milijardi evra ima cilj da ojača vojne kapacitete EU. On uključuje ukupno 150 milijardi evra zajmova članicama EU. Pored toga, popuštanje strogih propisa o budžetskom deficitu omogućiće zemljama da troše više, što bi moglo da dovede do još 650 milijardi evra vojne potrošnje u narednih nekoliko godina.

Nemačka spremna da poveća vojna ulaganja

Sa svoje strane, Nemačka je zakoračila na taj teren tako što je 21. marta u Bundestagu odobrila nova budžetska pravila. Ubuduće će vlada biti slobodnija da ulaže u odbranu pošto većina potrošnje vezane za nju više neće biti ograničena pravilima o fiskalnom deficitu. Ovaj korak je bio toliko veliki da je zahtevao promenu ustava zemlje i mogao bi značiti pravi potres za bezbednosnu politiku kontinenta.

Peni Nas veruje da je na evropskom nivou potreban i bolji pristup energiji i više koordinacije, kako bi se izabegla neuklopljenost niza nacionalnih odbrambenih sposobnosti. Zajedničke nabavke i zajedničko istraživanje i razvoj trebalo bi da smanje troškove.  „Na političkom nivou, mnogo se govori o povećanju vojnih kapaciteta Evrope, ali je to u veoma ranoj fazi“, objašnjava Nas. „Evropa je krenula sa jake pozicije, sa jakim fiskalnim resursima i proizvodnim kapacitetima“.

Tagovi:

ratna ekonomija EU SAD NATO Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure