

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Sa 407 glasova za, 226 protiv i 4 uzdržana nemački Savezni parlament je usvojio zakon prema kome će će od 1. aprila biti dozvoljena javna upotreba i uzgajanje kanabisa. Ne, doduše, potpuno bez ograničenja
Nemački parlament usvojio je zakon kojim koji dozvoljava uzgajanje i javnu upotrebu kanabisa, ali ne na svim mestima, prenosi BBC.
Ukoliko se u Nemačkoj ovaj zakon izglasa, starijima od 18 godina biće dozvoljeno da poseduju značajne količine kanabisa, ali će stroga pravila otežati kupovinu droge.
Pušenje kanabisa na mnogim javnim mestima biće legalno od 1. aprila.
U privatnim kućama zakonska gornja granica biće 50 grama, a na javnim mestima će biti dozvoljeno posedovanje do 25 grama.
Policija u nekim oblastima i gradovima Nemačke, kao što je Berlin, uveliko često zatvara oči pred pušenjem marihuane u javnosti, iako je posedovanje droge i za rekreativnu upotrebu još uvek nelegalno i smatra se krivičnim delom.
Upotreba droge među mladima već godinama raste uprkos postojećem restriktivnom zakonu, kaže ministar zdravlja Karl Lauterbah, koji podstiče reforme.
Ministar kaže da želi da potkopa crno tržište, da zaštiti pušače od kontaminiranog kanabisa i da smanji prihode za organizovane kriminalne grupe.
Legalni kafići sa kanabisom, međutim, neće iznenada niknuti širom zemlje.
Godinama se vodi debata
U Nemačkoj se godinama vodi žestoka debata o dekriminalizaciji kanabisa. Deo lekara je zabrinut za mlade, dok konzervativci kažu da će liberalizacija podstaći upotrebu droge.
Na nekim mestima, kao što su područja u blizini škola i sportskih terena, pušenje kanabisa neće biti dozvoljeno. Najvažnije je da će tržište biti strogo regulisano.
Prvobitni planovi da se licenciranim prodavnicama i apotekama dozvoli da prodaju kanabis ukinuti su zbog zabrinutosti Evropske unije da bi to moglo dovesti do porasta izvoza droge.
Umesto toga, ‘društveni klubovi kanabisa’ će rasti i distribuirati ograničenu količinu droge. Svaki klub će imati gornju granicu od 500 članova, konzumacija kanabisa u njima neće biti dozvoljena, a članstvo će biti dostupno samo stanovnicima Nemačke.
Biće dozvoljeno i uzgajanje sopstvenog kanabisa, sa do tri biljke marihuane po domaćinstvu.
To znači da bi Nemačka mogla da dođe u paradoksalnu situaciju: da dozvoljava posedovanje prilično velikih količina droge – 25 grama je ekvivalent desetinama jakih džointova, dok istovremeno otežava kupovinu.
Redovni pušači bi imali koristi, povremeni korisnici bi se mučili da ga legalno kupe, a turisti bi bili isključeni.
Šta kažu kritičari
Kritičari kažu da će to, upravo suprotno zamisli, podstaći crno tržište. Tokom narednih nekoliko godina, Vlada želi da proceni uticaj novog zakona i na kraju uvede licenciranu prodaju kanabisa.
U međuvremenu, opozicioni konzervativci kažu da će, ako osvoje vlast sledeće godine ukinuti ovaj zakon.
Nemačka se pridružila sve većem broju evropskih zemalja koje su ili legalizovale kanabis ili dekriminalizovale njegovu upotrebu.
Holandija je, možda, najpoznatiji primer zemlje tolerantne na kanabis zbog dozvole velikom broju kafića da ih prodaju ili da se u njima konzumira još od 1970-ih.
Posedovanje ne više od pet grama kanabisa je dekriminalizovano, ali je uzgoj, prodaja i posedovanje droge i dalje formalno nezakonito.
Nekoliko zemalja EU sada dozvoljava upotrebu marihuane i srodnih proizvoda iz medicinskih razloga.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve