img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teroristčki napad u Moskvi

Broj poginulih popeo se na 139, Putin otvara pitanje nalogodavaca zločina

26. mart 2024, 08:03 A.I.
Foto: AP Photo/Alexander Zemliainichenko
Građani polažu cveće na mestu terorističkog napada
Copied

Broj poginulih u terorističkom napadu u „Krokus siti holu“ u Moskvi porastao je na 139, do sada je identifikovano 75 žrtava. Povređene su 182 osobe. Vladimir Putin otvara pitanje nalogodavaca krvavog zločina

„U terorističkom napadu u ‘Krokus siti holu, u Moskvi je poginulo 139 osoba, od kojih je identifikovano 75. Među poginulima je troje dece. Identifikacija poginulih se nastavlja“, izjavio predsednik Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrikin na sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, javlja agencija RIA Novosti. Dodao je da su 182 osobe teže ili lakše povređene.

image(115)
„Krokus siti hol“ posle terorističkog napada / Foto: Russian Emergency Ministry Press Service via AP

Potpredsednica ruske vlade Tatjana Golikovaje je obavestila Putina da je devetoro ranjenih u kritičnom stanju, uključujući i jedno dete.

„Lekari se i dalje bore za živote devetoro unesrećenih, među kojima je i jedno dete, njihovo stanje se ocenjuje kao kritično. Stanje 29 pacijenata je teško“, rekla je Golikova.

Dok Rusija nakon najkrvavijeg terorističkog napada u poslednjih dve decenije zbija redove, a zvanična retorika je usmerena ka kažnjavanju počinioca i njihovih nalogodavaca, opozicione novine „Novaja Gazeta“ pišu da je došlo do „gigantskog propusta antiterorističke odbrane“ jer se Vladimir Putin poslednjih godina fokusirao na „imaginarne neprijatelje“ kakva je Ukrajina.

Putin o nalogodavcima

Putin, koji je u prvi mah govorio da tragovi zločina vode u Ukrajinu, je u ponedeljak prvi put rekao da napad jesu počinili „radikalni islamisti“. Ogranak Islamske države ISIS-K se bio oglasio nedugo nakon terorističkog napada i bio preuzeo odgovornost, ali je to u Moskvi naišlo na podozrenje.

Predsednik Rusije je ipak ostavio otvoreno pitanje ko zaista stoji iza ovog terorističkog napada.

Russia Shooting
Vladimir Putin govori o „ukrajinskom tragu“ / Foto: Mikhail Metzel, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

„Nas zanima ko je dao nalog za teroristički napad“, rekao je Putin i objasnio da on ide u prilog onima koji „preko režima u Kijevu vode rat protiv nas“. Time je ruski predsednik, konstatuje „Noje ciriher cajtung“, definitivno etablirao „ukrajinski trag“ kao zvanično objašnjenje i stavio do znanja da Rusija borbu protiv terorizma stavlja u istu ravan sa borbom protiv „kolektivnog Zapada“.

Rasne trzavice

Jedna od posledica terorističkog napada je da tvrdokorni ruski nacionalisti zahtevaju vraćanje smrtne kazne i glasno agituju protiv imigranata iz Centralne Azije koji su navodno organizovani kao mafija, prednjače u seksualnim zločinima i zabušavaju služenje vojnog roka da se ne bi borili u Ukrajini.

Poooštreni zakoni o migraciji su navodno već u izradi, a ljudi sa ruskim državljanstvom koji potiču iz Centralne Azije se žale da policija pravi „rasne profile“, tako da postoji bojazan od „rasnog razdora“ u zemlji u kojoj je ključna demonstracija jedinstva, u kojoj je Putin nedavno osvojio predsedničke izbore sa gotovo 90 odsto glasova.

Zbog toga se oglasio i lider Čečena Ramzan Kadirov i rekao da se „lažne patriote“ igraju sa osećanjima ljudi i prizivaju „fašističke metode“, a pritom se Čečeni zajedno sa Rusima u Ukrajini bore protiv „nacista“.

Tagovi:

Vladimir Putin Moskva broj žrtava Teroristički napad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Melanija Tramp stoji na konferenciji za štampu

Epstinov dosije

10.april 2026. Anja Mihić

Melanija Tramp o odnosu sa Epstinom: „Nikada nisam imala nikakva saznanja o zlostavljanju žrtava”

Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Malanija Tramp negirala je da je ikada imala veze sa osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Pozvala je Kongres da održi javna saslušanja na kojima bi njegove žrtve mogle da svedoče

Napad na Liban

Bliski istok

09.april 2026. K. S.

Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku

Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure