
Radio Slobodna Evropa
Tramp zbog Orbana gasi mađarski servis Radija Slobodna Evropa
Vašington u ponoć gasi servis vesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut, objavio je RSE, čije je sedište u Pragu

Broj poginulih u terorističkom napadu u „Krokus siti holu“ u Moskvi porastao je na 139, do sada je identifikovano 75 žrtava. Povređene su 182 osobe. Vladimir Putin otvara pitanje nalogodavaca krvavog zločina
„U terorističkom napadu u ‘Krokus siti holu, u Moskvi je poginulo 139 osoba, od kojih je identifikovano 75. Među poginulima je troje dece. Identifikacija poginulih se nastavlja“, izjavio predsednik Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrikin na sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, javlja agencija RIA Novosti. Dodao je da su 182 osobe teže ili lakše povređene.

Potpredsednica ruske vlade Tatjana Golikovaje je obavestila Putina da je devetoro ranjenih u kritičnom stanju, uključujući i jedno dete.
„Lekari se i dalje bore za živote devetoro unesrećenih, među kojima je i jedno dete, njihovo stanje se ocenjuje kao kritično. Stanje 29 pacijenata je teško“, rekla je Golikova.
Dok Rusija nakon najkrvavijeg terorističkog napada u poslednjih dve decenije zbija redove, a zvanična retorika je usmerena ka kažnjavanju počinioca i njihovih nalogodavaca, opozicione novine „Novaja Gazeta“ pišu da je došlo do „gigantskog propusta antiterorističke odbrane“ jer se Vladimir Putin poslednjih godina fokusirao na „imaginarne neprijatelje“ kakva je Ukrajina.
Putin o nalogodavcima
Putin, koji je u prvi mah govorio da tragovi zločina vode u Ukrajinu, je u ponedeljak prvi put rekao da napad jesu počinili „radikalni islamisti“. Ogranak Islamske države ISIS-K se bio oglasio nedugo nakon terorističkog napada i bio preuzeo odgovornost, ali je to u Moskvi naišlo na podozrenje.
Predsednik Rusije je ipak ostavio otvoreno pitanje ko zaista stoji iza ovog terorističkog napada.

„Nas zanima ko je dao nalog za teroristički napad“, rekao je Putin i objasnio da on ide u prilog onima koji „preko režima u Kijevu vode rat protiv nas“. Time je ruski predsednik, konstatuje „Noje ciriher cajtung“, definitivno etablirao „ukrajinski trag“ kao zvanično objašnjenje i stavio do znanja da Rusija borbu protiv terorizma stavlja u istu ravan sa borbom protiv „kolektivnog Zapada“.
Rasne trzavice
Jedna od posledica terorističkog napada je da tvrdokorni ruski nacionalisti zahtevaju vraćanje smrtne kazne i glasno agituju protiv imigranata iz Centralne Azije koji su navodno organizovani kao mafija, prednjače u seksualnim zločinima i zabušavaju služenje vojnog roka da se ne bi borili u Ukrajini.
Poooštreni zakoni o migraciji su navodno već u izradi, a ljudi sa ruskim državljanstvom koji potiču iz Centralne Azije se žale da policija pravi „rasne profile“, tako da postoji bojazan od „rasnog razdora“ u zemlji u kojoj je ključna demonstracija jedinstva, u kojoj je Putin nedavno osvojio predsedničke izbore sa gotovo 90 odsto glasova.
Zbog toga se oglasio i lider Čečena Ramzan Kadirov i rekao da se „lažne patriote“ igraju sa osećanjima ljudi i prizivaju „fašističke metode“, a pritom se Čečeni zajedno sa Rusima u Ukrajini bore protiv „nacista“.

Vašington u ponoć gasi servis vesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut, objavio je RSE, čije je sedište u Pragu

Prošlo je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Šta je doneo Dejton

Mnoge ideje iznete u mirovnom planu za Ukrajinu u 28 tačaka odbačene su u prethodnim pregovorima ukrajinskih i evropskih zvaničnika kao ustupci Rusiji. Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, ne odustaje

Nakon ubistva Aleša Šutara za koje se tereti mladić romske nacionalnosti, parlament u Sloveniji usvojio je zakon koji mnogi ocenjuju kao diskriminatorski prema Romima

Sudbina rata, ali i budući geopolitički poredak Istočne Evrope, oblikuju se iza zatvorenih vrata u dogovorima Vašingtona i Moskve – bez prisustva Ukrajine i suštinski bez učešća Evropske unije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve