
Ratna ekonomija
Rat Ukrajinu dnevno košta 172 miliona dolara
Za vojni budžet Ukrajina izdvaja 31 odsto BDP-a. U Rusiji 32,5 odsto državnog novca odlazi na vojsku i rat u susednoj zemlji
Mir i zajedništvo napustili su gradić Vitlejem na Zapadnoj obali, koji drugi Božić zaredom dočekuje u senci rata. Isusovo rodno mesto više ne privlači turiste, stanovnici odlaze, a u vazduhu se osećaju tuga i tišina
Isus je, prema hrišćanskoj božićnoj priči, rođen u skromnoj štali u Vitlejemu. Za njegovu majku nije bilo mesta u vitlejemskim prenoćištima.
Danas, dva milenijuma kasnije, situacija je potpuno drugačija – gotovo svih 5.000 hotelskih soba u gradu je prazno. Nedostaju turisti.
To pogađa ne samo hotele već i lokalne radnje. Ramzi Sabela ima malu prodavnicu u neposrednoj blizini Crkve Rođenja Hristovog – i gotovo se može setiti svakog turiste koji je ove godine posetio njegovu radnju. „Pre nekoliko nedelja ovde je bio gost iz Nigerije“, priča vlasnik radnje.
Ramzi obično prodaje punjače za mobilne telefone i štapove za selfi hodočasnicima iz celog sveta. Pogotovo za Božić bi imao puno posla – u normalnim okolnostima. U ratnim vremenima sve je drugačije.
„Sada navrati samo poneki meštanin – i uglavnom kupuju najjeftinije proizvode. Ni oni više nemaju novca“, objašnjava Ramzi.
Stanovnici napuštaju Vitlejem
Od početka rata u Pojasu Gaze, ekonomija na Zapadnoj obali – palestinskoj teritoriji koju Izraelokupira – doživela je ozbiljan pad. Onde se nalazi i Vitlejem.
Turizam je decenijama bio glavni izvor prihoda za grad. Međutim, prema podacima lokalnog udruženja hotelijera, popunjenost smeštajnih kapaciteta pala je sa oko 80 odsto pre rata na samo tri odsto danas.
Ni na velikom Trgu jaslica ispred Crkve Rođenja Hristovog atmosfera nije ništa vedrija. Obično se odatle čuje glasna božićna muzika koja ispunjava ceo stari deo Vitlejema. Ove godine vlada tišina: nema božićnih pesama, nema božićnog drveta, nema ukrasa. Na trgu je samo nekolicina novinara koji izveštavaju o tužnim dešavanjima.
Ovo je druga godina zaredom da se Božić u Vitlejemu obeležava u senci rata. Prema podacima lokalnih vlasti, u poslednjih nekoliko meseci gotovo 500 porodica napustilo je Vitlejem – što je značajan broj s obzirom na to da grad ima tek tridesetak hiljada stanovnika.
A to su samo zvanične brojke. Meštani pričaju kako su mnogi drugi, koristeći privremene turističke vize, otišli i sada pokušavaju da se snađu u inostranstvu radeći povremene poslove.
„Poruka celom svetu“
Sve veće siromaštvo samo je jedna strana priče. S obzirom na hiljade ubijenih Palestinaca u Pojasu Gaze, ovde ionako niko nema volje za slavlje.
„Ove godine se molimo u tišini – i želimo poslati poruku celom svetu“, objašnjava sveštenik Isa Musleh iz grčko-pravoslavne crkve. „Duboko osuđujemo ono što se trenutno dešava u Gazi.“
I u Vitlejemu, kao i ostatku Zapadne obale, atmosfera je postala sve napetija od početka rata. To podjednako oseća i oko 50.000 hrišćana, kao i muslimanska većina.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata na Zapadnoj obali ubijeno je više od 700 Palestinaca i 23 Izraelca.
„Upravo sada, za Božić, svi bi se trebali prisetiti da je Isus rođen u Vitlejemu kako bi ljude pozvao na mir“, poručuje sveštenik.
Želja za mirnim suživotom
U ovakvim okolnostima hrišćanima u regionu teže je nego ikada da veruju u poruku nade koju Božić nosi.
Ipak, ljudi u Vitlejemu odavno su pokazali da je miran suživot moguć, smatra konobar Nadim. On sa tugom posmatra dešavanja ispred crkve iz daljine – iz svog praznog kafića na obližnjem brdu.
Iako je musliman, Nadim pohađa hrišćanski univerzitet. Pre rata, često je odlazio u Izrael, udaljen svega nekoliko kilometara, gde je imao mnogo jevrejskih prijatelja. „Zapravo svi želimo isto“, kaže Nadim. Jednostavan život u miru.
Za vojni budžet Ukrajina izdvaja 31 odsto BDP-a. U Rusiji 32,5 odsto državnog novca odlazi na vojsku i rat u susednoj zemlji
Glasove u Nemačkoj broje volonteri, mahom stariji sugrađani, pa još uspeju da ih unesu u softver tako da ceo svet vidi rezultat. Nikakve drame nema
Osim straha za sopstvenu bezebednost, novinari u strahu i za živote voljenih, a palestinski su izloženi i gladi
„Moramo da radimo u skladu sa razmišljanjem Generacije Z“, rekla je novoimenovana premijerka Nepala Sušila Karki
Leto 2025. posebno je izdvojilo Mađarsku, koja je u junu obezbedila čak 42 odsto električne energije iz solara
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve