img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Južno kinesko more

Borba za prirodna blaga Pacifika: Kina protiv ostalih

24. avgust 2024, 14:17 Nikolas Martin (DW)
Južno kinesko more Foto: Pixabay
Južno kinesko more
Copied

Peking polaže pravo na gotovo celo Južno kinesko more, dok ostale obalske zemlje optužuju Kinu da krši njihove isključive ekonomske zone. Glavni spor ostaje odnos Pekinga prema Filipinima i – naravno – Tajvanu. Međutim, prava opasnost za svetsku trgovinu ipak preti u Malajskom moreuzu

Južno kinesko more – za Kineze je to jednostavno Južno more, a Vijetnamci ga nazivaju Istočno more – deo je zapadnog Pacifika, piše Dojče vele (DW).

Ovo rubno more, s površinom od oko 3,5 miliona kvadratnih kilometara, smešteno je između Kine, Tajvana, Filipina, Indonezije, Vijetnama, Tajlanda, Kambodže i Malezije.

Preko tog mora godišnje se transportuje oko 40 odsto svih svetskih naftnih derivata. Prema podacima Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD), tamo se odvija trećina ukupne svetske pomorske trgovine.

Globalni ekonomski faktor

Naučnici sa američkog Univerziteta Djuk procenjuju da se samo između Južnog kineskog i Istočnog kineskog mora, dakle u oblasti između Kine, Korejskog poluostrva i Japana, godišnje prevozi roba vredna 7,4 biliona američkih dolara.

Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije iz Vašingtona, svake godine desetine hiljada brodova prolaze kroz Južno kinesko more.

Oni prevoze 40 odsto uvoza i izvoza Kine, više od 30 odsto indijske trgovine i oko 20 odsto japanske trgovine s ostatkom sveta.

Ekonomije ove tri države zavise od nesmetanog prometa ovim pomorskim putem. Južno kinesko more je od velike važnosti kako za unutrašnju azijsku trgovinu, tako i za trgovinu s Evropom, Bliskim istokom i Afrikom.

Kina protiv ostatka sveta

Peking polaže pravo na gotovo celo Južno kinesko more, dok ostale obalske zemlje optužuju Kinu da krši njihove isključive ekonomske zone.

Narodna Republika Kina ignoriše arbitražnu presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu, prema kojoj Peking nema pravo na tu ekspanziju.

Kina sve češće sprovodi agresivne vojne akcije na ovom pomorskom putu, uključujući sukobe s filipinskim brodovima, što pojačava strahove od oružanog sukoba.

Sjedinjene Države više puta su upozorile da su u slučaju sukoba obavezne da pruže vojnu pomoć Filipinima, a to uključuje i incidente u Južnom kineskom moru.

Vijetnam je prošlog meseca podneo zahtev Ujedinjenim nacijama za proširenje svog uticaja izvan trenutne zone od 200 nautičkih milja, a sličan korak su u junu preduzeli i Filipini.

Kina takođe smatra ostrvo Tajvan, koje se nakon građanskog rata pre 75 godina proglasilo samostalnom državom, „otpadničkom provincijom“ koja bi trebalo da bude integrisana u kinesku teritoriju.

Nagađanja da bi Peking to mogao sprovesti vojnim putem dodatno pojačava strahove od rata u regionu.

More bogato resursima

U Južnom kineskom moru su već dokazana ili očekivana nalazišta prirodnog gasa u količini od 5,38 biliona kubnih metara i oko jedanaest milijardi barela nafte, prema podacima američke Agencije za energetsku informaciju (EIA).

U spornom morskom području nalaze se i velike količine retkih zemalja koje su izuzetno važne za kinesku ekonomiju. Procene su da u Tihom okeanu postoje oko hiljadu puta bogatija ležišta tih zemalja i metala nego u svim drugim poznatim nalazištima.

Polovinu tih resursa trenutno kontroliše Kina, a oni su ključni za tranziciju ka korišćenju „zelenih“ energija.

Još jedno krizno žarište

Od prošle godine globalna trgovina pati zbog napada jemenskih pobunjenika Huta, saveznika Irana, u Crvenom moru. Pobunjenici napadaju trgovačke brodove kao odgovor na ofanzivu Izraela na Gazu nakon napada Hamasa u oktobru prošle godine.

Velike brodarske firme sada preusmeravaju brodove iz Crvenog mora i Sueckog kanala oko Rta dobre nade na južnom špicu Afrike.

To produžava prevoz za otprilike deset dana, povećava troškove osiguranja, opterećuje životnu sredinu, dovodi do većih troškova goriva i uzrokuje kašnjenja u prevozu kontejnera u Evropi i Aziji.

Dok se rat u Pojasu Gaze širi na ceo Bliski i Srednji istok, jer Iran može u bilo kom trenutku izvršiti vojni udar na Izrael, otvara se još jedno područje sukoba na Ormuskom moreuzu, pod kontrolom Teherana.

Kroz ovaj prolaz na ulazu u Persijski zaliv prolazi trećina svetskog transporta nafte.

Najveće usko grlo u regionu

Glavni spor ostaje odnos Pekinga prema Filipinima i – naravno – Tajvanu. Prava opasnost za svetsku trgovinu ipak preti u Malajskom moreuzu.

Ovaj uski prolaz nalazi se južnije, između Malezije, Indonezije i Singapura.

Prošle godine, prema podacima američke agencije EIA, kroz ovaj prolaz dnevno je transportovano oko 23,7 miliona barela nafte i naftnih proizvoda. To je 13 odsto više nego kroz Ormuski moreuz u istom razdoblju.

Malajski moreuz na najužem delu širok je svega 64 kilometra, a već sada se tamo događaju sudari brodova i saobraćaj je izuzetno gust. Osim toga, ovo morsko područje opasno je zbog pljački i pirata.

Niz geopolitičkih stručnjaka i vojnih analitičara predviđa da bi, u slučaju kineskog napada na Tajvan, SAD sa svojim saveznicima mogle da blokiraju Malajski moreuz.

To bi ugrozilo snabdevanje Kine naftom i ograničilo izvoz najveće azijske ekonomije.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Južno kinesko more Zapadni Pacifik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Zdravlje

27.jun 2025. Julija Han / DW

Javno vaganje: Turci su deblji nego što treba

Turska sprovodi kampanju borbe protiv gojaznosti nasred ulice

Ekstremne vrućine

27.jun 2025. Tim Šauenberg / DW

Vrućina kao gradski neprijatelj broj jedan: Stižu „šerifi za toplotu“

Toplotni talasi više nisu izuzetak – oni postaju pravilo. Gradovi od Atine do Santjaga uvode posebne službenike čiji je zadatak da ih učine otpornijim na vrućinu. Njihova uloga nije samo krizno reagovanje, već i osmišljavanje dugoročnih strategija za očuvanje zdravlja i života u gradskim sredinama

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure