

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




„Ne verujemo da je to što se događa u Gazi genocid. Odlučno i zvanično odbacujemo tu tezu", rekao američki zvaničnik
Savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven izjavio je da administracija predsednika Džoa Bajdena ne vidi izraelska ubistva Palestinaca u Gazi u ratu protiv Hamasa kao genocid, prenosi „Glas Amerike“ (VOA).
U razgovoru sa novinarima u Beloj kući, Saliven je izjavio da SAD žele da Hamas bude poražen, da su Palestinci zatečeni u sred rata „u paklu“, te da bi velika izraelska vojna operacija u Rafi bila greška.
„Ne verujemo da je to što se događa u Gazi genocid. Odlučno i zvanično odbacujemo tu tezu“, rekao je Saliven.
Predsednik Bajden, koji se ove godine takmiči za drugi mandat, suočava se sa snažnim kritikama svojih sopstvenih pristalica zbog podrške Izraelu, a neki od tih kritičara optužuju Izrael da čini genocid. Više od 35.000 Palestinaca u Gazi je stradalo, prema procenama ministarstva zdravlja u Gazi, koje kontroliše Hamas.
Ponavljajući Bajdenov komentar iznet u subotu, Saliven je rekao da bi u Gazi već sada vladao prekid vatre kada bi Hamas oslobodio taoce. Svet treba da poziva Hamas da se vrati pregovaračkom stolu i prihvati sporazum, dodao je američki zvaničnik.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve