Indijsko-pakistanska kriza

06.јун 2002. Aleksandar Radić

Na nuklearnom nišanu

Čak i najblaža procena mogućeg razvoja krize pokazuje da svi elementi potrebni za kreiranje rata već postoje i da je preostalo samo to da jedna od strana baci grudvu koja će pokrenuti lavinu obračuna miliona vojnika

Samit šefova srednjoevropskih država

06.јун 2002. Svetlana Mekina

Alan Ford u Alpima

Ceo susret je od početka nakićen i praćen ceremonijalom koji je zvanicama trebalo da pruži carski ugođaj a domaćinima da smanji nelagodnost što mnogo šta nije ispalo kako su planirali

Balkanski poslovi

06.јун 2002. Redakcija Vremena

Obračun na Arizoni

Ekipa od sedam balkanskih novinara i jednog fotoreportera iz Bosne, Hrvatske i Srbije su otišli na pijacu Arizona u Distriktu Brčko, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine kako bi istražili predstojeći obračun između njene budućnosti zapadnjačkog stila i njene nezakonite prošlosti. Dugo vremena izvor neprijatnosti za međunarodnu zajednicu kao središte organizovanog kriminala, tržnica kojoj se obećava nova budućnost kada Italprojekt u junu ove godine počne sa preduređenjem tržnice u luksuzan, visokokvalitetan tržni centar. Rad istraživačkog tima je finansirao IREX ProMedia, nezavisni U.S. ugovarač kojeg finansira USAID. Novinari: Jelena Dalipagić, Ivana Erceg, Slobodan Georgijev, Željka Matković, Biljana Mitrinović, Alda Omeragić, Radmila Žigić. Fotograf tima: Toni Hnojcik Urednici: Saša Leković, Donald W. Pine

Jednog dana i granice

06.јун 2002. Vera Didanović

Širok Dunav, kriva Drina

Pregovori o razgraničenju s Bosnom i Hercegovinom teku dobro, ali je dogovor s Hrvatskom oko granice na Prevlaci i delu Dunava još daleko

Skupštinski život

06.јун 2002. Milan Milošević

Uzaludno krečenje

Pokušaj da se izmenom skupštinskog poslovnika zabašuri rastuća parlamentarna i politička kriza liči na izgradnju "Čedine zebre"

Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka (5)

Radioaktivna budućnost

U čekanju da povodom osiromašenog uranijuma neko nešto uradi ili plati – najbolje oboje – Srbiji su prošle tri godine. Ili ništa, sa stanovišta večnosti (i uranijuma). Što se posledica tiče, večnost se za nas tek otvara

Dodeljena Zlatna palma

30.мај 2002. Miroljub Vučković

Nepoznata zadovoljstva

Francuski režiser poljskog porekla Roman Polanski, ovogodišnji je dobitnik Zlatne palme Kanskog festivala za film "Pijanista", koji govori o životu u varšavskom getu za vreme Drugog svetskog rata

Dolazi koncertna atrakcija - Manu Chao na Tašu

30.мај 2002. Slobodan Vujanović

Furiozne pop minijature

Manu Chao za sebe voli da kaže da je muzički novinar, reporter. On učestvuje. On ne šalje razglednice. On ih pravi

Nuspojave

30.мај 2002. Teofil Pančić

O srnećem pamćenju

Stvari su se ovde pretvorile u bljutavu melasu u kojoj smo svi pomalo blatnjavi i podnošljivo krvavoruki, umereno gadnjikavi i razumno smrduckavi

Priča sa naslovne strane - više od igre

30.мај 2002. Dragan Todorović

Batić u prvoj ligi

Sudija odsvira kraj, navijač Batić đipi uvis, dohvati se sa onima oko sebe, eto ti i, koga nego predsednika, Ace, kad se to pljesnuše, kad se to primiše preko samostalno bordo ograde

Suđenje u Hagu i svetska javnost

30.мај 2002. Tamara Skrozza

Zvezda koja gasne

Statični kadrovi, priče koje su zanimljive samo ljudima koji su lično zainteresovani za zbivanja u Jugoslaviji, politički govori bivšeg predsednika i anonimni svedoci ne mogu da se mere s bombašima samoubicama ili s dizanjem ambasada u vazduh. Sa stanovišta (inostranog) medijskog konzumenta, naviknutog na dinamiku, konciznost i atraktivnost, teške i istorijom opterećene balkanske priče više jednostavno nisu zanimljive

Klima-uređaji

16.мај 2002. Zoran Majdin

Pumpanje hladovine

Svi klima-uređaji liče jedni na druge, tehnički podaci su im slični, razlikuju se jedva u finesama koje će biti uočene tek pri korišćenju. Najviše se, međutim, razlikuju po ceni i tu je princip jednostavan: koliko para, toliko hlada

Pozorište

16.мај 2002. Ivan Medenica

Kontuzov

Hristo Bojčev i Nikola Pejaković, Kontuzov, režija Nikola Pejaković; igraju Slobodan Ninković, Nebojša Glogovac, Dubravka Mijatović, Zvezdara teatar (Nova scena)

Otvaranje tajnih dosijea u Hrvatskoj

16.мај 2002. Miloš Vasić

Sklapanje tragičnog mozaika

Nedavno objavljeni delovi stenograma sa sednica VONS-a (Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost) dopunili su već poznatu sliku zavere Beograda i Zagreba za uzajamnu razmenu stanovništva. Planirajući etničko čišćenje i preseljenja, Tuđman i njegova ekipa manje su se brinuli za to šta će reći Beograd, jer su sa Miloševićem bili u dogovoru, a mnogo više za to kako bi međunarodna zajednica mogla da reaguje

Priča sa naslovne strane

15.мај 2002. Nenad Lj. Stefanović

Insajder ili autsajder

Odbijanje ND-a da stane iza onoga što je njihov nekadašnji "simpatizer" izrekao u haškoj sudnici i sugerisanje zaključka da je Tanić samoproglašeni važan svedok, a u suštini ne previše značajan pregovarač niti čovek koji je bio blizu Miloševića, moglo bi dodatno da iskomplikuje "sudski proces stoleća"

Inter rejl

09.мај 2002. Zoran Majdin

Evropska skitnja

Na inicijativu francuske železnice kreiran je Inter rejl, kao asocijacija nacionalnih železnica sa zajedničkom ponudom: mesečnom kartom za putovanje po svim zemljama članicama izuzev one u kojoj je izdata. Danas povlastica nema starosno ograničenje, ali za različite uzraste i cena se razlikuje: deca do dvanaest godina plaćaju polovinu pune cene, omladinci uživaju trećinski popust. Evropa je podeljena u osam zona i moguće je kupiti kartu za jednu, dve ili tri zone. Naravno, može se kupiti karta i za sve evropske zemlje u koje, bar po ovoj ponudi, spada Maroko, ali Bosna i Hercegovina i Albanija ne

Jedrenje u Srbiji

09.мај 2002. Davor Konjikušić

Dah rečnog vetra

Jedriličari nade polažu u nove generacije, koje danas jedre u klasi "optimist" i možda će neki od njih jedra razapeti kao na grbu Beograda

Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka (2)

Šta se krije iza brda laži

Osnovni posao svake vlasti je, ako ne bezočno laganje, a ono bar pažljiva briga o korisnim količinama i načinu saopštavanja odgovarajuće istine. Po prirodi stvari grublja i donekle drukčije organizovana, svaka vojska drži kao tajnu sve svoje poslove, a naročito one za koje se prokleti neovlašćeni civili – pa bili i slučajne žrtve ili kolateralna šteta – posebno zanimaju. U slučaju osiromašenog uranijuma i posledica njegove upotrebe u Iraku 1991, Bosni i Hercegovini 1994/95. i SR Jugoslaviji 1999. moguće je, bez naročitog preterivanja, govoriti o zaveri ćutanja i izbegavanja u koju su uključeni ne samo SAD, NATO, vojne i civilne vlasti mnogih država nego i mnoštvo drugih organizacija. U svakom slučaju, "sudar istina" pobornika i protivnika upotrebe osiromašenog uranijuma za sada izaziva više nedoumica no što doprinosi razjašnjavanju problema

Mjanmar

08.мај 2002. Duška Anastasijević

Prvi gest dobre volje

Šta je navelo jedan od najozloglašenijih režima na svetu da iz kućnog pritvora oslobodi Su Ći a iz zatvora pusti više stotina političkih zatvorenika? Nema sumnje da hunta više nema otkud da crpi novac za održavanje skupog sistema i investicije u naoružanje dok milioni građana gladuju

Bliskoistočna kriza

08.мај 2002. Berta Zekić Belson

Arafat ponovo partner

Dok u Vašingtonu Buš i Šaron kuvaju plan novog Bliskog istoka najavljujući regionalnu mirovnu konferenciju koja će se najverovatnije održati ovog leta u Turskoj, nasilje na Bliskom istoku ne prestaje

Stanje stvari

08.мај 2002. Stojan Cerović

Večiti derbi

Nije da Đukanović sopstvene birače smatra magarcima, nego do toga nužno dovodi prevelika politika premale zemlje, zavisne i podložne svakakvim uticajima

Obeležavanje ulica i puteva

04.мај 2002. Slobodan Georgijev

Anonimne ulice i skriveni gradovi

U Srbiji se od građana i posetilaca sa strane očekuje da znaju puteve te se ne troši previše energije i novca na njihovo obeležavanje. Vlasti u gradovima, opet, smatraju da je ulicama najvažnije promeniti imena i u tom poslu se angažuju najbolji umovi koje svaka nova vlast može da skupi. Eventualno postavljanje tabli s novim nazivima smatra se nekako nebitnim, komunalnim poslom, kao da gradske vlasti ne postoje upravo zbog njih

Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka(1)

Koliko nismo pogođeni ili Balkanski sindrom

Od sredine devedesetih, zastrašujuće posledice primene municije sa osiromašenim uranijumom izazivaju sve više nedoumica. "Vreme" će u narednim bojevima pokušati da što potpunije prikaže taj problem, već nazvan "atomska bomba XXI veka"