U sredu kasno uveče studenti iz Župe su svojim sugrađanima podelili 1330 pisama u kojima objašnjavaju zašto blokiraju fakultete i zašto im je važna njihova podrška. Ulice Aleksandrovca su bile skoro potpuno prazne. Ipak, nije izostalo nekoliko čudnih pogleda, ali ni poruka podrške
Republika Srpska slavi Dan Republike i ponovo najavljuje otcepljenje od Bosne i Hercegovine, baš kao što se u Sarajevu insistira na tome da je datum obeležavanja neustavan
Ličnosti godine: Pobunjeni studenti, kolektivni intervju
Godinu za nama obeležila je studentska pobuna. Svi smo bili iznenađeni usled već decenijske društvene apatije i osećaja da u Srbiji ništa ne može da se promeni. Zato na naslovnoj strani novogodišnjeg dvobroja “Vremena” i stoji “Ima nade”. Ima je – zaista. Pobunjeni studenti svima su pokazali kako izgledaju stvarna hrabrost, solidarnost i zrelost. Takođe, tu je i njihov nezabeleženi demokratski način odlučivanja, otvorenost za dijalog i nenasilan način borbe za javni interes uprkos svim klevetama, provokacijama i fizičkim napadima
Dok proslavljamo Novu godinu, neko spava na kartonu, pokriven ćebetom toliko tankim da se sklupčava uza zid. Dok proslavljamo Božić, neko je gladan i ne može da dođe do doktora jer nema dokumenta. Bolestan je i izgubljen, nije dobio podršku kada je trebalo, a nema je ni danas. Sistem žmuri na osobe u situaciji beskućništva. A kako je njima u ovim danima
Kako sprečiti da promena aktuelnog režima ne završi kao što je završio 5. oktobar? Kako sprečiti pojavu nekog novog Vučića za 10-15 godina? Da bi se šanse za tako nešto minimizovale, potrebno je mnogo rada, znanja i priprema. Ono što su studenti dobro detektovali jeste da ne žele da svoj kredibilitet, energiju i uspehe jednostavno poklone nekoj od opozicionih opcija. Šta su alternative
Tri decenije sukoba između Azerbejdžana i Jermenije
Pored autoputa između Fizulija i Šuše stoje bilbordi sa natpisima “Karabah je azerbejdžanski”. Rastojanje između dva grada manje je od sto kilometara, a povezuje ih nov autoput simbolično nazvan “Pobedonosni autoput”. Ipak, da bi se stiglo od jednog do drugog mesta, potrebno je više sati zbog brojnih vojnih punktova na kojima se proverava identitet svakog od putnika. Kada se stigne do Šuše, koja predstavlja kulturnu kolevku Azerbejdžana, ulazi se u potpuno novi grad koji predstavlja simbol pobede u sukobu koji je trajao više od trideset godina
Dok traje štrajk u Vazduhoplovnoj Akademiji zbog političke hajke na direktora, Dario Lilin, šef pilota Akademije, govori za „Vreme" zašto je označen kao agresivni opozicionar
Kosovska policija je privremeno zatvorila filijalu Poreske uprave Srbije u severnoj Mitrovici, navodeći da je pronašla dokaze o falsifikovanju dokumenata. Nema uhapšenih, a istraga je u toku
Studenti Pravnog fakulteta u blokadi ogradili su se od članova nevladinih organizacija koji istupaju u medijima. Ko sme da govori u ime studenata i kako režim seče svakog ko promoli nos
Nakon masakra na Cetinju, crnogorski studenti pozvali su građane na proteste. Oni, između ostalog, traže i političku odgovornost dvojice funkcionera vladajuće Demokratske Crne Gore. Vlast odgovara – iza svega stoji Milo Đukanović
Srbija iz domaćih izvora dobija samo 23 odsto nafte, pa je najveće pitanje zapravo da li će hrvatski naftovod, preko kojeg u Srbiju stiže 90 odsto ovog energenta, pratiti potencijalne sankcije Amerike
Pokret slobodnih građana Subotice traži ostavku gradonačelnika Stevana Bakića zato što je dekane Ekonomskog i Građevinskog fakulteta nazvao „bitangama“ i naveo da "grabe krupnim koracima da iz statusa bitange pređu u status fukare“
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će papir iz SAD o sankcijama NIS-u stići u petak, 10. januara ili u ponedeljak, 13. januara. Vučić je i dalje jedini koji govori o sankcijama koje SAD još uvek nisu zvanično potvrdile
Memoari Merkelove kod Kontrast izdavaštva, „Rat“ i „Autokratija“ kod Clia, „Beograd noir“ u Službenom glasniku, Kadareov „General mrtve vojske“ – primeri su iz planova izdavača za ovu godinu koja će, znaju, biti teža nego prošla
Direktor Srbijagasa izjavio je da građani Srbije ne treba da brinu do kraja grejne sezone koja je u toku, jer, kako kaže, gasa ima i više nego dovoljno. Cene će ostati nepromenjene
Blokade i masovni protesti, najveći od Petog oktobra, pomerili su političku scenu Srbije. Dok vlast Aleksandra Vučića zaoštrava retoriku, opozicija se suočava s pitanjem: može li odgovoriti jedinstveno i efektivno na talas nezadovoljstva koji dolazi sa univerziteta
U Srbiji je prethodnih nekoliko dana vazduh zagađen do mere da je opasan po zdravlje, ali izostaje upozorenje Ministarstva zdravlja preko sredstava javnog informisanja
Predlog formiranja nove stranke ili koalicije unutar opozicije predložio je nekadašnji premijer Srbije Zoran Živković. „Pošto studenti već dugo daju svoju energiju, zdravlje, pamet i hrabrost, to treba da se ubrza i da se 15. januar odredi kao dan kada opozicija mora da definiše šta će da radi“, kaže on
Od studenata do prosvetnih radnika i ekologa, mnogi građani su demonstrirali širom Srbije tokom 2024. godine. Njihovo nezadovoljstvo i upornost pokazalo je da se pritisak na vlast neće smanjiti ni u predstojećoj godini. Sada su na čelu pobune studenti, kojima Vučić ne može ništa - i to ga očigledno plaši
Džepovi građana Srbije već su nekoliko puta tokom 2024. godine bili na udaru. Poskupeli su Infostan, grejanje, neke osnovne namirnice i taksi prevoz. Šta nas čeka u novoj godini?
U Nišu su studenti pustili ka nebu 15 lampiona u čast poginulih u nesreći, a u Beogradu su stajali u tišini držeći upaljena svetla na mobilnim telefonima
Kriza u Srbiji nije samo posledica nepovoljnih okolnosti, već i svesti vladajuće elite da je sistemska promena pretnja njihovoj dominaciji. Šta građani mogu očekivati u situaciji u kojoj vlast igra na polarizaciju i represiju umesto na dijalog i napredak
Na međunarodnom arhitektonskom konkursu za Muzej Nikole Tesle stiglo je 46 radova, žiri se odlučio za londonsko-beogradski tim čije su zgrade poznate Beograđanima
Predsednik Aleksandar Vučić i njegova SNS ne znaju šta će sa studentskim protestima koji neće zamreti. Upitno je da li režim sme u takvoj situaciji da gura „svoje“ projekte poput Jadra i da li će pobeći u svoju omiljenu disciplinu – vanredne izbore
Prevod
„Studentima je stvarno bitno da ih ljudi podrže. Ovo je samo vid toga da pokažemo da to što smo otišli kućama blokade nisu stale. Naprotiv. Iako mi želimo da se vidimo sa svojom porodicom, takođe ostajemo istrajni u našoj brobi. Ovo je samo vid proširenja te akcije gde se blokada ‘vraća svojim kućama’, gde studenti šire svoje želje, zahteve i prenose i informišu svoje sugrađane o onome što žele da sprovedu”, navodi Azdejković.
Ona dodaje da studenti pokušavaju da izbegnu centralizaciju jer je Srbija mnogo više od Beograda, te odatle i ideja da se dopre do ljudi sa kojima dele grad i odrastanje.
Buđenje iz zimskog sna
Prošle nedelje je u Aleksandrovcu održan protest gde se prema podacima Arhiva javnih skupova okupilo između 450 i 500 građana, što bi u Beogradu bilo između 110.000 i 120.000 ljudi.
[caption id="attachment_4873534" align="alignnone" width="737"] Protest u Alekasndrovcu Foto: Nenad Protić[/caption]
Studentkinja Biološkog objašnjava da su od fundamentalnog značaja ovakve akcije na lokalu. „Vidi se da je tim ljudima vraćena nada time što smo se okupili tamo, da su videli koliko je lepa naša energija, kolko smo ambiciozni, uneseni u sve ovo, kolko smo istrajni i koliko iskreno želimo promenu, da nismo plaćenici, da imamo jako dobra ubeđenja i mislim da je jednostavno najlakše probuditi tu želju u ljudima da pomognu kada sa njima popričate uživo.”
Stanković kaže da su studenti što se tiče protesta prezadovoljni kako je prošlo. „Generalno, posle tog skupa svi imamo nekako osećaj da su se ljudi malo oslobodili, da su već krenuli da pričaju o tim temama, da ih interesuje šta mi to imamo da kažemo, da se nekako, bar za Aleksandrovac mogu reći, probudio iz nekog sna i te neke monotonije koja je zavladala ovde.”
Kada se akcija deljenja pisma završila Stanković je zaključio: „Naše drage kolege iz Užica su rekle da su se studenti vratili kući. Vratili smo se kući, izljubili se sa rodbinom, proslavili praznike i rekli im šta radimo i sada se vraćamo u Beograd da nastavimo tu našu borbu kroz naše fakultete”.
',
title: 'Studenti Župe: Pisma istine za 1330 sugrađana',
pubdate: '2025-01-09 12:21:36',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Aleksandrovac,Blokada fakulteta,Medijski mrak,Studentska pisma,Studentski protesti",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Studenti Župe: Pisma istine za 1330 sugrađana',
'pageContent': '
„Deco, šta delite to? Nešto u vezi sa protestima?“, dobacio je studentima na ulici jedan građanin Aleksandrovca iz svog dvorišta. „Slobodno mi dajte jedno pismo, uz vas sam. A ako vas neko dira, zovite me da vas branim.“
Kasnije uveče 8. januara u dvorištu Osnovne škole „Aca Aleksić“ u Aleksandrovcu okupilo se desetak studenata kako bi podelili pisma svojim sugrađanima. Ulice Aleksandrovca bile su gotovo prazne. Prolaznici su im uputili nekolicinu čudnih pogleda jer nisu znali o čemu se radi, ali nisu izostali ni po koji komšijski pozdrav i poruka podrške.
[caption id="attachment_4874779" align="alignnone" width="762"] Pisma za 1330 sugrađana Foto: Vreme/Milica Srejić[/caption]
Podeljeni u nekoliko grupa studenti su razdelili 1330 pisama u Raklji, Rasadniku, Prevoju, Kožetinu, centru Župe i drugim naseljima i ulicama Aleksandrovca. U njima je objašnjeno zbog čega blokiraju faklutete i zašto se sugrađanima obraćaju pisanim putem.
„Ova ideja je dogovorena još dok smo bili na blokadama na svojim fakultetima. Pričalo se o tome da bi to bio lep gest studenata prema sugrađanima kada dođu za praznike u svoje gradove”, kaže za „Vreme” student Matematičkog fakulteta u Beogradu Matija Stanković.
„Napisali smo pismo našim sugrađanima objašanjavajući im sa čime se trenutno suočavamo, šta su naši problemi, da bi čuli nas, svoje unuke, rođake, sinove”.
Medijski mrak
I studentkinja Biološkog fakulteta Anja Azdejković kaže za „Vreme” da su njihovi napori ogromni, ali da imaju jasnu prepreku, a to je – medijski mrak u Srbiji.
„Naša akcija se stavlja na marginu zato što na nacionalnim frekvencijama ne postojimo. Okupili smo se samoinicijativno ne bi li smo dopreli do ljudi sa kojima živimo, koji su nam najbliži, kako bismo ih informisali šta se dešava sa našim životima i kako bismo uspeli da sprečimo dezinformacije i pogrešne i loše slike o studentima koje se šire u javnosti”, objašnjava Azdejković.
Problem u manjim sredinama je što ljudi u tradicionalnim medijima nemaju pristup svim informacijama. Zato Stanković ukazuje da je bitno da na bilo koji način informišu njihove starije sugrađane.
Jer tokom praznika nisu bile retke svađe baka i deka sa unucima o trenutnoj situaciji sa blokadama fakulteta. Njihov glavni argument bio je – „ali, rekli su to na televiziji“. O tome su studenti iz Župe diskutovali uveče kada izađu iz svojih domova.
Pismo Župljanima
Studentsko pismo sugrađanima počinje sa: „Dragi roditelji, bake i deke, prijatelji, profesori, građani Župe“.
„Pišemo vam iz slušaonica i hodnika naših fakulteta, mesta gde su knjige i sticanje znanja deo uobičajene svakodnevice, ali gde se trenutno borimo za nešto mnogo veće – za pravdu, istinu, dostojanstvo i budućnost svih nas“, piše u pismu.
Na pitanje „Zašto Vama pišemo“, studenti su napisali: „Pozivamo vas da budete uz nas – da razumete zašto ovo radimo i da nam pomognete da naš glas dopre još dalje“.
Celo pismo objavila je psihološkinja Ana Mirković na svom „Iks“ nalogu:
Studenti iz Župe su napisali pismo i ostavili na kapijama svojih sugrađana. Obraćaju se roditeljima, bakama, dekama, profesorima. Molim vas pročitajte 🙏 pic.twitter.com/b9uukRkR8W
„Studentima je stvarno bitno da ih ljudi podrže. Ovo je samo vid toga da pokažemo da to što smo otišli kućama blokade nisu stale. Naprotiv. Iako mi želimo da se vidimo sa svojom porodicom, takođe ostajemo istrajni u našoj brobi. Ovo je samo vid proširenja te akcije gde se blokada ‘vraća svojim kućama’, gde studenti šire svoje želje, zahteve i prenose i informišu svoje sugrađane o onome što žele da sprovedu”, navodi Azdejković.
Ona dodaje da studenti pokušavaju da izbegnu centralizaciju jer je Srbija mnogo više od Beograda, te odatle i ideja da se dopre do ljudi sa kojima dele grad i odrastanje.
Buđenje iz zimskog sna
Prošle nedelje je u Aleksandrovcu održan protest gde se prema podacima Arhiva javnih skupova okupilo između 450 i 500 građana, što bi u Beogradu bilo između 110.000 i 120.000 ljudi.
[caption id="attachment_4873534" align="alignnone" width="737"] Protest u Alekasndrovcu Foto: Nenad Protić[/caption]
Studentkinja Biološkog objašnjava da su od fundamentalnog značaja ovakve akcije na lokalu. „Vidi se da je tim ljudima vraćena nada time što smo se okupili tamo, da su videli koliko je lepa naša energija, kolko smo ambiciozni, uneseni u sve ovo, kolko smo istrajni i koliko iskreno želimo promenu, da nismo plaćenici, da imamo jako dobra ubeđenja i mislim da je jednostavno najlakše probuditi tu želju u ljudima da pomognu kada sa njima popričate uživo.”
Stanković kaže da su studenti što se tiče protesta prezadovoljni kako je prošlo. „Generalno, posle tog skupa svi imamo nekako osećaj da su se ljudi malo oslobodili, da su već krenuli da pričaju o tim temama, da ih interesuje šta mi to imamo da kažemo, da se nekako, bar za Aleksandrovac mogu reći, probudio iz nekog sna i te neke monotonije koja je zavladala ovde.”
Kada se akcija deljenja pisma završila Stanković je zaključio: „Naše drage kolege iz Užica su rekle da su se studenti vratili kući. Vratili smo se kući, izljubili se sa rodbinom, proslavili praznike i rekli im šta radimo i sada se vraćamo u Beograd da nastavimo tu našu borbu kroz naše fakultete”.