Pariz

08.decembar 2024. Robert Čoban

Otvaranje Notr Dama: Ovacije za vatrogasce i Zelenskog

Iz Pariza za portal "Vremena: Pod svodove obnovljene katedrale Notr Dam u Parizu Emanuel Makron je doveo Donalda Trampa, Vlodimira Zelenskog, princa Vilijema i 50 drugih državnika iz celog sveta, ali je najveće zanimanje izazvala pojava Ilona Maska

TV manijak

04.decembar 2024. Dragan Ilić

Plenum

Studenti ove generacije protesta pokazali su da su veoma zainteresovani za društvena pitanja, sudbinu zemlje, pokazali su saosećanje i daleko su od apatije. Za one koji umeju da slušaju, održali su i lekciju o integritetu institucija i promovisanju političkog dijaloga

Esej

13.novembar 2024. Nebojša Broćić

Povratak Meseca

Deluje da se radi o procesima kojima će žene, u bližoj budućnosti, preuzeti od muškaraca dominantni položaj, prvo u ekonomskoj sferi, a onda i u porodici i društvu. Poslednji bastion muške prevlasti – politička vlast, brani se svim sredstvima. Ali, Mesec se vraća, odatle i tolika drama

Baština

30.oktobar 2024. Robert Čoban

Devojčica u roze haljini

Očekuje se da će do kraja godine UNESKO prihvatiti nominaciju Srbije kovačičkog naivnog slikarstva za Listu nematerijalnog kulturnog nasleđa sveta. Osim ovog, drugi povod za tekst koji sledi je sto godina od rođenja Zuzane Halupove

Bitef 2024. (1)

02.oktobar 2024. Marina Milivojević Mađarev

Proveravanje granica pozorišta

Ovogodišnji Bitef je od samog otvaranja počeo veoma dinamično i bio je ono što mislimo da Bitef treba da bude – festival koji okupljanja kreativne, inovativne i društveno osvešćene umetnike i umetnice koji promišljaju odnos pozorišta i savremenog društva

Vlast, vojska, žrtve

25.septembar 2024. Davor Lukač

Tragedija i sramna tišina

“To nije običan marš motornih vozila od kasarne do poligona i obratno, ovo je veliki marš skoro između 250 i 300 km u jednom pravcu”, kaže za “Vreme” pukovnik u penziji Najdan Vojinović i, između ostalih, postavlja sledeća pitanja: “Ko je bio sa vozačem u kabini; ko je bio komandant kolone; koliko su vozači bili opterećeni u Batajnici na pripremi tog cirkusa od prikaza; da li su imali redovnu hranu i vodu te lekarski pregled; da li su vozila bila ispravna...” Do izlaska ovog broja “Vremena” nema odgovora. Nadležni na svim nivoima vlasti – civilnoj i vojnoj – ćute. Niko to ne zaslužje, pogotovo ne pet žrtava tragedije kod mesta Ušće koju je izazvalo vojno oklopno vozilo

Bitka za vodu

18.septembar 2024. Nedim Sejdinović

Nematode u svim tokovima vlasti

Novosadska vlast i javne službe radile su sve suprotno od onoga što je trebalo da čine. O prisustvu “crvića” građani nisu čuli od nadležnih institucija nego preko društvenih mreža. Potom su različite službe pričale različite stvari i dovodile građane u zabludu. Onda su zaćutale. Naime, problem je “rešen” tako što je smenjen direktor Instituta za javno zdravlje, epidemiolog, i na njegovo mesto postavljena stomatološkinja Milena Tabaković, kćerka guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković

58. Bitef

06.septembar 2024. S.Ć.

Da li lepota može da spase svet

O slobodi, pravima čoveka, starenju, silovanju, planeti, pozorištu, i mnogim drugim nama sada važnim stvarima, govoriće 10 predstava novog Bitefa, za koje je već prodato 60 odsto karata

Duh vremena: Al Paćino između Bronksa i grada Korleone

04.septembar 2024. Milan Milošević

Sani Boj, stidljiv a opasan – i sam sa svojim egom

Na filmu: Majkl Korleone, naravno sin Don Korleonea, drugi Kum, hladan kao led, neko ko može da potegne pištolj sakriven u toaletu i da prosvira metak kroz glavu korumpiranog policajca, neko ko može da kaže svojoj ženi Kejt da je nikada nije lagao lažući pritom, neko ko daje poljubac smrti svom brat Fredu – a inače, večiti neženja koji bi radije pristao da ujutru nađe odsečenu konjsku glavu u svom krevetu nego da novinaru išta poveri o svom neobičnom ljubavnom životu

Duh vremena: Fabrika snova, opasno delo

21.avgust 2024. Milan Milošević

Više od igre Alena Delona

Globalna zvezda francuske kinematografije; lepotan, muški pin-up i neka vrsta svetog čudovišta čvrstog karaktera, latinski ljubavnik i dete koje ne zna sa čim se igra; glumac Alen Delon živeo je intenzivno uz gracioznost i nasilje, progresivna dela i reakcionarnu ideologiju, a kraj života je dočekao poput nemoćnog kralja Lira u agoniji zavađene porodice

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.jul 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Palić 2024. prvi deo

24.jul 2024. Zoran Janković

A što bismo političnost krili?

Iznenađuje to što, sasvim oprečno od onoga što se na istom mestu, na Letnjoj pozornici u palićkom parku, moglo videti prethodnih leta, predstavljene filmove odlikuje i u isti kontekst smešta upadljivo odsustvo očiglednije političnosti, dok je polifonija, kulturološka i svetonazorska, na sreću i dalje tu, kao efektna i prikladna “uteha”

FOTO TANJUG/ VLADIMIR L

Festival evropskog filma Palić

21.jul 2024. M.S.

Otvoren festival na Paliću: Zvižduci za zvaničnike, nagrada za Anicu Dobru

U subotu (20. jula) na Paliću je otvoren Festival evropskog filma. Na otvaranju su se obratili i državni sektretar u Ministarstvu kulture Miomir Đorđević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković. Njih su dočekali uzvici i negodovanje publike. Nakon toga dodeljene su i nagrade, a nagrada „Aleksandar Lifka” u kategoriji domaćih stvaralaca dodeljena je glumici Anici Dobroj

Kadar iz filma „78 dana“

Festivala evropskog filma Palić

18.jul 2024. M.S.

Vreme vas vodi na Palić: U subotu počinje festival evropskog umetničkog filma

Počinje 31. izdanje Festivala evropskog filma na Paliću, kao jedan od najbitnijih kulturnih događaja u Srbiji. Petoro čitalaca, „Međuvreme” u nedelju vodi na projekciju dva filma „Svetlost bledi“ reditelja i direktora fotografije Fedona Papamihaela koji je gost festivala, a onda i na film Runara Runarsona „Kad svane dan“ ‌

Građanin Kejn

Povodom knjige

11.jul 2024. Sonja Ćirić

Kako film opisuje novinarstvo

Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda

Nagrade

29.maj 2024. Nemanja Rujević

Priče koje su morale biti ispričane

Tekst iz nedeljnika “Vreme” je u žestokoj konkurenciji ušao među sedam najboljih na svetu i dobio posebnu pohvalu žirija nagrade True Story Award. Evo kako je bilo na festivalu u Švajcarskoj