Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.jul 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Palić 2024. prvi deo

24.jul 2024. Zoran Janković

A što bismo političnost krili?

Iznenađuje to što, sasvim oprečno od onoga što se na istom mestu, na Letnjoj pozornici u palićkom parku, moglo videti prethodnih leta, predstavljene filmove odlikuje i u isti kontekst smešta upadljivo odsustvo očiglednije političnosti, dok je polifonija, kulturološka i svetonazorska, na sreću i dalje tu, kao efektna i prikladna “uteha”

FOTO TANJUG/ VLADIMIR L

Festival evropskog filma Palić

21.jul 2024. M.S.

Otvoren festival na Paliću: Zvižduci za zvaničnike, nagrada za Anicu Dobru

U subotu (20. jula) na Paliću je otvoren Festival evropskog filma. Na otvaranju su se obratili i državni sektretar u Ministarstvu kulture Miomir Đorđević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković. Njih su dočekali uzvici i negodovanje publike. Nakon toga dodeljene su i nagrade, a nagrada „Aleksandar Lifka” u kategoriji domaćih stvaralaca dodeljena je glumici Anici Dobroj

Kadar iz filma „78 dana“

Festivala evropskog filma Palić

18.jul 2024. M.S.

Vreme vas vodi na Palić: U subotu počinje festival evropskog umetničkog filma

Počinje 31. izdanje Festivala evropskog filma na Paliću, kao jedan od najbitnijih kulturnih događaja u Srbiji. Petoro čitalaca, „Međuvreme” u nedelju vodi na projekciju dva filma „Svetlost bledi“ reditelja i direktora fotografije Fedona Papamihaela koji je gost festivala, a onda i na film Runara Runarsona „Kad svane dan“ ‌

Građanin Kejn

Povodom knjige

11.jul 2024. Sonja Ćirić

Kako film opisuje novinarstvo

Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda

Nagrade

29.maj 2024. Nemanja Rujević

Priče koje su morale biti ispričane

Tekst iz nedeljnika “Vreme” je u žestokoj konkurenciji ušao među sedam najboljih na svetu i dobio posebnu pohvalu žirija nagrade True Story Award. Evo kako je bilo na festivalu u Švajcarskoj

U gotovo osam meseci rata poginulo je navodno više od 35.500 ljudi u Pojasu Gaze

Pojas Gaze

22.maj 2024. Tanja Kremer (DW)

Pakao preživljavanja u Rafi: Na udaru Izraela

Pre nego što je izraelska vojska 7. maja preuzela kontrolu nad palestinskom stranom graničnog prelaza Rafa, Ajman Mgamis i deo njegove porodice uspeli su da pređu u susednu zemlju. Ranije ove godine, izraelska vojska naredila je stanovnicima istočne Rafe da se evakuišu u Al Mavasi, peščano područje za koje humanitarne agencije kažu da je neprikladno za život

Muzika i politika

11.maj 2024. S.Z.

Finale Evrovizije: Politika u senci muzike, glamura i kiča

Malme se priprema za finale Evrovizije na kome će nastupiti 26 takmičara. Na ulicama su kordoni policije, a prema švedskim medijima, pojačanje pruža i norveška i danska policija. Organizatori ističu da na takmičenju nema mesta politici

Muzika i politika

07.maj 2024. DW

Evrovizija između dva rata

U jeku dva rata u Malmeu se bliži finale ovogodišnjeg Eurosonga. Organizatori neprestano ponavljaju da tu ima mesta samo muzici, a ne i politici, ali ih stvarnost demantuje. I tako već decenijama

Počeo je popis belih roda

Zaštita životinja

24.april 2024. Milica Srejić

Popis belih roda: Građani se pozivaju da pomognu da se prebroje

Počeo je prvi krug popisa belih roda u Srbiji i trajaće do 31. maja, a koordinatorka ovogodišnjeg Međunarodnog popisa belih roda Kristina Milošević za „Vreme“ kaže da putem monitoringa prate brojnost ptica, te da se na taj način mogu odrediti i neophodne mere zaštite. Pozivaju i građane da učestvuju u prebrojavanju roda

Stazama Vojislava Šešelja

03.april 2024. Đorđe Pavićević

Rat Vučićevih jurišnika protiv univerziteta

Stvara se nova, nategnuta, ali ipak većina koja može da kontroliše problematične univerzitete, fakultete, nastavnike i studente. Ako ne uspe tako, tu su druge oprobane metode. Lepo je imati za studenta prorektora Damjana Vakanjca da mimo svih zakona, procedura, ovlašćenja i na osnovu očigledno izmontiranog snimka starog godinu dana, traži otpuštanje profesora čiji mu se stavovi ne sviđaju, koji može da skupi momke spremne da stave lance na vrata Filozofskog fakulteta, organizuje ketering, logističku i političku podršku i u izobilju čeka dalja uputstva. Zgodno je pri ruci imati momke spremne da usred dana stave maske, sednu u auto i bezbrižno bacaju izmontirane i uvredljive flajere ispred Fakulteta političkih nauka tokom Nastavno-naučnog veća. Nije to neki rizik. Znaju oni da nadležne institucije neće reagovati, a da će ih veliki broj medija i odabrani predstavnici vlasti podržati i zaštititi

Kultura sećanja

20.mart 2024. Robert Čoban

Cipele i čizme

Tri memorijalna kompleksa u Budimpešti svedoče o različitim istorijskim epohama, izazivaju burne reakcije “suparničkih” strana, a govore pre svega o veoma razvijenoj i odgovornoj kulturi sećanja naših severnih suseda

Intervju: Sead Spahović, advokat

13.mart 2024. Slobodan Georgijev

Ne možete da reformišete sud dok ne reformišete Službu

“BIA je ustanova sa kojom predsednik suda ne bi smeo da ima nikakve veze, a ne da joj ide na noge, objašnjava da neki sudija nije korumpiran i da ih uči pravnim lekovima. Šta će sudija u BIA? A evo i odgovora: sudije idu tamo jer kada bi odbili, više ne bi bili predsednici suda – oni bi ga sklonili”

Istraživanje: Bande Haitija

13.mart 2024. Milan Milošević

Borba Revolucionarnih snaga familije za slobodne izbore

Od Papa Doka do Džimija Šerizijea Barbikjua, novija istorija prve države pobunjenih crnih robova, najsiromašnije zemlje Kariba Haitija, obeležena je državnim udarima, zastrašivanjima, prevarama, atentatima, pobunama i nemilosrdnim nasiljem mnogobrojnih bandi koje su često nastajale “u prisustvu vlasti”

Vatikan i rat u Ukrajini

12.mart 2024. J.H./DW

Bela zastava pape Franje

Ukrajina bi u ratu sa Rusijom trebalo da smogne hrabrosti da istakne belu zastavu, rekao je u jednom intervjuu papa Franja i naljutio mnoge. Ima i onih koji imaju razumevanja na apel poglavara Rimokatoličke crkve