Sport i kultura

14.август 2024. Milan Milošević

Zaboravljeni olimpijci u petoboju muza

Olimpijske medalje su nekada dodeljivane i za arhitekturu, književnost, muziku, slikarstvo i skulpturu, ali se nije ostvario Kubertenov antički san o spajanju “gimnastike za telo i muzike za dušu”

Intervju: Stevan Kovač Tickmayer, kompozitor

14.август 2024. Gordana Nonin

Kad si alternativa alternativi

“Osećali smo da nečemu dolazi kraj. Naravno, niko od nas nije znao šta nas čeka, naročito ne da će se sve tako krvavo raspasti, ali da će sve biti drugačije – to se osetilo u vazduhu. I Titova smrt se desila upravo na početku te dekade. Mislim da je među nama postojao iracionalni osećaj ‘sad ili nikad’”

Razglednica

14.август 2024. Robert Čoban

Vila iz koje je konjić “skočio” do Drvara

Letnjikovci i vile u Vrnjačkoj Banji kriju mnoge tajne nekadašnjih vlasnika kao i burne istorije ovog mesta u kojem organizovani turizam postoji već 156 godina, a nije prestajao ni za vreme Drugog svetskog rata kada se ovde smestio Štab Druge oklopne divizije Trećeg rajha

Ukrajinski vojnici

Srpsko naoružavanje Ukrajine

14.август 2024. Nemanja Rujević

Pozovi M. radi oružja

Holandski istraživač trgovine oružjem Frank Slajper za „Vreme“ priča kako srpsko oružje završava u Ukrajini preko mutnih preprodavaca poput Slobodana Tešića i Marka Moralesa

Protesti protiv rudarenja litijuma

12.август 2024. I.M.

Ekspresna kazna za aktiviste iz Prokopa: Zatvor zbog mahanja sendvičem

Trojica ekoloških aktivista su osuđena na zatvorske kazne zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru. Marko Pantić, advokat osuđenih po kratkom postupku, kaže za „Vreme“ da im je presuđeno uprkos nedostatku dokaza i primenom novije sudske prakse - „kazna pre pravosnažne presude“

Komentar

08.август 2024. Ivan Milenković

Ideja nad idejama Olimpijade: Suze Novaka Đokovića

Šta to Olimpijske igre već 2800 godina pokreću u ljudima? Zašto jedan Lebron Džejms posle svega hoće i olimpijsko odličje? A Novak Đoković, koji je osvojio sve što se osvojiti može, plače kao dete zbog toga što je osvojio zlato na Olimpijadi. Zašto, čoveče?

Olimpijada u Parizu

04.август 2024. I.M.

Raspored devetog dana: Đoković protiv Alkaraza za zlato, basketaši igraju sa Litvanijom

Devetog dana Olimpijskih igara u Parizu Novak Đoković oko 14.00 časova igra protiv Karlosa Alkaraza u finalu olimpijskog turnira. Odbojkašice od 17.00 zatvaraju grupnu fazu takmičenja duelom sa Kinom, dok se basketaši u 18.35 protiv Litvanije bore za direktan plasman u polufinale. Jelena Erić predstavlja Srbiju u drumskoj biciklističkoj trci

Srpski veslači Nikolaj Pimenov i Martin Mačković

Ko je kriv?

01.август 2024. M.S.

Sukob Veslačkog saveza i Olimpijskog komiteta Srbije nakon neuspeha veslača u Parizu

Do poslednjih 60 metara vodili su srpski veslači Nikolaj Pimenov i Martin Mačković u disciplini dubl skul . Nakon toga Pimenov nije mogao da nastavi da vesla, pa je spustio vesla u vodu. Njihov trener Nikola Stojić je rekao da su Mačković i Pimenov „izgubili sinhronizaciju”. Na ovaj nastup na Olimpijskim igrama reagovao je i Veslački savez Srbije optužujući trenera Nikolu Stojića i Olimpijski komitet Srbije (OKS) za rezultat srpskih veslača, te naveli da već četiri godine ukazuju da Stojić nema dovoljno profesionalno trenersko iskustvo

Hajka na novinarku ne prestaje

01.август 2024. I.M.

Nastavak kampanje protiv Tamare Skrozze: Iživljavanje bez granica

Dok traju novi napadi predstavnika vlasti i tabloida na Tamaru Skrozzu postavlja se pitanje - čemu sve to i zašto se to baš sada događa? Predsednik NUNS-a Željko Bodrožić ocenjuje da je u pitanju težnja vlasti da se skrene pažnja sa sve masovnijih protesta protiv iskopavanja litijuma u unutrašnjosti

Olimpijske igre

31.јул 2024. Robert Čoban

Vive la révolution!

Ceremonija otvaranja 33. Letnjih olimpijskih igara u Parizu, prva koja se nije dogodila na stadionu, ostaće upamćena po eksploziji kreativnosti, kiši i nerazumevanju pop-kulturnih referenci od strane Marije Zaharove i Ilona Maska preko hrišćanskih i desničarskih krugova širom sveta do dela, teorijama zavere sklone, domaće javnosti

Legenda

31.јул 2024. Jasna Kujundžić Jovanov

Jaša Bakov, olimpijac, osobenjak, svetski a naš

Prvi put je na Olimpijadi učestvovao 1936. u Berlinu i tada je postigao državni rekord u skoku motkom. Prisustvovao je Olimpijskim igrama u Tokiju zato što je jedini znao da otpeva japansku himnu. Bio je takmičar, prvak, trener, pokretač, masovik, pisac, svirao je violinu. Bio je sportska legenda

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.јул 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

TV manijak

31.јул 2024. Dragan Ilić

Vive la France!

Otvaranje Olimpijade u Parizu u svom je šarenilu praznik slobode za koju stalno traje borba, za razliku od sletova na nekim od ranijih ceremonija, jer su oni uvek ogledalo totalitarizma

Unutrašnji glas

31.јул 2024. Aleksandar Dimitrijević

Čovek je čoveku saradnik

Primatolozi su nam pokazali da u prvih osamnaest meseci za mladuncima šimpanze zaostajemo u skoro svemu, da bismo onda stekli prednost u samo jednom – doduše, presudno važnom – svojstvu. Jedinstven za nas jeste kapacitet da se zajednički usredsredimo na rešavanje istog problema, ma koliko dugo taj proces mogao da traje, i da, po njegovom završetku, podelimo nagradu

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.јул 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe