img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ekonomisti: Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen

06. октобар 2024, 20:06 S.Ć.
Foto: FoNet
Loznica, ovog juna
Copied

Projekat Jadar treba obustaviti – rezultat je analize koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić

Predsednik i Vlada Srbije često ističu navodne ogromne pozitivne ekonomske efekte Projekta Jadar za Srbiju. Međutim, prema analizi koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić, to nije tačno.

„Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen. Srbija bi imala zanemarljive prihode od tog projekta po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje, što predstavlja 2,6 evra po glavi stanovnika“, navodi se, između ostalog, u njihovoj  analizi, a prenosi N1.

Osnovni podaci

Evo još nekoliko podataka u tom poravcu:

Srbija bi uz to sama finansirala, u korist Rio Tinta, celokupnu infrastrukturu Projekta Jadar vrednu po procenama nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.);

Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu Projekta Jadar i Rio Tinto bi u potunosti raspolagao sa iskopanim litijumom;

U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine, itd.) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama;

Vlada planira da dodeli i €419 miliona subvencija, netrasparentno i bez ikakvih garancija, za izgradnju fabrike električnih baterija malo poznatoj slovačkoj firmi InoBat koja nema ni dan iskustva u masovnoj industrijskoj proizvodnji električnih baterija.

Isplata je za strance

U studiji Rio Tinta na koju se poziva predsednik Vučić, na strani 45 se pominje procena od 1 milijarde evra godišnjih prihoda celokupnog projekta. Navodi se i da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.

Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije, itd, bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju, tvrde u analizi.

Planovi Rio Tinta

Kompanija Rio Tinto planira čistu zaradu, piše u analizi, bez aktualizacije finansijskih tokova od 11,4 milijardi evra. Povraćaj uloženih 2,55 milijardi evra bi iziskivao – bez aktualizacije finansijskih tokova – samo pet godina, jer od godine 6 do godine 10, Rio Tinto očekuje prihode od oko 2,55 milijarde evra.

Samim tim, Rio Tinto bi u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života projekta, te ostvarivao profite od 11. godine projekta i tokom preostalih 30 godina njegovog trajanja.

Sve pomenute karakteristike projekta, navodi se u analizi, predstavljaju izuzetno pozitivan ishod za Rio Tinto kao investitora.

Budžet Srbije

Što se tiče prihoda za budžet Srbije, oni se svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je izuzetno malo za projekat tog obima i, pre svega, ovakvog ekološkog rizika, dodaju.

Mnogo se priča o rudnoj renti i raznim naknadama, ali one ukupno ne predstavljaju, prema studiji, više od 40 miliona evra godišnje (€24 miliona na nacionalnom i €16 miliona na lokalnom nivou i to u momentu maksimalne proizvodnje, dakle tek posle desete godine rada rudnika).

Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra.

Da bi se projekat uopšte realizovao, Rio Tinto po nekom osnovu očekuje da Srbija pokrije troškove svih pripremnih infrastrukturnih radova na teret srpskih poreskih obveznika, kažu autori analize.

Na teret Srbije

Rio Tinto, po svemu sudeći, nigde na svetu nije dobio slične povlastice kao u Srbiji, tvrde.

Potrebne su ogromne namenske infrastrukturne investicije da bi se Projekat Jadar realizovao.

Očigledno je da su sve one na teret Srbije, jer Rio Tinto nigde nije pomenuo, suprotno drugim projektima, bilo kakvo sopstveno učešće u njima, tvrde autori.

Ključna pretpostavka studije koja opravdava Projekat Jadar, je da će litijum-karbonat biti prodavan po prosečnoj ceni od 15.600 dolara po toni tokom života Projekta, što je veoma optimistično, kažu autori analize.

Naime, kako pojašnjavaju, cena osnovne sirovine, litijum-karbonata, od koje zavisi isplativost celog Projekta pala je za 81 procenat za samo dve godine i iznosi 10.300 dolara u oktobru 2024. godine.

Zaključak

Nakon još brojnih dokaza, autori ove analize zaključuju da su, na osnovu raspoloživih informacija, ekonomski efekti Projekta Jadar za Srbiju krajnje neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.

Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen, poručuju autori analize .

Izvor: N1

Tagovi:

Aleksandar Vučić Jadar Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Koliko ljudi zarađuje minimalac, prosečnu i medijalnu platu?

Zarade u Srbiji

15.јул 2025. Katarina Stevanović

Minimalac raste, ali siromaštvo ostaje: Šta nam statistika govori?

Više od pola miliona ljudi u Srbiji radi za minimalac, koji će od oktobra iznositi 500 evra. Da li je to dovoljno za dostojanstven život – i kako uopšte izgleda plata u Srbiji izvan statistike?

Davor Macura

15.јул 2025. R. V.

Ko je Davor Macura čijoj će Alta banci građani puniti račune plaćanjem struje?

Građani Srbije će račune za struju plaćati na račun u Alta banci biznismena Davora Macura. Ko je čovek čije poslovanje poslednjih godina doživljava meteorski uspon

Ugrožen izvoz

15.јул 2025. I.M.

Nemačka izdala upozorenje: Hepatitis A pronađen u zamrznutom voću iz Srbije

Evropski sistem za brzo obaveštavanje o hrani (RASFF) objavio je da je Nemačka pronašla virus hepatitisa A u zamrznutom mešanom bobičastom voću koje potiče iz Srbije. Upozorava se da konzumacija ovog proizvoda nosi ozbiljan rizik po zdravlje

Prosečna neto zarada u maju 2024. godine iznosila je 100.170 dinara.

Ekonomija

15.јул 2025. I.M.

Minimalac u Srbiji od oktobra veći za 9,4 odsto – prvi put preko 500 evra

Na današnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta odlučeno je da minimalna zarada u Srbiji od 1. oktobra bude povećana za 9,4 odsto, čime će prvi put premašiti 500 evra mesečno

Novine u plaćanju računa za struju

14.јул 2025. I.M.

Nova ekonomija: Građani od ovog meseca račune za struju uplaćuju u Alta banci

Elektroprivreda Srbije obavestila je korisnike da se od juna menja račun za uplatu struje – umesto trezorskog, uplate idu na račun privatne Alta banke, u vlasništvu Davora Macure, biznismena bliskog SNS-u. EPS nije dao obrazloženje za ovu odluku, niti detalje ugovora

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure