Srpski veslači Nikolaj Pimenov i Martin Mačković

Ko je kriv?

01.avgust 2024. M.S.

Sukob Veslačkog saveza i Olimpijskog komiteta Srbije nakon neuspeha veslača u Parizu

Do poslednjih 60 metara vodili su srpski veslači Nikolaj Pimenov i Martin Mačković u disciplini dubl skul . Nakon toga Pimenov nije mogao da nastavi da vesla, pa je spustio vesla u vodu. Njihov trener Nikola Stojić je rekao da su Mačković i Pimenov „izgubili sinhronizaciju”. Na ovaj nastup na Olimpijskim igrama reagovao je i Veslački savez Srbije optužujući trenera Nikolu Stojića i Olimpijski komitet Srbije (OKS) za rezultat srpskih veslača, te naveli da već četiri godine ukazuju da Stojić nema dovoljno profesionalno trenersko iskustvo

Hajka na novinarku ne prestaje

01.avgust 2024. I.M.

Nastavak kampanje protiv Tamare Skrozze: Iživljavanje bez granica

Dok traju novi napadi predstavnika vlasti i tabloida na Tamaru Skrozzu postavlja se pitanje - čemu sve to i zašto se to baš sada događa? Predsednik NUNS-a Željko Bodrožić ocenjuje da je u pitanju težnja vlasti da se skrene pažnja sa sve masovnijih protesta protiv iskopavanja litijuma u unutrašnjosti

Olimpijske igre

31.jul 2024. Robert Čoban

Vive la révolution!

Ceremonija otvaranja 33. Letnjih olimpijskih igara u Parizu, prva koja se nije dogodila na stadionu, ostaće upamćena po eksploziji kreativnosti, kiši i nerazumevanju pop-kulturnih referenci od strane Marije Zaharove i Ilona Maska preko hrišćanskih i desničarskih krugova širom sveta do dela, teorijama zavere sklone, domaće javnosti

Legenda

Jaša Bakov, olimpijac, osobenjak, svetski a naš

Prvi put je na Olimpijadi učestvovao 1936. u Berlinu i tada je postigao državni rekord u skoku motkom. Prisustvovao je Olimpijskim igrama u Tokiju zato što je jedini znao da otpeva japansku himnu. Bio je takmičar, prvak, trener, pokretač, masovik, pisac, svirao je violinu. Bio je sportska legenda

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.jul 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

TV manijak

31.jul 2024. Dragan Ilić

Vive la France!

Otvaranje Olimpijade u Parizu u svom je šarenilu praznik slobode za koju stalno traje borba, za razliku od sletova na nekim od ranijih ceremonija, jer su oni uvek ogledalo totalitarizma

Unutrašnji glas

Čovek je čoveku saradnik

Primatolozi su nam pokazali da u prvih osamnaest meseci za mladuncima šimpanze zaostajemo u skoro svemu, da bismo onda stekli prednost u samo jednom – doduše, presudno važnom – svojstvu. Jedinstven za nas jeste kapacitet da se zajednički usredsredimo na rešavanje istog problema, ma koliko dugo taj proces mogao da traje, i da, po njegovom završetku, podelimo nagradu

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Intervju: Miljenko Jergović

31.jul 2024. Ivan Milenković

Pisac ne zna odgovore na pitanja koja postavlja

“Pišem zato što moram, a o prirodi tog moranja teško bi bilo na ovom mjestu govoriti. Tek to je neka velika tema, o kojoj se, pak, ne može govoriti iz perspektive dokonog profesora i teorijski fundiranog književnog znanstvenika. To je nešto o čemu se može govoriti samo iz perspektive pisca, baveći se vlastitim slučajem. Pisanje romana, izmišljanje svjetova, imaginiranje, sve su to posljedice neke unutarnje nesavršenosti i nedovoljnosti. Pišući, ja zapravo radim ono što sam radio u vrijeme dok sam se sam sa sobom igrao ispod stola usput prisluškujući što drugi govore”

Berza rada

31.jul 2024. Nemanja Rujević

Ispovest jednog beogradskog kurira: Sto paketa dnevno

Narod mnogo gunđa zbog kurira. Ne donose pakete do vrata, nepouzdani su, paketi stižu oštećeni i tako dalje. Kako taj posao izgleda iz perspektive kurira? Nikola (43) iz Beograda, koji dve godine dostavlja pakete, podelio je svoju priču sa našim njuzleterom „Međuvreme“

Režimski progon neistomišljenika

30.jul 2024. B.B./A.I.

Napadi i iživljavanje: Tabloidne izmišljotine i nasrtaj na Tamaru Skrozzu

Formalni gazda „Informera“ Dragan J. Vučićević izmislio je da je zamenica glavnog urednika FoNeta Tamara Skrozza izjavila da je predsednika Srbije Aleksandra Vučića trebalo ubiti 5. oktobra 2000. godine i to stavio na naslovnu stranu. Usledila je tabloidna baražna paljba na Skrozzu

Fudbalski savez Srbije

29.jul 2024. B. B.

Javašluk i neznanje: Kako je FSS pretvoren u socijalni slučaj

Za pet godina Fudbalski savez Srbije je iz budžetskih rezervi dobio 1,8 milijardi dinara, iako je uporedo dobijao od UEFA i novac namenjen reprezentacijama koje se plasiraju na Evropsko ili Svetsko prvenstvo u fudbalu. Fudbal je komercijalni sport na kome bi, zapravo, trebalo da se zarađuje

Saobraćaj

29.jul 2024. Ana Trujić

Srpski paradoks: Automobil jeftiniji od autobusa

Kad se pogledaju paprene cene i mahom loša usluga, pravo je čudo da se iko u Srbiji još vozi međugradskim autobusom. Kako je moguće da je često jeftinije ići privatnim automobilom i kada će autobusi konačno biti prevaziđeni

Florijan Iser, oficirka Nacionalne žandarmerije nosi olimpijsku zastavu tokom ceremonije otvaranja

Olimpijske igre u Parizu

28.jul 2024. T. S.

Rusija kritikuje otvaranje Olimpijskih igara: Uvreda za hrišćanstvo

Zvaničnici i crkva u Rusiji osudili su ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, nazvavši je kulturnim samoubistvom i izrugivanjem hrišćanske tradicije. Na Olimpijske igre pozvan je samo mali broj ruskih sportista, a još manje njih se odazvalo pozivu da nastupaju kao „neutralni“ individualci

Na današnji dan

28.jul 2024. Filip Švarm

Zbog čega je počeo Prvi svetski rat i šta nam to danas govori

Na današnji dan pre 110 godina počeo je Prvi svetski rat. Iz vekovne perspektive, aktualno je pitanje da li je Srbija trebala da podnese tolike žrtve – i austrougarske zločine u Mačvi i pomor od tifusa i povlačenje preko Albanije i Crne Gore do Krfa i Solunskog fronta, sve u svemu, više od milion mrtvih? Problem sa ovim pitanjem je što pretpostavlja mogućnost izbora, a njega nije bilo ni 1914, a ni kasnije

Politika

26.jul 2024. S.Ć.

Krov nad glavom: Ana Brnabić ostaje u Jovankinoj vili

Status vile na Dedinju od 750 metara kvadratnih, poznate kao "Jovankina vila", dva puta je menjan - jednom da bi se Ana Brnabić uselila u nju, a sada da ne bi morala da se iseli. Na isti način je Tomislav Nikolić ostao u Užičkoj 23

Projekat “Jadar” iz nemačke perspektive

24.jul 2024. Andrej Ivanji

Litijumski savez Šolc–Vučić

Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”

Predsednica Narodne skupštine, jedna karijera

24.jul 2024. Jovana Gligorijević

Kako je ikebana postala bahata i prestala da brine

Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese

Lični stav

24.jul 2024. Goran Svilanović

Šta posle Evropskog Zelenog dogovora 2024–2029?

U oblastima energetike i klimatske politike, transporta, tehnologija, kritičnih materijala i sirovina, proizvodnji hrane, migracijama i upravljanju granicama nalazi se prostor u kome nečlanice mogu u punoj meri da se integrišu u politike i mehanizme Evropske unije

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Bioskop

24.jul 2024. Đorđe Bajić

Zamalo klasik

Taj Vest je u novom filmu "MaXXXine" ponudio prilično britku vivisekciju holivudskog sistema vrednosti, uz to uspevajući da sve vreme bude zabavan i, što je veoma važno, ciničan. Gorak je ovo film, lišen iluzija, ali istovremeno pokreće nihilistički polet koji je toliko jak da povremeno može da podseti na optimizam

Svedočenja

24.jul 2024. Ivan Milenković

Supica za ubicu

Gita Serenji: Odlazak u tamu. Od ubijanja iz samilosti do masovnog ubistva prevod Nataša Kampmark Partizanska knjiga, Kulturni centar Novog Sada, 2023.