Inostrani autori i nova izdanja beogradskog izdavača Clio pod geslom „Manje je više“ koje otkriva i domet njegovih knjiga, ali i način kojim se opstaje u datim okolnostima srpskog izdavaštva
Zoran Hamović, direktor i glavni urednik izdavačke kuće Clio kaže za „Vreme“ da je Sajam knjiga, prilikom najavljivanja ovogodišnjih programa, naveo samo tri inostrana gosta pa se „stekao utisak da ove godine osim Tonija Parsonsa niko nije došao. Međutim, to nikako nije tačno. Svakog dana su na mnogim štandovima gostovali inostrani autori čije su knjige objavljene ove godine.“
Clio je, osim Ognjena Pribićevića i njegove studije Drugačiji svet, predstavio i svoja dva inostrana autora grčkog pisca Dimitrosa Sotakisa autora romana Bez daha i Priča o supermarketu, i italijanskog autora Đankarla Karofilja, autora romana Tri sata ujutro.
Đankarlo Karofiljo na štandu Clia
Hamović kaže da Clio poslednjih nekoliko godina između dva Sajma objavi 25 knjiga. Evo nekoliko novih naslova:
Drugačiji svet Ognjena Pribićevića, studija koja je bila u užem izboru za ovogodišnju sajamsku nagradu za doprinos u oblasti nauke, analizira tri nivoa krize: međunarodni poredak, institucije i ljudski kapital, i nameću pitanje šta možemo da učinimo da izbegnemo sve dublje i dublje krize.
Manje je više Džejsona Hikela, knjiga čiji je naslov ovogodišnjeg Cliovog nstupa na Sajmu, je prijemčivo i ubedljivo nudi ideju ekonomije koja može vratiti ljudima osećaj povezanosti sa svetom. Uzimajući manje, možemo postati nešto više. To je globalno najčitanija knjiga na temu odrasta, kritike rasta proizvodnje, dohotka…
Roman Lažljivica i grad Ajelet Gundar-Gošen, koji je s hebrejskog prevela Dušica Stojanović Čvorić, otvara niz pitanja o laži. Šta su sve ljudi u stanju da izgovore u potrazi za slavom, prihvatanjem i naklonošću svoje zajednice? Da li smo spremni da bez dokaza poverujemo u one priče koje nas instinktivno privlače? Da li status žrtve danas donosi privilegije kao nekad status heroja?
Knjiga Zorana Paunovića Bob Dilan – Poetika odmetništva je svojevrstan vodič kroz život, karijeru i opus ličnosti ovog savremenog Homera, koji je sredinom januara 1961, došao u Njujork kao putujući gitarista i pevač.
Monografija Balkanski rasplet Mihajla Vojvodića posvećena je spoljnopolitičkim aspektima politike Srbije od Aneksione krize pa do Prvog svetskog rata. Krize u međunarodnim odnosima krajem 19. i početkom 20. veka neumitno su vodile ka Velikom ratu.
Identitetske politike – Gde smo skrenuli, studija Dejvida Pilgrima daje objektivne prigovore snažnim društveno-konstruktivističkim argumentima unutar društvenih nauka u odnosu na rod, seksualnost i navodnu moralnu paniku, što će zanimati sve one koji se interesuju za reforme savremene politike.
Psihologija prijateljstva koju su priredili Mahzad Hojat i En Mojer, pruža detaljan pregled teorije i istraživanja o jednom od najosnovnijih i najvažnijih oblika bliskih odnosa. Šesnaest poglavlja ove knjige bavi se i korisnim i štetnim aspektima prijateljstva.
Nova psihologija liderstva Aleksandera Haslama, Stivena Rikera i Majkla Pretoua, napisana pristupačnim i zanimljivim stilom, istražuje niz centralnih teorijskih i praktičnih pitanja, uključujući prirodu grupnog identiteta, osnovu autoriteta i legitimiteta, dinamiku pravde i pravednosti, odrednice sledbeništva i harizme, praksu i politiku liderstva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaposleni Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su iz „Vremena“ saznali da je njihov direktor Aleksandar Ivanović poslao Ministarstvu kulture nezakonit dokument kojim predlaže da se kompleksu Generalštab ukine status spomenika kulture. Sad se ograđuju od tog dokumenta
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024. Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)
Već od naslova, dakle, ulazi se u jedan kompleksan poetski i kulturnoistorijski dijalog, koji, međutim, umesto odgovora i objašnjenja nudi strepnje i nedoumice
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!