Ogled iz anatomije – O knjizi Dnevnik samoće Vidosava Stevanovića

15.јун 2011. Božo Koprivica

Otrov iz fusnote

Vidosav Stevanović u Dnevniku samoće najgnusnije, najpodlije piše o Danilu Kišu. Stara je to mržnja "na" Kiša još od ranih sedamdesetih. A da je reč o mržnji ćepenačkog tipa vidi se iz intonacije kojom započinje to olajavanje Kiša. To je intonacija klepetala – kaže meni moja žena Mara

Vrednosti, znanja, veštine

15.јун 2011.  

Kriza morala i javni interes

Za diskusiju o balansu između znanja i veština u procesu političkog obrazovanja nije bio predviđen poseban panel. Umesto toga, ova tema se, kao jedna od glavnih, provlačila kroz izlaganja diskutanata tokom oba dana konferencije Političko obrazovanje u demokratskoj tranziciji". U smislu razmene mišljenja i ideja, ovo je sasvim sigurno bila najplodonosnija i najzanimljivija diskusija

Na licu mesta

08.јун 2011. Mirko Rudić

Nezavisnost, ponos i šverc

Kako i ko živi u Prištini? Kakvi su odnosi Srba i Albanaca na Kosovu? Šta čita, o čemu misli i šta sanja srpska i albanska omladina

YU turneja – Arrested Development

08.јун 2011. Muharem Bazdulj

Skoplje, Tenesi

Na dan izlaska ovog broja "Vremena", američka grupa Arrested Development nastupa u Rijeci; pre toga svirali su u Ljubljani i Zagrebu, a nakon Rijeke sviraće još u Sarajevu, te u Beogradu (Dom omladine, 11. juna). Posle dvadeset godina postojanja, bend dolazi u širi zavičaj čoveka koji je režirao spot koji ih je proslavio

Intervju – Rajko Grlić, reditelj

08.јун 2011. Boban Jevtić

Umeće smejanja

"Čini mi se da u depresivnim vremenima, a to je blagi eufemizam za ono kroz šta stvarno prolaze ovi krajevi, valja praviti komedije. Da se kroz njih, i pomoću njih, najtočnije može komunicirati i s vremenom i s ljudima. A ja i radim filmove da bih s nekim pričao"

Vreme Evrope (9); Intervju – Dragan Velikić

08.јун 2011. S. Ćirić

Ozon iz Srbije

"Ako imate šta da kažete, onda i postojite. Besmislena je bojazan da bi se mogli pretopiti i izgubiti integritet"

Borbeno-taktička upotreba helikoptera

31.мај 2011. Igor Salinger

Lov na mitraljeska gnezda

Iako je upotreba helikoptera u Libiji kako taktički tako i psihološki mnogo bliža kopnenom ratu nego "video-igrici" odozgo, ona i dalje formalno-pravno spada u vazdušne operacije koje je odobrio Savet bezbednosti UN

Ustanička ulica, poslednja srpska Mladićeva adresa

30.мај 2011. Tatjana Tagirov

Krv i jagode

Čovek koji se dosad, kao begunac, godinama osvrtao oko sebe proveravajući da li ga je neko možda prepoznao, koji nije mnogo govorio, najednom je dobio priliku da priča o svemu i svačemu. Svemu onome što nije vezano za suštinu, za zločine i Haški tribunal; odatle te silne teme, od one ko je birao Miloševića do brade Brune Vekarića. Najednom je među ljudima koji su ga, kao prvo, nahranili i stavili u ljudske uslove, a kao drugo ga slušaju; dugo ga niko nije tako, pa makar i po službenoj dužnosti, slušao

Jahači apokalipse

30.мај 2011. Slobodan Bubnjević

Priručnik za geocid

Kako da se spremite za apokalipsu koja nikako da dođe? Ako vam je dosadilo da čekate, možda i sami nešto možete učiniti. Nedeljnik "Vreme" donosi četiri potencijalna načina da na svoju ruku uništite planetu Zemlju

Triangulacija tenisa

25.мај 2011. S. Bubnjević

Merkanje iz dva ćoška

Tokom teniskog meča, četiri veoma brze kamere snimaju kretanje loptice bez prekida, a veštački inteligentni kompjuterski softver uspeva da je prepozna na snimku kao grupu piksela. Kako je sve to počelo sa Talesom, piramidama i jedrenjacima

Portret savremenika – Opra Vinfri

25.мај 2011. Biljana Vasić

Žena koja je promenila Ameriku

Američka televizijska ikona oprostila se od svog auditorijuma sa malih ekrana, ali ostaje u biznisu kao medijski producent. Opra Vinfri je postavila standard šou-programa za američke domaćice – uzbudljiv miks sudbina poznatih i nepoznatih koji su prevazišli neku muku u životu i uticala na živote miliona Amerikanaca

Intervju – Rade Šerbedžija

25.мај 2011. Filip Švarm

Oprostio sam svima

"Mladima ne treba ništa objašnjavati. Jer svako objašnjenje je zapravo krivo. Odnosno, u svim tim objašnjenjima koja oni danas slušaju – a čuju objašnjenja sa srpske strane, objašnjenja sa hrvatske strane, iz Bosne, sa Kosova – svako ima svoju istinu. Čuće taj mladi svijet objašnjenje i od nas defetista, nas disidenata, mirotvoraca i opet je to jedna od istina. Svoju istinu mladi će već pronaći sami, kroz život, muziku, književnost i kroz seks"

Čitanke u BiH

19.мај 2011. Nenad Veličković

Etničko ispred estetičkog

Naše obrazovanje je nacionalističko, a književnost je glavno oruđe takvog obrazovanja. Ona ima tu "prednost" da je kao umetnost slobodna od naučnog ispitivanja, i da se o njoj, kao, ništa konačno i jasno ne može tvrditi ni zaključiti. Istovremeno, njene teme (jezik, simboli, motivi, fabule) najčešće su vezane za istoriju nacije kojoj pripada

Vreme Evrope (8) – IT, država i ljudi

18.мај 2011. Marija Vidić

Nizak rast visoke tehnologije

Srbiji su neophodna velika ulaganja i fokus na IT kako bi se izdigla iznad evropskog dna na kom se nalazi zajedno sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i dve članice EU – Rumunijom i Bugarskom. Cilj ne bi trebalo da bude samo puko poboljšavanje poslovanja IT kompanija – ovde se pre svega misli na izgradnju IT infrastrukture koja je nužna za razvoj privrede i podizanje konkurentnosti, kao i priliv investicija. Ipak, dugoročno je možda još važnije i potrebnije povećanje IT pismenosti građana

Delo i smrt Borisa Rižija

18.мај 2011. Boško Štulić

Opravdati život

Na desetogodišnjicu smrti ruskog pesnika Borisa Rižija, u ponedeljak je u Beogradu predstavljena njegova zbirka pesama i prikazan film o njegovom burnom i kratkom životu

Kultura sećanja – Bijela knjiga

18.мај 2011. Teofil Pančić

Poslednji krik iz Komiteta

Ono što te prvo zapahne sa ovih stranica jeste sam taj jezik: bože, da li je moguće da je iko ikada mogao misliti da se na tom i takvom jeziku može izreći išta što bi imalo smisla

Intervju – Miloš Radović, reditelj i scenarista

18.мај 2011. Sonja Ćirić

Šta je sreća

"U ružnoj, nesrećnoj uspomeni – sve je tačno. U lepoj – skoro ništa. Zato ružne guramo i gasimo, a lepe puštamo da se nekontrolisano šire i baškare u svojoj laži i lakirovci. Naša nesreća je što lepih uspomena imamo malo. A i to malo je falsifikat. Kako starimo, podgrevamo se tim romantizovanim istinama i patimo. Plačemo za prošlim vremenima i pokojnim događajima kao da su zaista postojali, kao da su se zaista odigrali"